Vreme čitanja: oko 3 min.

Slobodan Lekić, zapisano u vremenu: Sećanje na legendu vlaške pesme

Vreme čitanja: oko 3 min.

"Slobodan Lekić je mnogo više od pevača vlaških pesama. On je redak posvećenik u prikupljanju i prezentaciji našeg narodnog blaga. Iako je skoro petnaest godina bio mlađi od mene, bio sam fasciniran koliko je starih vlaskih pesama sakupio i sačuvao od zaborava", pričao je legendarni frulaš i šef ansambla Tihomir Paunović

  • 1
Muzička apoteka Slobodan Lekić Foto: Promo

Kao što Bosna ima Zaima Imamovića, kao što Makedonija ima Aleksandra Sarievskog, tako i Homolje ima Slobodana Lekića - prvog pevača vlaških pesama na radiju i na gramofonskim pločama.

- Slobodan Lekić je mnogo više od pevača vlaških pesama. On je redak posvećenik u prikupljanju i prezentaciji našeg narodnog blaga. Iako je skoro petnaest godina bio mlađi od mene, bio sam fasciniran koliko je starih vlaskih pesama sakupio i sačuvao od zaborava - pričao je legendarni frulaš i šef ansambla Tihomir Paunović, muzički otac desetina pevača iz Istočne Srbije.

- Sloba Lekić (naš Dane, kako smo ga od milja zvali) je godinama i decenijama obilazio najzabitija sela, gde god bi načuo da neka baba ili deda zna neku izvornu vlašku pesmu. Sve je to pažljivo zapisivao i na svoj način uobličavao, tako da smo mnogo pre ulaska u studio imali pravi majdan pesama u Slobinoj glavi.

Slobina posvećenost vlaškom narodnom blagu nije promakla urednicima sa Radio Beograda. 1966. godine prvi put nastupa u kultnoj emisiji "Selo veselo", a već 1968. nastupa na prvim "Homoljskim motivima". Nastupio je sa izvornom vlaškom pesmom "Marinika" o dobio specijalnu nagradu "Večernjih novosti" i zlatan sat.

- Nikad neću zaboraviti te prve "Homoljske motive". Još čuvam crno-belu fotografiju - s moje leve strane Đorđe Marjanović, sav u belom, a sa moje desne strane Slobodan Lekić, sav u narodnoj nošnji, a ja devojčurak, pa se topim od sreće između dve takve legende - kaže Goca Stojićević.

1970. godine započela je diskografska karijera Slobodana Lekića. PGPRTB objavio je singl ploču sa četiri vlaške pesme: "Am voit o fata biala" (Voleo sam curu plavu"), "Mošu ku barba karunta" ("Stari deda, brada seda"), "Frunza verde miar uskat" (Suva jabuka, zelen list"), "Mindra mia, ku oki vierz" (Lepotice moja sa zelenim očima").

- U PGP-u su bili veoma zadovoljni sa prvom pločom Slobe Lekića, pa smo procenili da njegovu muzikalnost i komercijalnu boju glasa iskoristimo i sa srpskim pesmama. Ubedili smo ga da na sledećoj singlici snimi dve pesme na srpskom jeziku (jednu moju i jednu Trošinu), da se oseti naš vlaški duh ali da veći broj ljudi razume reči.

- Kad se ploča pojavila, svi su bili zadovoljni sem našeg Slobodana. Govorio nam je da ima mnogo pevača koji bolje od njega pevaju srpske pesme i čvrsto je rešio da do kraja karijere želi da snima samo vlaške pesme. Tako je i bilo - pričao je Tihomir Paunović.

Slobodan Lekić je rođen 1945. godine u Mustapiću kod Kučeva, u poznatoj stolarskoj porodici. Pre nego što je zapevao, Radio je sa ocem u radionici i pomagao u seoskum radovima u poljoprivredi, a jedno vreme je i bio poštar u susednom Rabrovu

Pored vlaških, lepo je pevao i srpske narodne pesme, nastupao sa orkestrima Velizara Matušića, Slobe Božinovića, Dragoslava Živanovića Troše, Tihomira Paunovića. Od 1970. do 2000. godine snimio je desetak singlova i desetak albuma sa stotinak vlaških pesama. 1972. godine snimio je i jedinu ploču na srpskom jeziku sa pesmama "Ja bogatstvo nemam" i "Ti si tuđa žena". K

oliko je Slobodan Lekić bio omiljen u svom narodu i u svom rodnom kraju, ostalo je zabeleženo na video snimcima sa njegovih nastupa na koncertima i narodnim veseljima. Opevao je lepotu svog rodnog kraja, njegove reke, planine, vinograde i vodenice, svu tu draž patrijarhalnog načina života i narodnih običaja, iskonsku ljubav prema majci i ocu, braći i sestrama. U "zlatno doba diskogragije", 70-ih i 80-ih godina prošlog veka, i Slobodan Lekić je doživeo svoj najveći uspeh.

- Ostaće zabeleženo iz tog vremena da autobus koji je saobraćao na liniji Beograd - Požarevac - Majdanpek - Negotin često puta nije mogao da prođe Kučevom od naroda koji se tiskao ispred prodavnice ploča - priča Bora Vasić, publicista i tekstopisac.

Legenda vlaške pesme Slobodan Lekić poživeo je 56 godina. Preminuo je 16. jula 2001. godine u Požarevcu. PGPRTB objavio mu je kompilacijski CD sa najvećim hitovima, a od 2015. godine u njegovom rodnom Mustapiću odražava se festival muzičkog stvaralaštva "Dani Slobodana Lekića".

(Goran Milošević)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA