Zašto mirisi bude uspomene? Stručnjaci objašnjavaju ovaj zanimljiv događaj u našem mozgu

Vreme čitanja: oko 1 min.

Neke stvari pamtimo čulom mirisa, ali kako je to moguće?

Foto:Shutterstock

Da li ste znali da naš nos bolje pamti nego naše oči? 

Sigurno vam se dogodilo da osetite neki davno zaboravljeni miris, koji vas brzinom svetlosti vrati u biblioteku sećanja. Recimo sveže pečeni kolačići čiji vas miris asocira na detinjstvo ili parfem na osobu, miris novih listova knjige na neko drago mesto i tako dalje...

Sprovedene su mnogobrojne studije vodeći se ovom tematikom, koje su koristile više različiih pristupa.

Jedna od prvih bila je studija koju je vodila dr Rejčel Herc na Univerzitetu Braun 2004. godine. Herc i njeni saradnici su otkrili da je grupa od pet žena pokazala više moždane aktivnosti kada su mirisale parfem sa kojim su povezivale pozitivno sećanje, nego kada su mirisale parfem koji nikada ranije nisu pomirisali. Aktivnost mozga povezana sa nezaboravnim parfemom takođe je bila veća od one koju je proizveo kada su ugledale bočice parfema.

Foto:Shutterstock

Nedavno, u drugoj studiji iz 2013. godine, istraživači su ponovo otkrili veću aktivnost mozga povezanu sa mirisom nego sa vidom. Kliničke studije slučaja su takođe povezale mirise sa jakim negativnim emocijama, što je veza koja može igrati značajnu ulogu u doprinosu posttraumatskom stresnom poremećaju. 

Zašto se ovo dešava?

Receptori ili recimo lampice koje šalju mirisne signale od vašeg nosa do osnove vašeg mozga i ima direktne veze sa amigdalom (oblast mozga odgovornom za obradu emocija) i sa hipokampusom (oblast povezano sa pamćenjem i spoznajom). Neuronaučnici navode da ova bliska fizička veza između regiona mozga povezanih sa pamćenjem, emocijama i našim čulom mirisa može objasniti zašto naš mozak uči da povezuje mirise sa određenim emocionalnim sećanjima.

Foto:Shutterstock

Većina mirisa koje naš mozak upamti, dolaze upravo iz perioda detinjstva. Tada se susrećemo sa najviše novih mirisa i samim tim ostaju zabeleženi u našem moždanom podsetniku, navodi "scientificamerican.com"

(Telegraf.rs)