≫ 

Vreme čitanja: oko 7 min.

Rokenrol zanimljivosti koje možda niste znali: O prvim albumima grupa iz unutrašnjosti Srbije i još ponečem

Vreme čitanja: oko 7 min.

Poznato je da je Korni grupa, kada je rokenrol muzika u pitanju, prva u Srbiji uspela da snimi LP ploču. Bio je to jedan od retkih albuma i u ondašnjoj Jugoslaviji, jer je tek nekoliko imena pre njih uspelo da dobaci do dugosvirajuće ploče, a to su Grupa 220, Žeteoci i Time, ali i izvođači kao što su Drago Mlinarec i Arsen Dedić. Svakako je interesantno pitanje, ako posmatramo srpsku rok muziku i grupe koje nisu bile iz Beograda, ko je od njih prvi uspeo da objavi LP ploču?

  • 1
Albumi Foto: Goran Živanović

Prva grupa van Beograda koja je uspela da snimi LP ploču su niški akustičari Lutajuća srca, koji su svoj album prvenac objavili 1974. godine. Ta ploča je snimljena u tada tek otvorenom ljubljanskom studiju Akademik, a u tom trenutku članovi grupe bili su: Spomenka Đokić - vokal; Milan Marković - vokal, gitara; Miroljub Jovanović - vokal, gitara; Gradimdir Šakić - gitara; Vladan Vanja Stanojević - bas gitara i Ljubomir Ignjatović - bubnjevi.

Interesantno je da su Lutajuća srca na samom početku karijere nisu svirali samo akustičarske pesme, već su u repertoaru imali i kompozicije grupa Fri, Hu i Kridensi, ali je njihov autorski rad, koji su potpisivali Marković i Jovanović, bio sasvim drugačiji i očigledno je naginjao ka akustičarskoj muzici. 1972. godine bili su apsolutni pobednici subotičkog festvala "Omladina" sa kompozicijom "Još malo", što im je otvorilo vrata ka širem uspehu, a posredno ih dovelo i do snimanja LP ploče.

Inače, kada su niške grupe u pitanju, čuveni Daltoni su još 1968. godine snimili EP sa četiri kompozicije: "Ruka od sna", "Ponekad se vraćam u prošlost", "Petak" i "Volim našu istinu" i to je prva ploča neke niške postave.

Za Daltone je vezana još jedna interesantna priča. Oni su u martu 1970. godine u niškoj "Sokolani" svirali neprekidno 28 sati, pa je tadašnja štampa pisala da je time oboren svetski rekord. Krenuli su sa svirkom 7. marta u 18h i završili 8. marta u 22h. Evo šta mi je Žare Stanković, gitarista Daltona, u vezi toga ispričao:

"To je bila dobra ideja, mada mi tada nismo ni bili svesni u šta ulazimo. Ja sam to predložio onako više iz šale, ali to svi odmah prihvatili i posle više nisam imao kud. Kad se sve zakaže i kad te uhvati mašinerija, to jednostavno moraš da odradiš. To je bio i dobar markentiški potez jer je to imalo velikog odjeka, ali bilo je i veoma naporno. Trebalo je to pripremiti, naći sponzore i šta sve ne. Mi smo praktično sve vreme stajali na bini, imali smo tu neke stolice da se malo odmorimo, ali nismo znali ni koja su pravila, plašili smo se da ne napravimo predugačku pauzu između kompozicija. Svirali smo sve one pesme koje su izvođački bile teške, pa smo se dosta i zamorili svirajući i pevajući, tako da su neki tokom te svirke izgubili i po dva-tri kilograma, no bili smo mladi pa smo sve to nekako pregurali. Verujte da smo ta dva poslednja sata možda najbolje svirali u svom životu, kao da prethodno nismo svirali 26 sati! Čovek često i nije svestan koliko energije ima u sebi, pogotovo kada se ostvari taj kontakt između izvođača i publike."

Albumi Foto: Goran Živanović

Istine radi, treba reći da je i jedna sarajevska grupa držala sličan rekord, a to su Čičci. Tu oko svega ima nekih različitih informacija, jer članovi te grupe su govorili da se Daltoni nisu držali propozicija i da Čičci i dalje drže svetski rekord u dužini sviranja. Možda je to sve bilo po onoj - svako ko gubi ima pravo da se ljuti, uglavnom, stoji činjenica da su Čičci svirali neprekidno 26 sati, dakle dva sata manje od Daltona. Oni su taj svoj maraton upriličili za doček Nove 1970. godine u sarajevskoj "Skenderiji". Pored toga, poznati su i po tome što su u toj grupi bila jako važna imena sarajevske pop rok škole: Milić Vukašinović, Zoran Redžić i Ranko Rihtman.

Naravno, Niš će potom iznedriti grupe jugoslovenskog značaja, kao što su Galija i Kerber, koje će snimiti brojne albume, ali Daltoni su objavili prvi singl, a Lutajuća srca prvi LP, koji je ujedno i prva takva ploča neke grupe van Beograda.

Tako je bilo u Nišu, a sada da malo pogledamo kako je tih godina bilo u još jednom velikom centru Srbije, a to je Novi Sad.

Interesantno je da je prvi LP, kako u Novom Sadu, tako i u Vojvodini, takođe snimila jedna akustičarska grupa.

Grupu Žetva je još 1976. godine osnovao student medicine Dušan Živić, a u prvoj postavi, kao gitarista i pevač, bio je i tada potpuno nepoznati Đorđe Balašević. Njihov prvi singl iz 1977. godine, na kome je kompozicija "U razdeljak te ljubim", prodat je u tiražu od blizu 200 000 primeraka, što je bilo apsolutno neverovatno, s obzirom da je grupa do tada bila potpuno nepoznata široj javnosti. Ipak, ta kompozicija će pokazati da se na talenat autora koji je ispod nje potpisan i te kako mora računati, a to je naravno bio Đole Balašević. No kako to već i biva, netrpeljivost između Duleta Živića kao šefa grupe, i Balaševića, koji je bio daleko talentovaniji, rasla je svakim danom sve više, pa ubrzo nakon ovog velikog uspeha Đole odlazi kako bi osnovao Rani mraz. U medijima će potom izjavljivati da je grupi dao ime po sibirskoj poslovici koja glasi: "Ako se nadaš dobroj žetvi, čuvaj se ranog mraza". S obzirom da niko pre toga nije čuo za tu poslovicu, postalo je jasno da je Đole sve to izmislio. Žetva ipak nastavlja sa radom, pa krajem 1978. godine objavljuju album "Vreme žetve" i to će biti prvi LP neke grupe sa područja Vojvodine. No kako Dule nije mogao ostati dužan Đoletu zbog one navodne "sibirske poslovice", zamolio je pesnika Miljenka Žuborskog da napiše odgovor, pa su se sledeći stihovi našli na poleđini te ploče:

"Kada Mraz dođe posle Žetve

počinju da rade letve

Kad prevrši svaku meru

drži Mraz u frižideru

Kad prestane s pesmom nama

postaće od Žetve Slama.

Već sama činjernica da je Dule morao tražiti od nekog da napiše duhoviti odgovor Balaševiću, dovoljno govori. Bezidejnost i očigledno kopiranje Đoletovih ideja, vrlo brzo dovode do raspada grupe Žetva. Živić je doduše 1989. godine objavio solo album koji je nazvao "Po svom" i tu se negde za njega sve i završilo što se muzike tiče,  potom je dugi niz godina radio kao nutricionista.

Mnogo toga ostaće upamćeno kada je Novi Sad u pitanju, između ostalog i to da se prvi prenos koncerta neke rok grupe kada je nekadašnja Jugoslavija u pitanju, dogodio upravo u tom gradu. Naime, grupa Cvrčak i mravi je 1971. godine nastupila u tamošnjem "Studiju M", izvodeći sopstvene kompozicije, pa je njihov nastup u trajanju od gotovo sat vremena direktno prenošen u emisiji "Muzički slalom" Radio Novog Sada koju je vodio i uređivao Jovan Nikolić.

Interesantno je da su Cvrčak i mravi još 1973. godine objavili svoj prvi singl na kome su bile kompozicije "Pazi, mala, pazi" i "Ptica" i tako postali prvi novosadski, a takođe i vojvođanski sastav, koji je uspeo da snimi ploču.

Sedamdesetih godina prošlog veka, kada je rok muzika bila vrlo važna za mnoge mlade ljude, održavane su i brojne gitarijade, pa su čak i neka sela imala takve manifestacije, po čemu je posebno bila poznata Vojvodina. Tako su omladinski aktivisti Kisača organizovali prvu gitarijadu koja je u ovom malom mestu održana 1972. godine, a na koju su pozvali tadašnje grupe iz Novog Sada i okoline. Ne bi se ta gitarijada od drugih razlikovala ni po čemu posebnom, da sa poslednje, koja je održana početkom aprila 1975. nije ostala LP ploča pod nazivom "Gitarijada Vojvodine Kisač '75", koju je objavio PGP RTB, na kojoj su bili snimci svih sedam grupa koje su te godine ušle u finale, što je bilo veliko iznenađenje, jer to je jedina domaća gitarijada koja je ovekovečena LP pločom, pre toga su pod takvim nazivom objavljene samo dve singlice. Originalno izdanje (pre nekoliko godina pojavilo se i reizdanje ovog albuma), danas je veliki i cenjeni raritet kod kolekcionara.

Novi Sad će iznedriti brojne važne grupe jugoslovenskog nivoa kao što su La Strada, Luna, Laboratorija zvuka i druge.

I danas Niš i Novi Sad imaju veliki značaj u mnogo čemu što je vezano za kulturu naše zemlje, pa tako i za popularnu muziku, uostalom dovoljno je samo pomenuti festivale Exit i Nišville, koji su svakako evropskog ranga.

Iz svega ovoga o čemu sam pisao, vidljivo je da je ono što se dešavalo u drugim gradovima Srbije, dakle van Beograda, odigralo veoma važnu ulogu kada je popularna muzika u pitanju, o čemu će svakako biti reči i u nekom od sledećih tekstova.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Žika

    24. oktobar 2023 | 20:08

    Lep tekst za podsećanje starijih i nauk mladima. Dajte ih više, više....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA