Vreme čitanja: oko 3 min.

Predstavljena knjiga "Narodne pesme Balkana" Ljubiše Pavkovića

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ceo svoj umetnički život Ljubiša Pavković je posvetio izučavanju srpskog i balkanskog folklora, otkrivajući njegove tajne i autentične muzičke vrednosti

  • 1
Ljubiša Pavković Printskrin: Youtube/PGP RTS - Zvanični Kanal

Knjiga dugogodišnjeg umetničkog rukovodioca Narodnog orkestra RTS-a Ljubiše Pavkovića "Narodne pesme Balkana" u izdanju RTS Izdavaštva predstavljena je  u RTS Klubu.

O ovoj reprezentativnoj zbirci odabranih narodnih pesama govorili su direktor Ansambla narodnih pesma i igara "Kolo" prof. docent Zdravko Ranisavljević, profesor, stručni saradnik i notograf izdanja Bojan Mladenović, odgovorni urednik RTS Izdavaštva Dragan Inđić i autor Ljubiša Pavković. „Narodne pesme Balkana" rezultat su višedecenijskog rada i autorovog bavljenja tradicionalnom narodnom muzikom, sa željom da se deo velikog i raznovrsnog muzičkog blaga Srbije i ostalih balkanskih zemalja sa bliskom i srodnom muzičkom tradicijom notno zabeleži, profesionalno i stilski obradi. Zastupljene su pesme

iz svih delova Srbije – Šumadije, Istočne, Zapadne i Južne Srbije, Kosova i Metohije, Vojvodine i Sandžaka, ali i pesme iz nama bliskih zemalja po nasleđu, istoriji i tradiciji, poput Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. U uži izbor uvrštene su i odabrane gradske pesme i romanse, nekoliko izuzetnih romskih pesama, po jednu bunjevačku, rumunsku i bugarsku pesmu. U ovom izdanju se nalaze i poneke nepravedno zapostavljene, retko izvođene i pomalo zaboravljene pesme – od pesama narodnih i nama neznanih autora do velikana naše kulture i istorije poput Jovana Jovanovića Zmaja, Đure Jakšića, Alekse Šantića, Isidora Bajića, Josifa Marinkovića, kneza Mihaila Obrenovića, kralja Nikole Petrovića...

Ceo svoj umetnički život Ljubiša Pavković je posvetio izučavanju srpskog i balkanskog folklora, otkrivajući njegove tajne i autentične muzičke vrednosti. Ljubiša Pavković je rođen 1947. u Beogradu. Već kao petogodišnjak skreće pažnju svojom darovitošću, vanserijskim apsolutnim sluhom i izuzetnom muzikalnošću i od tada počinje njegovo druženje sa harmonikom. Muzičko obrazovanje započinje u muzičkim školama "Vatroslav Lisinski" i "Stevan Mokranjac" u Beogradu, da bi se kao osamnaestogodišnjak obreo u KUD-u "Vukica Mitrović" i OKUD "Lola Ribar", gde postiže svoje prve uspehe. Prvu nagradu na međunarodnom festivalu u Dižonu (Francuska), 1966. u konkurenciji učesnika iz 25 zemalja.

Zapisao je i stilski obradio više od 400 narodnih pesama iz svih, muzički veoma različitih krajeva Srbije i drugih balkanskih zemalja. Nastupao je kao solista na više međunarodnih festivala predstavljajući Radio Beograda i bivšu zemlju.

Dobitnik je nagrada i priznanja za kompozicije i aranžmane na festivalima tradicionalne i starogradske muzike kao i brojnih nagrada i priznanja koje dodeljuju muzička i estradna udruženja u zemlji.

Knjiga Foto: Promo RTS

Na poziv Radio Beograda 1970. postaje član Narodnog orkestra RTB-a pod upravom poznatog violiniste Miodraga Jašarevića a od 1981. i njegov umetnički rukovodilac. Na ovom mestu ostaje 29 godina sve do kraja 2009. godine.

Tokom svoje višedecenijske karijere pored rukovođenja Narodnim orkestrom, neprekidno se bavi izučavanjem i izvođenjem srpske muzičke baštine, balkanskog folklora, solističkim delovanjem, autorsko-kompozitorskim radom, pedagogijom i izdavaštvom. U okviru Narodnog orkestra ali i van njega bavi se i pedagoškim radom, prenoseći svoje umeće na mlade kolege i učenike.

Za Radio Beograd, RTS, snimio je veliki broj pesama i igara koje se čuvaju u fonoteci kao trajni snimci. Nosilac je brojnih nagrada. Uživa status istaknutog umetnika i nosilac je nagrade za životno delo.

Svojim radom i upravljanjem Narodnim orkestrom RTS -a Pavković je postavio standard zvuka narodnog orkestra RTS. Objavljeno izdanje koje se može pronaći u prodavnicama PGP RTS-a u RTS Klubu i na Zelenom vencu ima ne samo dokumentarnu već i nadasve podsticajnu vrednost.

Knjigu je podržao SOKOJ.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA