Ovo je svih 300 slavnih i javnih ličnosti iz Epstajnovih dokumenata: Neka imena će vas šokirati!

M.S.P.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto-kolaž: Shutterstock, Tanjug/AP, Archive PL / Alamy, PA Images / Alamy , LFI/Photoshot / Avalon, Ken McKay/ITV / Shutterstock Editorial, PA Images/Profimedia

Objavljen je spisak koji sadrži stotine poznatih ličnosti, pevača, glumaca, političara i drugih javnih ličnosti koje se pojavljuju u Epstajnovim dokumentima. Ovo se desilo pošto je američka ministarka pravde Pam Bondi objavila da su svi dokumenti - koji obuhvataju milione mejlova, fotografija i pisama - sada dostupni javnosti.

Ovo je prvi put da su Bondi (60) i njen tim podelili podugačak spisak imena i naveli sve koji se pojavljuju barem jednom, poređane abecednim redom.

To što se neko pojavljuje u ovim dokumentima ne znači da je kriv ili da je počinio bilo kakvo nedelo, a Bondi i njen zamenik Tod Blanš ističu da se imena pojavljuju u "najrazličitijim kontekstima".

Poznata imena u dokumentu uključuju izeđu ostali i Šer, Džej Zija, Vudi Alena, Bono Voksa, Roberta De Nira, Mika Džegera, Emi Šumer, Brusa Springstina i Kevina Spejsija.

Među američkim političarima nalaze se predsednik Donald Tramp i njegov potpredsednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, Barak i Mišel Obama, kao i Bil i Hilari Klinton.

Princ Hari i Kir Starmer takođe se pojavljuju, jer ogromna arhiva dokumenata uključuje vesti i mejlove koji se odnose na britansku politiku. Međutim, nijedan od njih nije imao veze s Epstajnom niti je posećivao njegovo privatno ostrvo.

Na spisku se nalaze i osobe koje su preminule, uključujući Elvisa Prislija, Papu Jovana Pavla II i bivšu britansku premijerku Margaret Tačer, koja je preminula 2013.

Mnogi Britanci se takođe nalaze na listi, među njima - što je dobro dokumentovano - Piter Mandelson (72) i Endru Mauntbeten-Vindsor (65).

Britanska policija je ovog meseca pokrenula krivičnu istragu o tvrdnjama da je Mandelson - koji se nekoliko puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima - preneo poverljive vladine informacije osuđenom pedofilu.

Endru, koji se takođe više puta pojavljuje u dokumentima, optužen je da je predavao poverljive informacije trgovcu seksualnim uslugama, a sve je više poziva da svedoči pred američkim Kongresom o svojim vezama s Epstajnom.

Bondi u pismu dodaje: "Nijedan zapis nije uskraćen niti cenzurisan 'zbog stida, povrede reputacije ili političke osetljivosti, uključujući bilo kog državnog zvaničnika, javnu ličnost ili stranog dostojanstvenika'."

Prema Zakonu o transparentnosti Epstajnovih dokumenata, jedini dozvoljeni izuzeci odnose se na zaštitu identiteta žrtava, detalje aktivnih istraga i materijal o seksualnom zlostavljanju dece.

Zakon, koji primenjuje Ministarstvo pravde SAD nakon što ga je Donald Tramp potpisao prošle godine, nalaže javno objavljivanje svih neklasifikovanih dokumenata koji se odnose na pokojnog Džefrija Epstajna i njegovu saradnicu Gislejn Maksvel (64).

Neki su osporili tvrdnju da je sada sve objavljeno. Jedna žena koja je bila zlostavljana od strane Epstajna sa 15 godina rekla je za Mirror: "Kažu nam da je sve objavljeno, ali znamo da se još tri miliona dokumenata drže. Kako je to transparentnost?"

"Godinama su nam govorili da čekamo, da verujemo procesu, dok su moćni ljudi bili zaštićeni. To je pogrešno. Preživeli su morali da to iznova preživljavaju, a mi još nemamo celu istinu. Ako nema ničega za skrivanje, onda objavite sve."

"Nemojte odlučivati za nas šta smemo videti. Zaslužujemo svaki dokument, svako ime, svaki detalj. Sve manje od toga oseća se kao stara zaštita moćnih na račun žrtava."

Epstajn, bogati američki finansijer, preminuo je u zatvoru 2019. dok je čekao suđenje za trgovinu seksualnim uslugama maloletnih devojaka. Maksvel je uhapsio FBI i optužena je za namamljivanje maloletnica i trgovinu seksualnim uslugama maloletnih devojaka, u vezi sa saradnjom s Epstajnom.

Na suđenju u Njujorku 2021. godine, posle četvoronedeljnog procesa i šest dana većanja porote, Maksvel je proglašena krivom po pet tačaka za trgovinu seksualnim uslugama maloletnica. Jedina tačka po kojoj nije proglašena krivom bila je namamljivanje maloletnice da putuje radi seksualnih aktivnosti.

(Telegraf.rs)