Otkriveno ko će biti u žiriju Takmičarskog programa – igrani film 32. Sarajevo Film Festivala

V. Đ.
V. Đ.    
Čitanje: oko 7 min.
  • 0

Žiri Takmičarskog programa – igrani film 32. Sarajevo Film Festivala čine glumica Emili Votson (predsednica), reditelj Igor Bezinović, glumica Sara Klimoska, direktor Evropske filmske akademije Matejs Vauter Knol i rediteljka Atina Rahel Cangari.

Votson se pridružuje bogatoj plejadi filmskih autorki i autora koji su predsedavali žirijem Sarajevo Film Festivala u prethodnim izdanjima: Majk Li (2004), Miki Manojlović (2005), Jasmila Žbanić (2006), Džeremi Ajrons (2007), Nuri Bilge Džejlan (2008), Mirjana Karanović (2009), Kristi Puju (2010), Ari Folman (2011), Kornel Mundruco (2012), Danis Tanović (2013), Bela Tar (2014), Kalin Peter Necer (2015), Elija Sulejman (2016), Mišel Franko (2017), Asgar Farhadi (2018), Ruben Estlund (2019), Mišel Azanavisijus (2020), Jasna Đuričić (2021), Sebastijan Majze (2022), Mia Vašikovska (2023), Pol Šreder (2024) i Sergej Loznica (2025).

Žiri će dodeliti nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskom programu – igrani film.

Dobitnici će biti objavljeni u petak, 21. avgusta na ceremoniji dodele nagrada.

Predsednica žirija

Emili VotsonGlumica, Ujedinjeno Kraljevstvo

Dva puta nominovana za nagradu Oskar, Emili Votson nesumnjivo spada u svetski glumački vrh, što je dodatno potvrđeno 2015. godine kada je odlikovana Redom Britanskog Carstva u rangu oficirke (OBE) za svoj doprinos dramskoj umetnosti.

Gledaoci su je nedavno mogli videti u liku Meri Šekspir u adaptaciji nagrađivanog istorijskog romana Megi O’Farel „Hamnet“ koju je režirala Kloi Žao.

Među njenim značajnim filmskim ostvarenjima su: „Lomeći talase“ Larsa fon Trira (Evropska filmska nagrada za najbolju glumicu, nominacija za nagradu Oskar u kategoriji najbolje glumice), „Hilari i Džeki“ (nominacija za nagradu Oskar u kategoriji najbolje glumice), „Božja stvorenja“ uz Pola Meskala, „Te sitnice“ uz Kilijana Marfija, za koji je na Berlinalu nagrađena prestižnim Srebrnim medvedom za najbolju sporednu ulogu, Netfliksova drama „Stiv“, fantastični ep „Legenda o Očiju“, Bi-Bi-Si-jeva produkcija „Kralj Lir“ u režiji Ričarda Era, kao i „Na plaži Čezil“, „Gosford Park“, „Pijani od ljubavi“, „Crveni zmaj“, „Put rata“, „Kradljivica knjiga“, „Svedočanstvo mladosti“, „Everest“, višestruko nagrađivana drama „Teorija svega“, „Moli Mun“, „Ana Karenjina“, „Bel“, „Neke devojke“, „Cemetery Junction“, „Gospođica Poter“, „Vodni konj“, „Mrtva nevesta“, „Anđelin prah“, „Bokser“ i „Metroland“.

Imala je i glavnu ulogu uz Oliviju Vilijams i Marka Stronga u HBO Maks televizijskoj seriji „Dina: Proročanstvo“, čije je snimanje druge sezone upravo završeno.

Emili Votson takođe ima bogatu pozorišnu karijeru, uključujući brojne produkcije sa Rojal Šekspir kompani. Godine 2002. dobila je izuzetne kritike za glavne uloge u predstavama „Ujak Vanja“ i „Bogojavljenska noć“ u teatru Donmar Verhaus. Obe predstave igrale su se istovremeno, a režirao ih je Sem Mendes.

Prošle godine Votson je primila prestižnu nagradu Ričard Haris na dodeli Nagrada britanskog nezavisnog filma (BIFA), čime je odato priznanje njenom izuzetnom doprinosu britanskom filmu. Ostala priznanja uključuju počasnu nagradu Žozef Plato na Filmskom festivalu u Gentu (2024), nagradu za životno delo na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastijanu (2015) i BAFTA nagradu za najbolju glumicu (2011) za ulogu u filmu „Posrednica“.

Pored toga, Emili Votson bila je nominovana 2019. godine sa HBO/Skaj mini-serijom „Černobil“ za nagrade Emi i Zlatni globus.

Igor BezinovićReditelj, Hrvatska

Igor Bezinović je hrvatski reditelj rođen 1983. godine u Rijeci. Diplomirao je filmsku režiju na Akademiji dramske umetnosti u Zagrebu, kao i filozofiju, sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Njegov film „Fiume e morte!“ (2025) osvojio je brojne nagrade, uključujući Evropsku filmsku nagradu za najbolji dokumentarni film, kao i AFA nagrade (Adriatic Film & TV Awards) za najbolji film, režiju i scenario.

Takođe, autor je dokumentarnih filmova „Blokada“ (2012) i „Veruda – Film o Bojanu“ (2015) za koje je dobio nagrade Oktavijan za najbolji hrvatski dokumentarni film. Njegov debitantski dugometražni igrani film „Kratki izlet“ (2017) premijerno je prikazan u Roterdamu, a osvojio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu.

Snimio je brojne kratke filmove prikazane na međunarodnim filmskim festivalima, među kojima su Roterdam, DOK Lajpcig, IDFF Jihlava, CPH:DOX, Kurcfiltage Vintertur, Bijenale mladih umetnika Evrope i Mediterana, Venecijansko bijenale arhitekture, Muzej pokretne slike i Gvanahuato.

Sara KlimoskaGlumica, Severna Makedonija

Sara Klimoska je glumica iz Severne Makedonije. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Skoplju, od kada gradi zapaženu karijeru na domaćim i međunarodnim filmskim i televizijskim projektima.

Najnoviju glavnu ulogu ostvarila je u filmu „Zbogom, Kopakabano“ koji je režirao Milčo Mančevski, a čija je premijera najavljena za 2026. godinu. Reč je o njenoj trećoj saradnji sa nagrađivanim rediteljem, nakon filmova „Vrba“ i „Kajmak“.

Među njenim zapaženijim filmskim naslovima izdvajaju se i „Nećeš biti sama“ Gorana Stolevskog, premijerno prikazan na Sandensu, „Domaćinstvo za početnike“, predstavljen na Filmskom festivalu u Veneciji, „Preeskponirano“ rediteljke Eleonore Veninove, te „Bauk“ Gorana Radovanovića. Na međunarodnoj sceni ostvarila je uloge i u filmovima „Niko“ rediteljke Eline Gering, „Porodične tajne“ Malika Vitala te „Odgovor“ Džejsona Lestera.

Učestvovala je u programima Talents Sarajevo Sarajevo Film Festivala i Berlinale Talents. Godine 2022. bila je nominovana za nagradu Srce Sarajeva za ulogu u televizijskoj seriji „Močvara“. Godinu ranije dobila je nagradu European Shooting Star zahvaljujući izvedbi u filmu „Lena i Vladimir“ reditelja Igora Aleksova.

Pored glume, Klimoska se sve više posvećuje i režiji te pisanju scenarija. Trenutno razvija svoj drugi kratkometražni film „Chained“.

Matejs Vauter KnolDirektor Evropske filmske akademije, Holandija

Matejs Vauter Knol cenjeni je filmski producent, predavač, urednik i novinar iz Holandije. Od 2021. obavlja dužnost direktora Evropske filmske akademije. Odgovoran je za izvršno upravljanje Akademijom, njenu viziju te celokupno programsko oblikovanje sadašnjih i budućih aktivnosti, uključujući razvoj brenda i publike, razmenu znanja, projekte filmske baštine te godišnju dodelu Evropskih filmskih nagrada.

Pre nego što je magistrirao savremenu istoriju na Univerzitetu u Lajdenu u Holandiji i Kraljevskom holandskom institutu u Rimu u Italiji, radio je kao urednik časopisa i novinar. Od 2001. godine delovao je u Amsterdamu kao kreativni producent i pridruženi producent na 30 nagrađivanih dokumentarnih filmova, sarađujući sa istaknutim rediteljima kao što su Hedi Honigman, Marija Avgusta Ramos i Mani Kaul. Za ARTE je koproducirao digitalno izdanje 40 restauriranih dela holandskog dokumentariste Johana van der Kekena, nagrađeno priznanjem Prix Cahiers du Cinéma 2006. godine. Nakon kraćeg angažmana na IDFA-i (2007–2008), 12 godina je bio deo vodećeg tima Berlinala, najpre kao vođa programa Berlinale Talentsa (2008–2014), a potom kao direktor European Film Marketa (2014–2020).

Tokom karijere pokrenuo je nekoliko novih edukativnih i industrijskih platformi. Zagovara veću raznolikost, jednakost i inkluzivnost, te uvodi modele podrške tim ciljevima u sklopu Berlinala i Evropske filmske akademije. Predaje i mentorisao je na različitim filmskim školama. Takođe, moderira i učestvuje kao govornik na međunarodnim događajima filmske industrije, te je bio član žirija na festivalima u Buenos Ajresu, Jerusalimu, Istanbulu i Lokarnu.

Atina Rahel CangariRediteljka, scenaristkinja i producentkinja, Grčka

Atina Rahel Cangari smatra se jednom od ključnih pokretačica grčkog novog talasa. Njeni žanrovski hibridni filmovi istražuju odnose moći i žudnje u kontekstu roda, klase i drugosti.

„The Slow Business of Going“ (2001), njen dugometražni diplomski film, osvojio je niz međunarodnih nagrada za najbolji film i najbolju režiju, a danas se nalazi u stalnoj filmskoj zbirci njujorške MoMA-e.

Njen drugi dugometražni film „Atenberg“ (2010) premijerno je prikazan u glavnom takmičarskom programu Filmskog festivala u Veneciji, gde je osvojio glumačku nagradu Coppa Volpi i nagradu za režiju Lina Mangijakapre. Nakon toga, snimila je film „Chevalier“ (2015) koji je ovenčan nagradom za najbolji film na BFI London Film Festivalu, te je bio nominovan u kategoriji najboljeg stranog filma za nagradu Independent Spirit. Oba filma bila su grčki kandidati za nagradu Oskar u kategoriji najboljeg međunarodnog filma.

Njena kratkometražna drama „Kapsula“, gotički „sunshine noir“ film i video-instalacija, bila je deo izložbe Documenta 13.

Pod okriljem svoje atinske producentske kuće HAOS FILM producirala je niz nagrađivanih filmova, među kojima su „Kinetta“ i „Alpi“ Jorgosa Lantimosa te „Digger“ Jorgisa Grigorakisa, a bila je i koproducentkinja filma „Pre ponoći“ Ričarda Linklejtera.

Članica Udruženja reditelja Amerike (DGA) i američke Akademije filmskih umetnosti i nauka (AMPAS), Cangari je bila članica žirija u Kanu, Berlinu, Lokarnu, Sandensu, Torontu, Melburnu i drugim festivalima. Predsedavala je žirijem u Veneciji, Geteborgu i na BFI Londonu.

Bila je umetnička direktorka laboratorije Oxbelly Screenwriting & Directing Laba, a trenutno je mentorka za režiju na Torino Film Labu. Predavala je film na Harvardu, Univerzitetu Teksas u Ostinu, institutu Le Frenoa, u Film Fabrici Bele Tara, te trenutno na California Arts Instituteu.

Njen poslednji dugometražni film „Harvest“, neovestern sa Kejlebom Landrijem Džounsom i Harijem Melingom u glavnim ulogama, premijerno je prikazan u takmičarskom programu u Veneciji 2024. godine.

32. Sarajevo Film Festival održaće se od 14. do 21. avgusta 2026. godine.

(Telegraf.rs)

Video: Aleksa Kuljanin ponosan posle Brage: "Samo sam čekao da uđem"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA