Službeni glasnik i Geografski fakultet predstavili monografiju "Rtanj"

M. L.
M. L.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Monografija "Rtanj" grupe autora je sveobuhvatno delo čiji je cilj da prikaže Rtanj kao jedinstvenu i posebnu planinu, izjavila je danas urednica u Službenom glasniku Gordana Petković.

Na predstavljanju u Glasnikovoj knjižari "Geca Kon", Petković je rekla da je knjiga o Rtnju početak njihove velike saradnje sa suizdavačem Geografskim fakultetom u Beogradu na ediciji "Planine Srbije". Prema njenim rečima, plan je da naredne godine izađe druga knjiga edicije o planini Jastrebac.

Dekan Geografskog fakulteta Velimir Šećerov je istakao da je prva knjiga edicije "rezultat dugogodišnjeg istraživanja proc esa oko planine Rtanj". Šećerov je rekao da nakon nedavnog izdanja "Geografskog atlasa Srbije" Geografski fakultet nastavlja saradnju sa Službenim glasnikom otvaranjem nove edicije "koja bi trebalo da traje".

Profesor Geografskog fakulteta Slavoljub Dragićević ocenio je, kao jedan od recenzenata, da je knjiga "Rtanj" "kapitalno izdanje, obimno i ozbiljno delo".

"Ona je upotrebljiva ne samo naučnim i stručnim krugovima, već i široj društvenoj zajednici. Pokriva širok spektar različtiih tema i svako može tu da se pronađe. Ovo ostaje za vjeki vjekova", naglasio je Dragićević.

Veliki tim autora je radio na knjizi koja na bogato opremljenoj knjizi velkog formata, koja tvrdo ukoričena na preko 360 strana donosi brojne tekstove i fotografije o Rtnju. Monografija ima poglavlja o reljefu Rtnja, njegovoj klimi, podzemnim vodama, biljnom i životinjskom svetu, arheologiji, stanovništvu, običajima, turizmu i drugom.

Jedan od autora, Radomir J. Popović iz Istorijskog instituta u Beogradu, je rekao da je napisao prikaz istorije Rtnja od devetog do 20. veka, ali ne svih pojedinosti, nego kao uvid u procese koji su se dešavali na planini.

Popović je podsetio da je planina tokom Srednjeg veka bila na granici srpske i bugarske države, a potom je tokom Turskog casrtva bila u Vidinskom sandžaku, kao i da su njene prirodne karakteristike uticale na delatnosti i organizaciju stanovništva.

Ocenivši da se u "Rtnju" vidi potencijal naučne zajednice Srbije, Popović je dodao da je ova monografija model kako raditi izdavačke projekte od nacionalnog značaja. Profesorka Geografskog fakulteta Sanja Pavlović je rekla da su im u delu o turizmu mnogo pomogli predstavnici lokalne samouprave, kao i da su autori Rtanj doživeli kao jedinstvenu i neponovljivu planinu.

"Ko jednom tamo ode mora ponovo da se vrati", naglasila je Pavlović.

Profesor Geografskog fakulteta i urednik izdanja Nenad Živković je naglasio da su pored njihovih na knjizi radili stručnjaci iz deset institucija.

"Probali smo da napravimo kompilaciju naučno-popularnog karaktera, da i oni koji nisu ljubitelji geografije mogu pronaći neke interesante stvari", naglasio je Živković.

Monografija sadrži i poglavlje "Objašnjenje neobjašnjivog", koje se kratko pominje postojanje pogleda u javnosti na Rtanj kroz prizmu mistike, astrologije i fantastike, odnosno piramida, duhova, letećih tanjira, užarenih lopti i drugih neobjašnjivih pojava.

Živković je naglasio da nisu želeli da se previše upuštaju u stvari po čemu je Rtanj danas prepoznatljiv u najširoj javnosti.

"To smo ostavili nekome drugome da piše. Ovde smo se držali činjenica i dokazanih stvari, a sve ostalo smo ostavili na maštu i volju ljudi koji se primaju na to", naveo je Živković.

Prema njegovim rečima, u knjizi su ponudili svoje najbolje geografsko znanje i nisu hteli da ulaze u neke dublje polemke. Živković je dodao da na Rtnju ima neobjašnjivih pojava, kao što je to jama pri vrhu, koja se sada ne može istražiti jer je napunjena kamenjem.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Dobričanin Nikodinović: Sve teče po proceduri, nastavljamo sutra u isto vreme

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA