Bio je simbol glavnog toka jugoslovenske kinematografije: Pantelić i Karl o Veljku Bulajiću

Foto: Image Capital Pictures / Film Stills / Profimedia

Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke rekao je Tanjugu da je Veljko Bulajić je svojim najpoznatijim filmovima obeležio jednu epohu i postao simbol glavnog toka jugoslovenske kinematografije prema kome su se određivali svi kako oni koji su taj tok sledili, tako i oni koji su išli mimo njega, povodom smrti slavnog reditelja.

Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja sa naših prostora, preminuo je u 97. godini.

Preporučujemo

Kako je Pantelić istakao Bulajić je imao "istančan osećaj da prepozna važnu temu i da je filmski uobliči u komunikativnu formu, a njegov opus zaslužuje da se sagleda i izvan uobičajenih interpretacija"

Foto: Nikola Tomić

Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (o posleratnim migracijama stanovništva) snimio je 1959. godine.

Delo je nagrađeno s dve "Zlatne arene" i nagradama "Slavica" i "Jelen" u Puli, te Nagradom grada Zagreba.

Sledi film "Rat" (1960), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli.

Veliki uspeh Bulajić postiže filmom "Uzavreli grad" (1961), o životu u novom industrijskom centru, nagrađenom takođe Zlatnom arenom u Puli.

"Kozara", "Vlak bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu" zajedno s "Bitkom na Neretvi" na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.

Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valjadolidu, nekoliko nagrada publike te još neke druge.

Karl: Filmovi Veljka Bulajića su ulaznica za enciklopedije kinematografije

"Veljko Bulajić je nadživeo državu u kojoj je bio reditelj odabran i povlašćen da svojim autorskim pristupom ovekoveči i dočara prelomne trenutke Drugog svetskog rata na ovim prostorima koji su utrli put stvaranja socijalističke Jugoslavije, rekao je za Tanjug Ivan Karl v.d. direktora Filmskog centra Srbije povodom smrti jednog od najvažnijih jugoslovenskih reditelja.

Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović

U nizu filmova te epohe i ideologije, poput "Kozare" i "Velikog transporta", najveći trag je ostavila "Bitka na Neretvi".

Taj monumentalni film spektakl kad se zanemari ideološka podloga, ostaje kao jedan od najvećih, najsloženijih i najskupljih projekata svih vremena.

Pravljen je po holivudskom kalupu uz zvezdana glumačkih imena i plakat koji je nacrtao Pikaso, a sve sa zadatkom da na svetskom tržištu napravi rezultat.

"Neretva" je bila najprodavaniji jugoslovenski film sa nominacijom za Oskara i da je jedini u Bulajićevoj biografiji koja je počela "Vlakom bez viznog reda" a iznedrila i "Sarajevski atentat" bio bi dovoljan da mu garantuje ulazak u anale i sve enciklopedije naše i svetske kinematografije.

(Telegraf.rs/Tanjug)