U ljudskom telu postoji drugi mozak, nalazi se na prilično nezgodnom mestu i utiče na veoma važnu stvar

Ko bi rekao da vam leptirići u stomaku dolaze iz potpuno odvojenog mozga, što bi i moglo da objasni to što kad se zaljubite "ne razmišljate svojom glavom"

Ispostavlja se da pritisak i nervoza u stomaku mogu doći pravac iz vašeg "drugog mozga", koji se ni manje ni više nalazi u vašoj zadnjici. Prema izveštaju "CBS-a" u Los Anđelesu, naučnici iz Australije su otkrili da ljudska bića imaju "drugi mozak" koji se nalazi u zadnjici, odnosno u gastrointestinalnom traktu gde se nalaze milioni neurona. Ovaj "mozak" je nazvan enteričani nervni sistem (ENS), a kontroliše pokrete mišića u debelom crevu, potpuno nezavisno od centralnog nervnog sistema.

Šta bi se desilo da ćutite godinu dana, da se klonirate ili da svi živimo po 100 godina? Ovo su odgovori na sva pitanja o kojima razmišljate

- Ovi nalazi otkrivaju prethodno nepoznat obrazac neuronske aktivnosti u perifernom nervnom sistemu. Do ove nove studije, niko nije imao pojma koliko neurona ima u gastrointestinalnom predelu i da zapravo ENS vodi do kontrakcije creva. - rekao je profesor Nik Spenser sa Univerziteta "Flinders" u Australiji.

Muškarci imaju PMS, srca zaljubljenih kucaju sinhronizovano, postoji "lubenica sneg" i još 12 blesavih činjenica koje nikad ranije niste čuli

Ovi neuroni koordiniraju zajedno i pomažu pri izbacivanju otpadnih materija iz tela. Iako su naučnici otkrili drugi mozak kod miševa, veruju da on postoji i u drugim sisarima, uključujući i ljudska bića.

Zanimljivo je da je takozvani "drugi mozak" zapravo prvi mozak i da je vrlo verovatno razvijen pre centralnog nervnog sistema. Krajnji cilj istraživanja je da pomogne u lečenju stanja poput konstipacije i sindroma iritabilnog creva, kada naučnici otkriju kako sve funkcioniše. Osim toga, postoji mogućnost da izučavanje "drugog mozga" može pomoći u razvijanju novog tretmana za depresiju i anksioznost.

Iako ovaj "mozak" ne "misli" na isti način na koji misli mozak u glavi, naučnici kažu da može uticati na raspoloženje. Izveštaj u  "Psychology Today" je istakao da zdravlje stomaka može promeniti raspoloženje. U stvari, može biti i manje i više uticajan od raspoloženja mozga u glavi, što ima smisla.

- Jedna od velikih misterija gastrointestinalnog trakta je kako takve velike populacije enterijskog neurona (koje leže u zidu creva) zapravo prave potencijal za  stvaranje kontrakcija glatkih mišićnih ćelija, omogućavajući propulziju sadržaja debelog creva. -  rekao je Spenser.

Ko bi rekao da vam leptirići u stomaku dolaze iz potpuno odvojenog mozga? Iako mozak zadnjice uglavnom komunicira sa bakterijskim biomom u crevima i šalje poruke centralnom nervnom sistemu umesto da dobija mnogo signala od njega, može da utiče na kvalitet života. Naučnici tek sada shvataju kako sve to zajedno funkcioniše, kako bi efikasno upravljalo ljudskim telom.

(Telegraf.rs / Izvor: inquisitr.com)