ISTORIJSKA ODLUKA U FRANCUSKOJ: Uvedeno pravo na asistirano umiranje
Nakon nekoliko godina rasprave, zakon kojim se u Francuskoj uvodi pravo na pomoć pri umiranju objavljen je u sredu, 19. avgusta, u Službenom glasniku, nakon što ga je predsednik Emanuel Makron proglasio, javlja Le Monde.
Ovim zakonom, koji je Ustavni savet odobrio u petak, 14. avgusta, uz određene rezerve, uvodi se pravo na pomoć pri umiranju pod određenim uslovima. Pacijent može sam sebi da primeni smrtonosnu supstancu u prisustvu zdravstvenog radnika. Jedini izuzetak je kada pacijent fizički nije u stanju da to učini - tada smrtonosnu supstancu može da primeni zdravstveni radnik.
Mora biti ispunjeno nekoliko uslova. Pacijent mora biti punoletan, francuski državljanin ili dugoročni stanovnik Francuske, mora bolovati od "teške i neizlečive" bolesti koja je u terminalnoj ili uznapredovaloj fazi, trpeti nepodnošljive fizičke bolove i biti sposoban da donese informisanu odluku sve do kraja. O tome da li osoba ispunjava uslove odlučuje se kroz proceduru koju vodi jedan lekar, uz uključivanje drugih zdravstvenih radnika.
Ograničen broj zemalja
Pre nego što zdravstveni radnici budu mogli da počnu da primenjuju zakon, koji je parlament konačno usvojio sredinom jula, vlada Francuske će morati da donese neophodne podzakonske akte.
Relativno mali broj zemalja već je uveo ovakvo pravo, među njima Belgija, Holandija, Švajcarska, Kanada i Urugvaj.
U odluci donetoj u petak, Ustavni savet, kojim predsedava Ričard Feran, ocenio je da nijedna odredba ovog zakona, koji predstavlja jednu od najznačajnijih društvenih reformi drugog predsedničkog mandata Emanuela Makrona, nije u suprotnosti sa Ustavom.
Šef države pozdravio je odluku, ocenivši da ona "zaokružuje primerenu demokratsku raspravu".
Bivši poslanik stranke MoDem Olivije Falorni, autor zakona, rekao je da je reč o "velikom koraku napred koji konačno postaje stvarnost".
Sa druge strane, Fondacija Žerom Ležen izrazila je "ogorčenje" zbog odluke, a njen stav podržalo je i udruženje Les Éligibles et leurs aidants“, koje je upozorilo na"„apsolutnu opasnost koju ovaj zakon predstavlja za najranjivije".
Ustavni savet razmatrao zakon pet puta
Tekst zakona, čijem je nastanku prethodila građanska konvencija koju je zatražio Makron, a zatim i brojna parlamentarna razmatranja i izmene, ponovo je otvorio duboke društvene podele. Protivljenje verskih zajednica, kao i dela zdravstvenih radnika, ponovo je došlo do izražaja.
Činjenica da je Ustavnom savetu podneto čak pet zahteva za razmatranje zakona dodatno je pokazala koliko su debate bile intenzivne. Jedan od tih zahteva podneo je, što je neuobičajeno, i sam premijer Sebastijan Lekorni, koji predvodi vladu sastavljenu od Makronovog političkog tabora koji uglavnom podržava zakon, ali nije potpuno jedinstven po tom pitanju, i republikanaca, koji mu se uglavnom protive.
(Telegraf.rs)