≫ 

Bosanac i njegovi antologijski aranžmani (2): Nemam ništa protiv modernog, al' imam protiv jeftinog

Bosanac je tridesetak godina pred kamerama. Prija mu popularnost, a nedostaju mu profesionalni standardi iz 80-ih

  • 1

- Pre nego što nastavim razgovor sa Muzičkom apotekom, ja bih pozdravio moje majstore iz Dobanovaca, lakirere i automehaničare. To su najbolji majstori na svetu, oni nađu kvar i kad ga nema. Kad je Muzička apoteka išla na radiju, oni meni dosta kafa skuvaju, otpevaju desetak pesama dok ne otkriju kvar - veli Bosanac u svom stilu.

Impresivan je spisak antologijskih svirki Dragana Stojkovića Bosanca, njegovih prepoznatljivih foršpila i aranžmana: "Kraljice moga srca", "Viđaš li mi staru ljubav", "Gordana", "Ne plači dušo", "Tebi ne mogu da kažem ne", "Ako me tražiš u nekom drugom", "Preskočiću tarabu i jarak", "Odlaziš, odlaziš" (Šaban Šaulić), "Ti si me čekala", "Vodeničareva ćerka", "Uzmi sve što ti život pruža", "Skeledžijo na Moravi", (Tozovac), "Neću, neću dijamante", Zlatne strune", "I zanesen tom lepotom", "Zagrli me nežno", "Sećam se", "Hej, zoro, ne svani", "Što je tužna breza ta", "Prokleta je žena ta", (Halid Bešlić), "Bolna ti ležim", "700 dana bolujem", "Oj, ljubavi moja prošla", "Čuvaj me, čuvaj me", "Sad mi trebaš više nego ikad", (Nada Obrić), "Ja sam ostavljen", "Ne gledaj u neni druga", "Ona nije kao druge", "Sejo moja, sestrice", "Ko te ljubi ove zime", (Ljuba Lukić), "Pusti me već jednom", "Rodi me majko ponovo", "Zbog tebe sam vino pio", (Šerif Konjević), "Učiniću sve", "Imena mi mog", "Isplači se", "Kiše" (Sneža Đurišić), "Rame uz rame", "Ko će te čuvati jedina moja", "Selo moje malo" (Milan Babić), "Tako, tako, samo tako", "Bosno moja, jabuko u cvetu", "Krivo mi je" (Miloš Bojanić), "Čovek sam iz naroda", "Hej jarani zora sviće", "Zapevajmo veselo", "Ja sam šnajder", (Bora Drljača), "Uzmi me", "Ljube mi se crne oči", "Kad zaškripi kapija", "Zbog tebe", "Zelene su oči tvoje", (Merima Njegomir), "Bez tebe je gorko vino", "Hladno je, ugrej me", (Duško Kuliš), "Ne kunite crne oči", "Kraj nogu ti mrem", (Vesna Zmijanac), "Nije mene ubilo oranje" (Hasan Dudić), "Polomio vetar grane" (Marinko Rokvić), "Rano moja", "Stani, stani zoro" (Ana Bekuta), "Lepe oči zelene", "Sedam violina", "Veni moj nevene" (Aca Ilić), "Proklet da je ovaj život", "Ništa ne brini", "Uzmi ago ovo blago", (Bilja Jeftić), "Marko, Marko" (Vera Matović), "Tebe nema" (Zorica Marković), "Srećan ti rođendan, sunce moje drago" (Nedžad Esadović)...

- Najviše sam radio za Halda Bešlića, koji je uz sebe imao izvanrednog kompozitora Nazifa Gljivu. Obično su kompozitori loši instrumentalisti. Najbolji kompozitori su oni koji su loše svirali, uz neke malobrojne izuzetke.

Nazif nije svirao ništa, a ja sam osećao njegovu sirovu i surovu emociju. Kada mi je pokazivao pesmu "Neću, neću, dijamante", osetio sam tu navijačku strast u pesmi, uspeo sam da je ukrotim i pretvorim u muzičku emociju sa Bešlićem.

- Uglavnom sam radio sa pravim majstorima, velikim pevačima, koji su znali šta hoće. Naravno, mogao sam da objavim nekoliko CD-a i knjiga o mojim kolegama: kako pevaju, kako krenu da pevaju u studiju, a šta izađe na ploči. Ali, mislim da bi to bilo kompromitujuće, i za mene i za njih. Ja sam pored uloge šefa orkestra i aranžera bivao i producent, i mogu da se pohvalim da sam izvlačio maksimum od svakog pevača.

Zadnjih godina više je pred kamerama nego u studiju sa harmonikom. Bosanac ima veoma jednostavnu dijagnozu o današnjem folku.

- Ne gubi se samo harmonika, gubi se muzika. Do početka devedesetih, ovaj narod je bio bogat i materijalno i duhovno. Naša muzika se i pevala i slušala, imalo se vremena, imalo se posla, imalo se para. Država je funkcionisala, živeo sam isključivo od tantijema, i ja i moje kolege iz orkestra. To je bila muzika bogatih. Ovo danas je muzika siromašnih, pesme su pojeftinile, i narodne i zabavne.

- Gde su ti pravi rokeri? Mi doživesmo 90-ih da su nam najveće rokerke Dragana Mirković i Vesna Zmijanac. Ispostavilo se da surogat nekakve loše pop muzike, krađe grčke, turske i španske muzike, uz kompjutersko programiranje, postade obrazac modernog folka. Je l' lud Elton Džon kad plati simfonijski orkestar da mu sviraju najbolji?

- Današnja tehnologija ne svira, uglavnom se dere. Da bih isprogramirao kako treba jednu pesmu na kompjuteru, sa celim orkestrom bih snimio deset ploča, sa svim tim uzdasima, falševima i lošim trilerima. Jedna bas gitara vredi nekoliko hiljada evra, a on meni da bas modul koji ima 500 zvukova basova, i sad će to biti bolje od živih instrumenata!? To je muzika sirotinje.

Bosanac se ponosi svojim korenima, uzorima, tim nasušnim sevdahom koji provejava i u njegovom izrazu.

- Sevdah je takva promena emocija koju malo ko ima u svetu. To je burna smena raspoloženja, to i jeste u pravom smislu muzika bogatih. Mi smo se u Bosni šalili - svuda svanjiva sutra ujutru, a kod nas prekosutra. Kad je neko bogat, on može da sluša poravnu pesmu "Ah, meraka u večeri rane", a odmah posle toga i "Omer beže" u paklenom tempu. To je dert pred kojim se klanja, to je muzika koja leči.

I oni koji ne vole narodnjake, prepoznaju taj prizvuk urbanog u Bosančevom izrazu.

- Prepoznatljiv stil može da napravi samo jaka ličnost. Svi smo mi skidali svoje uzore, način, triler, ukras, harmoniju. Onda iz tog znanja koje pokupiš, probaš da nametneš sebe kao jednu autentičnu ličnost. Pomenuo bih Radojku Živković, koja je za mlađe kolege bila zamorna, jer je bila temeljna dozlaboga. Na prvu sve jednostavno i normalno, a kad uzmeš da zapisuješ note, vidiš da je teško, a izgleda prosto, sve na svom mestu, bez viška i manjka. Od Makedonaca sam učio od Koče Petrovskog, od mojih Bosanaca naročito od Šerbe i Jovice. Kad su Šumadinci u pitanju, na prvo mesto stavljam Tomicu Miljića, koji je svirao onako kako bi svaki klavirac voleo - da svira kao dugmetarac. Tomica je odsvirao najviše što se može na klavirnoj harmonici, odsvirao je najlepša kola na svetu.

Muzička apoteka Foto: Promo

Bosanac je tridesetak godina pred kamerama. Prija mu popularnost, a nedostaju mu profesionalni standardi iz 80-ih.

- Pali su kriteijumi. Na moju svirku nije mogao da se slika čak i moj kolega sa kojim se dogovorim. Danas slušam zahteve od urednika emisija da treba da budemo opušteni i skandalozni. Opušteno je u redu, ali ne treba da bude upropašćeno. Ima nešto posebno u tom smokingu i leptir mašni - to je poštovanje i sebe i publike. Nemam ja ništa protiv modernog, imam samo protiv jeftinog Nisu farmerke skupe ako koštaju 200 evra, ali su jeftine ako se pokazuju na mestu gde to nije primereno.

- Nekad smo u narodnij muzici imali status i stajling umetnika lordova. Svojim odevanjem davasmo do znanja da mi nismo kafanski i šatorski svirači. Ja sam nekad bežao iz kafane, gledao kako da spasem glavu, da bih svirao u studiju i bio gospodin.

Nijedan klinac, ma koliko bio urban, kada sluša Bosančeve svirke neće doći u opasnost da ga drugari proglase seljakom.

- Muzika je nešto što u momentu može da rasplače i nasmeje. Sećam se, kad sam bio mlad i lud, pa se posvađam sa suprugom, ja odem u svoju sobu i sviram harmoniku. Supruga odškrine vrata i kaže: "Blago tebi, ja sad nemam dovoljno tanjira da perem". Muzika je sklad tonova i sklad života. Zato naš narod i kaže: "Eh, da nam je sve kao pesma".

(Goran MIlošević)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dragan Sinđelić Sinđa

    21. mart 2021 | 11:00

    E BOSANAC TI BRZO ZABORAVI DOBRIVOJA DOCU IVANKOVIĆ NISI GA NI POMENUO VELIKE SI IMAO USPEHE BAŠ NA NJEGOVIM PESMAMA DA NE NABRAJAM PEVAČE A ŠTO SE TIČE KLAVIRNE HARMONIKE DA SE NE UVREDIŠ ZA MENE JE SLOBODAN BOBAN SPASOJEVIĆ A ŠTO SE PESME TIČE UZMI SVE ŠTO TI ŽIVOT PRUŽA TO JE PRVI ODSVIRAO RADOJE MITROVIĆ BARAJEVAC I NARAVNO DOBRIVOJE DOCA IVANKOVIĆ A PEVAO GVOZDEN RADIČEVIĆ

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA