Beograd bez njega ne bi bio isti: Velelepna kuća u Kneza Miloša 40 pripadala je Nikoli Nestoroviću
U beogradskoj Ulici kneza Miloša 40, više od jednog veka stoji kuća Nikole Nestorovića – istaknutog arhitekte i profesora univerziteta.
Podignuta je 1903. godine, a projektovao ju je sam Nestorović koji je u njoj živeo sa svojom porodicom.
Zdanje je oblikovano u maniru akademizma s početka 20. veka, i predstavlja retko sačuvani primerak porodične kuće koja odražava visok nivo stambene kulture u razvoju srpskog građanskog društva. Kuća je bogato oslikana arhitektonskom plastikom, a glavna fasada je ukrašena baroknom ornamentikom, čiji je autor Franja Valdman.
Ovo je bila jedna od samo nekoliko porodičnih kuća u Ulici kneza Miloša, dok su u okolini prevashodno bili vinogradi. Nikola je ovde živeo sa suprugom Anom Klidis, ćerkom uglednog beogradskog trgovca, i njihovo četvoro dece – Bogdanom, Marinkom, Miroslavom i Dragoslavom.
Nestorović je jedan od najznačajnijih srpskih arhitekata s početka 20. veka. Slobodno se može reći da bez njega Beograd ne bi bio isti.
Projektovao je hotel "Bristol" i kuću slikara Uroša Predića. Sa kolegom Androm Stevanovićem podigao je Upravu fondova, danas Narodni muzej na Trgu republike, potom i Beogradsku zadrugu u Karađorđevoj ulici i Zgradu trgovca Stamenkovića, odnosno "Zgradu sa zelenim pločicama" na uglu ulica Kralja Petra i Uzun-Mirkove.
Nikola je radio sa talentovanim majstorima i umetnicima, pa je mogao da izvede svaku svoju arhitektonsku zamisao. Pored Beograda, projektovao je i u Nišu, Čačku, Zaječaru, Kruševcu i Kragujevcu.
Nestorović se školovao u rodnom Požarevcu, Beogradu i Berlinu. U Ministarstvu građevina radio je do 1905. godine, kad je izabran za stalnog vanrednog profesora Tehničkog fakulteta, a potom i za redovnog 1919. godine. Na istom fakultetu, koji je i projektovao sa arhitektom Brankom Tanazevićem, radio je do penzionisanja, pred početak Drugog svetskog rata.
Kao penzioner nije se bavio projektovanjem ni nastavom, već je dane najčešće provodio u igri sa unučićima i u uređivanju bašte. Kao i danas, dvorište kuće je bilo veliko, a Nikola je u njemu sadio voće koje je donosio iz Nemačke. Gajio je i ruže.
Preminuo je 18. februara 1957. godine.
Kuća Nikole Nestorovića proglašena je za kulturno dobro 1963. godine.
Video: Prodaje se čuvena luksuzna kuća mafijaša u kojoj su nekada štekani dijamanti
(Dušan Veselinović / Pop&Kultura / Telegraf.rs)
Video: Da li Srbija podržava zabranu društvenih mreža za mlađe od 18 godina? Evo šta su nam rekli građani
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
JS
A sada, skoro sve prodadosmo tamo nekima. Umesto da se zauvek dicimo svojim stvaraocima i njihovim delima.
Podelite komentar