≫ 

Zavirili smo u 3D ikonostase sremskih crkava: Drugačiji pogled na ikone u Galeriji Matice srpske

Predstavljena su dela Teodora Kračuna, srpskog baroknog ikonopisca iz 18. veka

  • 0
Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: Promo

"Pogledajte, kako su lepe oči Bogorodici!" - začuli smo iz susedne sobe dok smo na tabletu posmatrali jedinstvenu 3D postavku baroknih ikona, deo izložbe "Kračun" u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu, koja će sutra biti i zvanično otvorena u 19 sati.

Kračun, Galerija Matice srpske

Uvećane oči Bogorodice, Foto: M. Beljan

Preko celog ekrana jasno i bistro ugledali smo oči Bogomajke, brižljivo i tanano oslikane, u isto vreme i možne i nežne. U crkvi biste te oči na ikoni mogli samo da nazrete - uz prigušenu svetlost i dim tamjana ona je u hramu samo deo velikog ikonostasa.

Barokne ikone su nešto drugačije od onih koje možete da vidite u srednjovekovnim crkvama i manastirima južnije od Save i Dunava, a najbolji primer ovog pravca, kada je u pitanju srpska crkva, možete videti na ikonostasu Saborne crkve u Sremskim Karlovcima. I naravno - na izložbi u Galeriji matice srpske sve do kraja februara naredne godine, a čiji autor je Vladimir Simić, profesor Filozofskog fakulteta na katedri za istoriju umetnosti.

Kračun, Galerija Matice srpske

Vladimir Simić, Foto: Promo

Primenom savremene 3D tehnologije, a zahvaljujući podršci i donaciji Vojvođanske banke, Kračunov rad približen je savremenom čoveku, tako da na izložbi možete do najsitnijih detalja da zavirite u njegova dela iz 18 veka. Postavljeni su tačskrin monitori i tableti, pa možete pokrenete i aplikaciju za virtuelnu stvarnost.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

- Ponosni smo na kontinuiranu saradnju sa Galerijom Matice srpske, a posebno na ovaj jedinstveni projekat koji prvi put na inovativan i multimedijalan način predstavlja javnosti najreprezentativniji deo bogatog slikarskog opusa Teodora Kračuna - ikonostase Saborne crkve iz Sremskih Karlovaca i crkve iz Sremske Mitrovice - izjavila je Milena Mićanović, direktorka marketinga i PR-a Vojvođanske banke.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: Promo

- Uvek ćemo podržavati upotrebu moderne tehnologije u cilju prezentacije i čuvanja neprocenjivih kulturnih dobara i negovanja domaće baštine. Ovim projektom održavamo znamenitosti živim i dostupnim za širu društvenu zajednicu što je najveća vrednost ovakvih projekata - dodala je.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: Promo

Freske kao ogledalo kulture i čoveka iz 18. veka

 

Kada biste, posmatrajući velelepne zvonike Saborne crkve u Karlovcima, pokušali da zamislite to srpsko mestašce u 18. veku, sigurno biste uz malo mašte zamislili drugačiji ambijent sadašnjih ulica i trgova, sa tim istim tornjevima kojima su se Karlovčani dičili. Na trgovima su, recimo, vozile kočije, a par ulica dalje deca dizala prašinu oko prizemnih vojvođanskih kuća.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Ali, prava riznica istorije nalazi se baš u crkvi, i to prikazana na njenim freskama. One nisu samo slikoviti prikaz verskih dogmi i biblijskih priča, to nisu samo pustinje i gradovi Izralea, već i te kako odraz 18. veka, tadašnje Carevine i svesti ljudi, pa i samog umetnika.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Upravo to je poseban utisak ove izložbe, jedan vremeplov i ličan susret sa freskama koje sada nisu u crkvi, ni u službi molitve, već izdvojene i prikazane u svojoj punoj lepoti pred posmatračem. To je isti onaj pogled koji je mogao da ima i sam slikar, dok je stojeći na skeli povlačio tanane crte bogorodičinog oka.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Na kontekst i vreme u kojem su nastale ukazao nam je sam autor, dr Vladimir Simić.

On je izučavao ličnost Kračuna kroz njegov rad - kroz ikone čiji detalji otkrivaju savremena shvatanja 18. veka. U liku Isusa Hrista ne krije se samo put ka spoznaji Boga, već plašt i medaljoni otkrivaju u toj istoj freski - caricu i cara.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Istorijski kontekst je taj da je car sve više postajao otac naroda kojim vlada, baš kao što je i slika Boga počela da se menja - od shvatanja ispunjenih strahom, do shvatanja koja tvorca vide kao očinsku figuru koja treba da nas zaštiti.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Menjao se pogled ne samo na Boga i vladara, već i na čoveka, na telo, pa su i figure svetaca prikazivane na drugačiji način.

Saborna crkva u Sremskim Karlovcima je najbolji primer Kračunovog baroknog ikonopisanja, tipičnog za srednju Evropu, ali sa primesama srpske vizantijske i drugih tradicija.

Kračun, Galerija Matice srpske

Foto: M. Beljan

Video: Pred Aleksandrovim ikonama niko se ne moli. On svojim radom kritikuje ceo sistem

(M. Beljan)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA