Može li Amerika da kupuje bitkoin bez Kongresa?
Sjedinjene Američke Države već imaju stratešku rezervu bitkoina, ali ona nije nastala tako što je država izašla na tržište i kupovala digitalnu valutu. U rezervu ulazi bitkoin koji je konačno oduzet u krivičnim i građanskim postupcima. To je važna razlika, jer čuvanje zaplenjene imovine nije isto što i ulaganje novca iz budžeta.
Sada se otvara pitanje da li bi država trebalo i da kupuje bitkoin. Nedavno se ponovo govorilo o mogućnosti da se rezerva proširi, ali nije objavljen plan kupovine, iznos ni raspored. Jedno od tumačenja pravnih prepreka jeste da bi za kupovinu na otvorenom tržištu moglo biti potrebno jasno ovlašćenje Kongresa. Za sada, dakle, postoji rasprava o mogućnosti, ali ne i potvrđena odluka o kupovini.
Zagovornici takvog poteza mogli bi da kažu da je bitkoin imovina sa ograničenom ponudom i da država treba da je čuva kao što čuva zlato. Ako bi SAD povećale svoje rezerve, možda bi i druge države ozbiljnije razmotrile sličan korak. To bi moglo dodatno da učvrsti položaj bitkoina u međunarodnim finansijama, a raniji ulagači mogli bi da imaju koristi od veće potražnje.
Ali tu počinje i problem. Tržišna cena bitkoina može snažno da oscilira, pa bi kupovina javnim novcem izložila građane riziku gubitka. Ako cena poraste, dobit bi pripala državnoj rezervi. Ako padne, političari bi morali da objasne zašto je novac poreskih obveznika uložen u imovinu čija vrednost može da se promeni za nekoliko dana.
Postoji i razlika između čuvanja zaplenjenog bitkoina i kupovine novog. U prvom slučaju država upravlja imovinom koja joj je pripala kroz pravni postupak. U drugom donosi investicionu odluku, a građani posredno snose posledice. Takav potez mogao bi da bude predstavljen kao dugoročna strategija, ali bi ga kritičari mogli videti i kao političku opkladu na buduću cenu.
Tu je i pitanje transparentnosti. Ako bi država kupovala bitkoin, građani bi morali da znaju po kom pravilu se određuje količina, kada se kupuje i gde se čuvaju privatni ključevi. Bez jasnog nadzora, rezerva bi mogla da postane politički simbol čije se stvarne koristi teško proveravaju. Objavljivanje stanja i redovna nezavisna kontrola zato bi bila jednako važna kao sama odluka.
Dilema zato nije samo o tome da li bitkoin može postati deo državnih rezervi. Reč je i o tome ko treba da odluči da se javni novac uloži u rizičnu imovinu i ko odgovara ako procena bude pogrešna. Ostaje da se odmeri da li strateška rezerva treba da bude sef za zaplenjeni bitkoin ili i državna opklada novcem poreskih obveznika.
(Telegraf.rs/Goran Lazarov)
Video: Električni automobili stigli u Novi Sad, ali prava priča je ono što dolazi posle njih
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.