≫ 

Izabrana dela Dejana Medakovića u 25 knjiga

Ove i naredne godine planirano je bude objavljeno po deset knjiga istaknutog istoričara umetnosti, naučnika i pisca

  • 0
Dejan Medaković Dejan Medaković Printskrin: Youtube/Belafons

Izabrana dela akademika Dejana Medakovića biće obavljena u najmanje 25 knjiga povodom 100 godina od njegovog rođenja, najavio je direktor izdavačke kuće "Prometej" Zoran Kolundžija.

Govoreći na "Danu sećanja na Dejan Medakovića" (7. jula 1922-5. jula 2008), upriličenom danas u Vukovoj zadužbini gde su se okupili članovi Medakovićeve porodice, prijatelji, saradnici i poštovaoci, Kolundžija je rekao da je planirano da ove i naredne godine bude objavljeno po deset knjiga istaknutog istoričara umetnosti, naučnika i pisca.

"Poslednjih meseci se intenzivno bavim pregledanjem šta je uradio Medaković i to je vrlo impresivno po količni, ali je po neprolaznosti misli fascinantno", istakao je Kolundžija, koji je podsetio da se kao prva knjiga iz planiranog projekta nedavno pojavilo reprezentativno reizdanje "Srpski slikari XVIII-XX veka, likovi i dela" (Matica srpska 1968), sada prvi put obogaćena reprodukcijama slika.

Medakovićev sin, dirigent Pavle Medaković istakao je da radostan što je Vukova zadužbina - u kojoj je njegov otac bio predsednik Skupštine te kulturne ustanove - izdvojila jedan dan u godini da se okupe "dragi ljudi, prijatelji i poštovaoci da se na simboličan način" podsete dela njegovog oca.

"Moram sa tugom da konstatujem da Filozofski fakultet (u Beogradu), gde je radio pun radni vek, do sada apsolutno nije našao nikakav povod da se na bilo koji način podseti Dejana. Još je možda čudnije - bio je predsednik u najtežem trenutku 1999-2003. godine - da je SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) ostao potpuno gluv i nem", rekao je Medaković.

Ocenivši "Prometejevu" nameru da povodom 100. godišnjice Medakovićevog rođenja štampa njegova izabrana dela kao "vrhunski izdavački poduhvat", Medaković je je istakao da će "biti dragoceno imati u kompletu najvažnije što je Dejan napisao".

"Moja neostvarena želja je ekranizacija ''Efemerisa''. Došlo je do određenih pokušaja pre dve godine sa televizijom Beograd. Za sada nema pozitivnih signala, ali nadam se u nekoj prespektivi da će biti ljudi od sluha.

Dobra ekranizacija petoknjižja bi sigurno dovela do još veće popularnosti, nego 1994. godine kad je ''Efemeris'' bio najčitaniji u Srbiji", istakao je Medaković.

Predsednik Skupštine Vukove zadužbine Boško Suvajdžić je rekao da ta kulturna ustanova "Danom sećanja" nastoji da podseti na "ime i delo Medakovića koji je u velikoj meri ukazao i prokrčio određene puteve i dao nam određene smernice", kao jedan od "baroknih ljudi kojih je sve manje među nama i sa nama, sa takvom erudicijom širinom i kulturnim pamćenjem"

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA