Preminuo bivši bolivijski diktator: Novcem od droge izveo državni udar i bio je poznat po svojoj brutalnosti (FOTO) (VIDEO)

Režim Garsije Meze, iako kratak, postao je međunarodno poznat po svojoj brutalnosti i važio je za režim u kojem je "najveće kršenje ljudskih prava u Latinskoj Americi posle Gvatemale i El Salvadora"

  • 0

Bivši bolivijski diktator Luis Garsija Meza, koji je služio zatvorsku kaznu od 30 godina, preminuo je u nedelju u 88. godini, javili su lokalni mediji. Garsija Meza primljen je nešto ranije u vojnu bolnicu u La Pazu zbog srčanog udara.

Bivši vojni general osuđen je na zatvorsku kaznu zbog zločina, uključujući ubistvo i nanošenje ekonomske štete državi tokom svojih 13 meseci na vlasti u periodu od 1980. do 1981. godine.

Građani Bolivije razvili najveću zastavu na svetu, dugačku čak 196 km: Na hiljade ljudi izašlo na poziv predsednika Moralesa, traže pristup moru (FOTO)

Proglašen je krivim u odsustvu i isporučen je Boliviji iz Brazila u martu 1995. godine, ali je veći deo kazne služio u bolnici u kojoj je preminuo.

Garsija Meza bio je vojni oficir koji je do čina generala došao za vreme režima Huga Banzera (1971 - 1978.)

Bio je vođa desničarske frakcije u vojsci Bolivije, koja je bila najviše razočarana povratkom civilne vladavine. Članovi frakcije bili su deo Banzerove diktature. Mnogi od njh navodno su imali veze sa trgovcima kokainom i obezbeđivali su da članovi vojske deluju kao njihovi izvršitelji/zaštitnici u zamenu za veliki mito.

Taj novac je dalje bio korišćen za finansiranje predstojećeg državnog udara. Na taj način, narko dileri su kupovali buduću bolivijsku vladu.

General Garsija Meza ubrzo je postavljen za komandanta vojske, a nekoliko meseci kasnije izveden je nasilan državni udar 17. jula 1980, koji je poznat pod nazivom "Kokainski udar". U državnom udaru ubijeno je nekoliko bolivijskih intelektualaca. Deo građana je pružao otpor, što je dovelo do desetine mrtvih, a mnogi su navodno bili mučeni.

Bivši DEA agent Majkl Levin, koji je uhapsio dvojicu najistaknutijih lidera kartela Roberta Suareza (koji je bio povezan sa državnim udarom), tvrdio je da je CIA intervenisala da se optužbe protiv jednog odbace a kaucija smanji za drugog uhapšenog, dozvoljavajući im da pobegnu sa suđenja 1979. Oni su se kasnije vratili u Boliviju i učestvovali u državnom udaru. Levin je tvrdio da je CIA učestvovala u puču.

Na scenu je stupio diktatorski režim Luisa Garsije Meze. Zabranio je sve političke partije, prognao opozicione lidere, potisnuo sindikate i ućutkao štampu. Imao je podršku bivšeg oficira SS i nacističkog ratnog zločinca Klausa Barbija, kao i italijanskog neofašiste Stefano Dela Chiaie.

Njegov režim zabranio je sve političke partije, prognao opozicione lidere, potisnuo sindikate i ućutkao štampu Foto: Tanjug/AP

Sarađivao je sa još neki evropskim neofašistima, a najpoznatiji među njima je Ernesto Mila Rodrigez (optužen za bombaški napad na sinagogu u Parizu 1980.)

Režim Garsije Meze, iako kratak, postao je međunarodno poznat po svojoj brutalnosti i bio je poznat kao režim "najvećeg kršenja ljudskih prava u Latinskoj Americi posle Gvatemale i El Salvadora".

Procenjuje se da je za samo 13 meseci ubijeno oko 1.000 ljudi od strane bolivijske vojske i snaga bezbednosti.

Najistaknutija žrtva diktature bio je kongresmen, kandidat za predsednika i nadareni govornik Marselo Kuiroga, koji je ubijen i nestao ubrzo nakon državnog udara. Kuiroga bio je glavni advokat na suđenju bivšem diktatoru generalu Hugu Banzeru, zbog kršenja ljudskih prava i ekonomskih malverzacija.

Trgovina narkoticima pod vlašću Garsija Meze dovela je do izolacije režima. Za razliku od odnosa sa drugim diktatorskim režimima u Latinskoj Americi, konzervativni američki predsednik Ronald Regan bio je na distanci nakon što su veze režima sa kriminalnim krugovima postale izraženije.

Na kraju, međunarodni protest je bio dovoljno snažan da natera bolivijskog diktatora da podnese ostavku 3. avgusta 1981. Nasledio ga je manje oštar, ali jednako represivan general Celso Torelio.

Bolivijska vojska bila je na vlasti još godinu dana, a potom se povukla u svoje kasarne, postiđena ekscesima diktatora od 1980. do 1982.

U to vreme Garsija Meza je napustio zemlju, ali mu se sudilo u odsustvu zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava koje je počinio njegov režim.

Brazil ga je 1995. godine izručio Boliviji i osudio na kaznu od 30 godina, u istom zatvoru u kojem je nekada držao svoje neprijatelje. Njegov glavni saradnik, pukovnik Arce, bio je izručen SAD gde je služio kaznu zbog trgovine drogom.

Mediji prenose da je tokom boravka u zatvoru bivši bolivijski diktator živeo u prijatnim uslovima, sa roštiljem, teretanom i telefonom koji mu je bio na raspolaganju, a imao je i saunu. Ove povlastice su mu ukinute nakon protesta organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Luis Garsija Meza preminuo je u La Pazu od srčanog udara u 88. godini.

VIDEO: Istorijski sastanak lidera Severne i Južne Koreje

Daljinac

(Telegraf.rs/A.M.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA