Vreme čitanja: oko 4 min.

Ministar Vesić napisao predgovor za monografiju "Srpska dolina kraljeva"

Vreme čitanja: oko 4 min.

pisujući lepte doline Ibra istakao je da svaka stopa ove doline ima značaj i predstavlja put kojim bi u budućnosti kao narod trebali ići

  • 0
Goran Vesić, Dolina srpskih kraljeva Foto: Marko Jovanović, Facebook/Goran Vesić

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić saopštio je da je na ovogodišnjem Sajmu knjiga predstavljena je monografija Srpska kraljevska dolina autora Dragana Bosnića za koju je on napisao predgovor.

- Na ovogodišnjem Sajmu knjiga predstavljena je monografija Srpska kraljevska dolina autora Dragana Bosnića za koju sam imao čast da napišem predgovor. Ova monografija rezultat je dugogodišnjih mojih razmišljanja i razgovora sa autorom knjige Draganom Bosnićem i vlasnikom izdavačke kuće Prometej iz Novog Sada Zoranom Kolundžijom. Sada se pred čitaocima nalazi sjajna Bosnićeva monografija o dolini Ibra u kojoj se nalazi najveći broj spomenika kulture srpskog srednjeg veka. Zato je i zovemo Srpskom kraljevskom dolinom. Autor ove izuzetne minografije Dragan Bosnić uneo je svoj lični pečat u faktografske činjenice iznete u knjizi. Gradove, manastire, utvrđenja, crkvišta, reke i planine, koje je opisao, lično je obišao uzduž i popreko i pre nego je seo i napisao knjigu zavirio je u sve tajne Ibarske doline. Time je ova knjiga, osim fakata koje iznosi, ujedno i jedno lično svedočanstvo lepote i jedinstvenosti srpske srednjovekovne istorije, kulture i nasleđa. Priznajem, meni koji sam odrastao u ovoj dolini to je posebno važno - napisao je ministar Vesić.

Opisujući lepte doline Ibra istakao je da svaka stopa ove doline ima značaj i predstavlja put kojim bi u budućnosti kao narod trebali ići.

-Retko koje mesto na svetu, kao što je to Ibarska klisura, može, na tako malom geografskom prostoru, da govori toliko puno o narodu koji je tu živi, ali i o narodima koji su tuda prolazili.

Ibarskom dolinim su prolazili i Kelti i Rimljani i razni osvajači, od Mongola, Ugara, Krstaša, Osmanlija, ali jedino su se Srbi tu zadržali trajno, prepoznajući u ovom prostoru zemlju suštinski povezanu sa njima, s njihovim bićem. Dolina Ibra svojom monumentalnošću čini vekovno prožimanje istorije, kulture, tradicije i mešanje velikih događaja u spletu sa mitovima i legendama, gde stvarni istorijski događaji često izgledaju kao bajka, a mitovi i legende, svojom uverljivošću i smislom, liče na realna zbivanja.Tu su hodile vojskovođe i ratnici, kraljevi i svetitelji. Svaka stopa ove doline ima značaj i predstavlja put kojim bi u budućnosti kao narod trebali ići, praktično jedan veliki putokaz. Identitetski putokaz trajno utisnut u čitav jedan prostor. Svaki kamen i planinska čuka svedoci su viteškog okršaja i velikih bitaka, ali i podvižničkog života pustinjaka monaha i svetitelja - dodao je.

Jorgovan koji krajem aprila, svojom bojom i mirisom ukrasi čitavu Ibarsku klisuru, kako navodi ministar, Srbi su stavili u jednu od najromantičnijih evropskih legendi - legendu o ljubavi kralja Uroš II prema svojoj nevesti Jeleni Anžujskoj, francuskoj princezi.

- Mnogo toga čini Dolinu vekova izuzetnom i bajkovitom. Od "okamenjene šume", preko žubora slapova Ibra, huka njegovih bukova i tišine virova, preko lekovitih voda Mataruške, Bogutovačke i Jošaničke banje, do čudotvornog izvora Svetog Save u Odmenju i „očne banje“ ispod manastira Gradac. Šume pune tajni i prirodnih blaga i strme strane koje svojim stenama čine okomitu liticu ka Ibru, i crni bor koji iz kamena raste natkriljujući spomenik u obliku srpskog vojnika posvećenog ibarskim junacima iz Velikog rata, samo su deo znamenitosti Doline vekova. Jorgovan koji krajem aprila, svojom bojom i mirisom ukrasi čitavu Ibarsku klisuru, Srbi su stavili u jednu od najromantičnijih evropskih legendi – legendu o ljubavi kralja Uroš II prema svojoj nevesti Jeleni Anžujskoj, francuskoj princezi.

Tu su podzemna crkva, crkve brvnare, crkve zvane „Ibarske preletnice“ jer su za noć „preletale“ iz sela u selo ili čak sa jedne na drugu stranu Ibra. Postoje i crkve čija gradnja datira iz najstarijih vremena 12. i 13. veka, gde su se molili neimari, koji su učestvovali u gradnji naših najznačajnijih manastira Studenice, Žiče, Gradca. Na mestu gde su se braća Vukan i Stefan Prvovenčani, po legendi, prvi put sreli posle sukoba, podignuta je crkva posvećena Sretenju - napisao je ministar.

On se dotakao još i velikih svetinja Srbije kao što su Petrova crkva, Sopoćani, Studenica i istakao da Dolina srpskih kraljeva ili jednostavno Ibarska dolina predstavlja sami koren srpskog duhovnog, kulturnog i državničkog stremljenja.

- Tvrđava Maglič podignuta u vreme kralja Uroš I, da bi zajedno sa ostalim tvrđavama i utvrđenim gradovima: Brvenikom, Koznikom, Brnjacima, Jelečom, Rasom, branila Studenicu, Žiču, Končul, ali i one svetinje iz nastavka Ibarske doline, poznate kao Deževska kotlina: Petrovu crkvu, Đurđeve Stupove, Sopoćane. Maglič, još uvek stoji, kako mu i ime kaže, među oblacima magle pa se nekada čini da je grad ni na nebu ni na zemlji. Studenica je zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, građena kao uzor za sve kasnije svetinje srpske crkve. Tako da, ukoliko se želi pogledati koren našeg naroda, njegovi izvori, njegova duša, Dolina vekova ili Jorgovana, Dolina srpskih kraljeva ili jednostavno Ibarska dolina, jeste najjezgrovitiji izraz tog pokušaja pošto sobom predstavlja sami koren srpskog duhovnog, kulturnog i državničkog stremljenja. Ali ova monografija nije samo dragoceno svedočanstvo o našoj istoriji. Ona je plan po kome će spomenici kulture biti obnavljani. Danas obnavljamo srednjevekovni grad Maglič, a potom ćemo i gradove od kojih danas imamo samo ostatke Brvenik i Jelaču. Biće obnavljane i crkve kao što je Stara Pavlica jedna od naših najstarijih crkava. Kada budemo izgradili brzu saobraćajnicu Kraljevo - Novi Pazar ova dolina, Srpska kraljevska dolina, sa obnovljenim srednjovekovnim gradovima, biće dostupna svakom čoveku i postaće mesto hodočašća - zaključio je ministar Vesić.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA