Koliko je srpska zastava prepoznatljiva u svetu? Objavljena je lista, a rezultat će mnoge iznenaditi

Vreme čitanja: oko 1 min.
Foto: Shutterstock

U više od pola miliona odigranih partija na globalnoj platformi FlagWhiz.com, korisnici iz celog sveta pokušali su da prepoznaju državne zastave, a rezultati jasno pokazuju koje su - najprepoznatljivije.

Na samom vrhu liste nalaze se japanska, kanadska, brazilska, južnokorejska, italijanska, francuska, indijska, nemačka, kineska i britanska zastava, koje igrači uspevaju da identifikuju u čak 97,5 odsto slučajeva, prenosi Visual Capitalist.

Kako se rangira srpska trobojka?

Iako mnogi očekuju da će zastave velikih sila dominirati, američka se, zanimljivo, ne nalazi u prvih deset.

Prema kategorizaciji FlagWhiza, zastava Srbije svrstana je u grupu “G”, sa nešto nižom stopom prepoznavanja (oko 82,5 odsto). U istoj grupi nalaze se i zastave Slovenije i Severne Makedonije.

Unutar regiona bivše Jugoslavije najbolje se kotira hrvatska zastava, koja je svrstana u kategoriju “C” sa stopom prepoznavanja od 92,5 odsto, a društvo joj prave ruska, egipatska, norveška, holandska, portugalska, vijetnamska, islandska, čileanska, katarska i pakistanska zastava.

Zašto neke zastave lakše pamtimo?

Prema principima veksilologije (stručne discipline koja se bavi dizajnom i proučavanjem zastava) jednostavne i kontrastne forme, poput kruga na japanskoj zastavi ili javorovog lista na kanadskoj, statistički se lakše pamte i brže prepoznaju.

Na to ukazuju i opšte prihvaćena pravila veksilografije, koja naglašavaju da dobra zastava treba da bude vizuelno čista, jasna i lako identifikabilna.

Istorijski gledano, jednostavniji motivi imali su prednost u vojnim i pomorskim situacijama. Kako navodi hrvatski veksilolog, dr. sc. Željko Heimer, zastave sa jasnim geometrijskim oblicima pokazivale su se najpouzdanijima u uslovima gde brzina prepoznavanja može biti ključna.

Dodatnu potporu daje i moderna kognitivna psihologija - jedno istraživanje pokazalo je da se “realne“, poznate zastave, čak i kada imaju složenije elemente, bolje pamte od apstraktnih oblika, jer ih mozak povezuje s dugoročnim memorijskim tragovima i prethodnim znanjem.

(Telegraf.rs)