Vreme čitanja: oko 2 min.

Sofronijević se oglasio posle svadbe, otkrio kako je izgledala prva bračna noć: "Malo smo se isplakali od..."

N. L.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Posebno je dirljiv trenutak bio kada je Sofra uzeo harmoniku u ruke i pesmu posvetio večnoj izabranici

  • 4
Aleksandar Aca Sofronijević, Venčanje, Hram svetog Save Foto: Nikola Tomić

Harmonikaš Aleksandar Sofronijević zavetovao se na večnu ljubav lepoj doktorki Kosani, koja je uzela njegovo prezime, a nakon svadbe se i oglasio i otkrio detalje.

Dan nakon svadbe, Sofri su se slegli utisci, pa se oglasio i otkrio detalje.

- Utisak je fenomenalan, presrećan sam, cela porodica je oduševljena, svi nam kažu, što nam je velika čast, da se nikad nisu bolje proveli. Zvonko Bogdan je bio fantastičan, svi su od srca pevali, jedva su čekali moju svadbu. Ja sam se opasno dobro proveo na svojoj svadbi. Na kraju je zapevala Aleksandra Prijović, ona i Filip su nas ispoštovali do daske - rekao je.

Otkrio je i kako je izgledala prva bračna noć.

- Svi su pevači otpevali po blok, Saša Matić, Ana Bekuta, Snežana Đurišić, Slavko Banjac, čak je i Savo Milošević otpevao jednu pesmu. Moje kolege su otpevale po jednu pesmu, a nakon što je izašla torta, svako je uzeo instrument i mladi smo pevali pesmu “Kosana”. Bilo je jako emotivno, kada smo se jutros probudili, samo smo se pogledali, izljubili i malo isplakali od sreće.

Posebno je dirljiv trenutak bio kada je Sofra uzeo harmoniku u ruke i pesmu posvetio večnoj izabranici.

- Pripremali smo to iznenađenje, trebalo je posle torte da izvedem jednu pesmu, ali je mlada pre toga tražila pesmu “Čačak, Čačak”, jer je iz tog grada, i kolege nisu znale da sviraju, pa sam onda ja uzeo harmoniku - rekao je Sofronijević, te nam je otkrio kako je protekla prva bračna noć.

- Mi smo sedeli i pričali dva sata, slušali muziku, uživali... Poklone smo danas popodne otvorili, svi su nas mnogo ispoštovali. U šest ujutru smo legli - rekao nam je Aca, i za kraj dodao kako je doživeo crkveno venčanje.

- Mnogo sam emotivno proživljavao sve trenutke, setio sam se bake koja više nije sa nama, nekih mojih prijatelja, razmišljao sam o roditeljima koliko su srećni... U Hramu sam se sve vreme molio, držali smo se toliko čvrsto za ruke, dlanovi su nam bili gola voda. Kada je hor zapevao, udahnuo sam duboko i rekao sam sebi da ovo moram da izdržim. Zaplakao sam i dan pre, i tog dana, presrećan sam čovek, zahvalan sam na ženi kakvu mi je bog podario - zaključio je Sofra za Blic.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA