Bivši haker koji je radio za Tajnu službu SAD upozorava: Najveća pretnja internetu više nisu ljudi, već...
Bivši haker koji je radio za Tajnu službu SAD tvrdi da ulazimo u fazu u kojoj online kriminal više ne zavisi od ljudi, već od veštačke inteligencije kao glavnog izvršioca.
Bret Džonson proveo je više od deset godina u sajberkriminalu, krao identitete, prodavao ukradene kartice i mesečno zarađivao stotine hiljada dolara preko prevara sa poreskim povraćajem. Danas radi sa državnim institucijama i velikim kompanijama na sprečavanju istih vrsta napada koje je nekada sam organizovao.
Prema njegovim rečima, kriminal koji je on nekada pravio ručno sada se skalira industrijski. Najveća opasnost više nisu pojedinci, već automatizovani sistemi koji uz pomoć AI mogu da razviju lažne identitete, pišu prevare, imitiraju glasove i vode razgovore sa žrtvama u realnom vremenu.
"Meni je nekada trebalo da steknem poverenje žrtve. Danas AI to rešava imitiranjem stvarnih ljudi. Uskoro nećemo moći da verujemo ni sopstvenim očima i ušima online."
Najopasnije je što ove tehnologije ne služe samo za krađu podataka, već za kompletne operacije koje funkcionišu kao biznis.
Pravi primer su organizovane prevare preko lažnih "kripto investicija" koje vode čitavi timovi ljudi u tzv. scam farmama. To više nisu pojedinci, već zgrade pune operatera primoranih na rad, koji u smenama komuniciraju sa žrtvama nedeljama dok ih ne navedu da ulože u lažne projekte.
Drugi nivo opasnosti odnosi se na sintetičke identitete, kombinaciju pravih i lažnih podataka koji kreiraju novu osobu koja zapravo ne postoji. Banke i finansijske institucije takve račune otkriju tek kada se novac već izvuče.
"Sintetički identiteti čine 80 posto novih prevara sa otvaranjem naloga i pet posto ukupnog kreditnog duga. Oni su praktično nevidljivi jer ta osoba ne postoji."
S povećanjem dostupnih alata, Džonson tvrdi da danas kriminalci više ne moraju da znaju kako prevara funkcioniše. Dovoljno je da plate tutorijal, kupe gotove skripte ili čak koriste AI da im generiše kompletan napad bez tehničkog znanja.
Zaključak stručnjaka je jasan: najveća pretnja bezbednosti prestala je da bude čovek i postala je infrastruktura koju je čovek stvorio.
(Telegraf.rs)
Video: Dugotrajne memorije – kako napraviti rezervnu kopiju nepodržanih medija
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.