Opasna zavisnost koja može da nas košta života - evo kako da prepoznate da je neko navučen na sedative

Veliki broj ljudi, pogotovo tinejdžera, pribegava upotrebi sedativa kako bi prebrodili krizne situacije

Ukoliko vam treba savet ili oslonac da izađete na kraj sa vašim problemima pozovite Životnog trenera na 0906/400-098

Posaljite pitanje SMS-om: SLIFE(razmak)Vaše pitanje na broj 5511

Upoznajte nas na: www.my-lifecoach.com

Sedativi su lekovi kojima se leče mnoga stanja, pored ostalog teskoba i nesanica. Da bismo ih prepoznali, na kutijama za lekove su obeleženi trouglom. Sedativni lekovi koji se najčešće prepisuju kod nas su: Bensedin, Leksilijum, Ksalol, Ksaneks, Dijazepam, Demetrin, Rivotril, Traneks, Bromazepam, Nitram, Lorazepam itd.

Budući da se upotrebljavaju za lečenje, široko je raširena zabluda da se sedativi mogu upotrebljavati i bez saveta lekara i da nisu štetni. Činjenica je da sedativi menjaju mentalnu aktivnost. Kada se koriste po savetu lekara uz stogu kontrolu doze i načina primene, nisu štetni po život i zdravlje. Međutim, kada se koriste “na svoju ruku”, samoinicijativno, mogu lako da stvore psihičku i fizičku zavisnost i tako postanu velika opasnost. Posebno je štetno ako se mešaju sa drugim lekovima i drogama, uključujući i alkohol, pri čemu postoji velika opasnost od predoziranja.

Ljudi koji uzimaju lekove za smirenje nekontrolisano duže vreme postaju zavisni od njih. Mogu postati depresivni, agresivni, a njihovo ponašanje nepredvidivo. Kada pokušaju da prestanu sa uzimanjem trpe neugodne simptome odvikavanja (apstinencijalna kriza) kao što su: uznemienost, napadi panike, povraćanje i jaki grčevi, osećaj utrnulosti, vreline, peckanja, a moguće su i teže komplikacije.

Odvikavanje od sedativa je sporo i traje i više nedelja. Neugodni simptomi krize mogu se javiti i više meseci po prestanku uzimanja sedativa. Zabrinjava podatak da istraživanja pokazuju da sve veći broj žena i mladih srednjoškolaca zloupotrebljava sedative.

Neki od simptoma razvijene zavisnosti su:

 Neodoljiva žudnja za uzimanjem sedativa;

 Otežana kontrola nad ponašanjem;

 Povećavanje doze da bi se postiglo dejstvo;

 Nastavljanje sa konzumiranjem leka uprkos saznanju o štetnim posledicama;

 Postojanje apstinencijalnog simptoma ako se smanji doza ili sedativ ne uzme.

Autor: Spomenka Ćirić - Janković

VIDEO: Sva pozitivna dejstva smeha

(Telegraf.rs)