Vreme čitanja: oko 3 min.

"Vrana u paunovom perju" : Velika ljubav kralja Milana Obrenovića i lepe Nišlijke i na pozorišnoj sceni

Vreme čitanja: oko 3 min.

Reč je o adaptaciji istoimenog romana Nišlije Vladimira Vučkovića u režiji Marka Torlakovića

  • 0
"Vrana u paunovom perju" na reperotoaru niškog teatra Foto: D.K.

Predstava „Vrana u paunovom perju“ koja govori o knezu, odnosno kralju Milanu Obrenoviću i njegovoj tajnoj i iskrenoj ljubavi prema lepoj Nišlijki Leni u periodu nakon oslobođenja Niša od Turaka 1878. godine, premijerno će biti izvedena u niškom Narodnom pozorištu sutra 18. maja, od 20 časova.

Reč je o adaptaciji istoimenog romana Nišlije Vladimira Vučkovića u režiji Marka Torlakovića.

Vučković je na konferenciji za novinare organizovanoj povodom premijernog izvođenja predstave rekao da je ekipa mladih glumaca uspela da prenese duh Niša iz vremena oslobođenja od Turaka, a reč je o vremenu koje smo skoro zaboravili iako je veoma važno za taj grad.

„Drugo posebno zadovoljstvo zbog adaptacije romana je neka vrsta rehabilitacije kneza, odnosno kralja Milana Obrenovića, njegove ličnosti kao vladara, ali i njegove ličnosti kao običnog čoveka koji je bio zaljubljen u jednu lepu Nilijku. To je suština romana i ove predstave“, istakao Vučković.

On je kazao da je kalj Milan Obrenović možda jedan od najvređanijih srpskih vladara svih vremena.

„Od Karađorđevića pa do Pašićevih radikala ne zna se koga je više i kako vređao od toga da je ženskaroš, kockar, rasispnik, a u stvari je on jedan od najvećih srpskih vladara koji je oslobodio Niš i južne krajeve. Srbija je tada dobila nezavisnost, a on je Niš od jedne orijentalne, turske varoši u kojoj je đubre bilo svuda po sokacima izgradio jednu evropsku varoš. Po njegovim uputstvima napravljena je srpska vojska koja je odnela najveće pobede u balkanskim ratovima“, kazao je Vučković.

Foto: D.K.

Druga priča, dodao je Vučković, koja je za kralja Milana vrlo bitna je ljubav sa devojkom, kasnije ženom iz Niša.

„To je uvek zanimljiva priča između vladara i obične građanke. Kada su ga pitali u Beču na samrti da li je u životu neku ženu iskreno voleo on je rekao: „Da, samo jednu“. Nagađali su, a on je odgovorio da je to jedna mala u Nišu, spoj divljine i aristokratske lepote“, kazao je Vučković.

Reditelj predstave „Vrana u paunovom perju“ Marko Torlaković kazao je na konferenciji za medije da mu je izazov bio adaptirati komad, odnosno napisati jednu vrstu pozorišnog scenarija.

„Svaki segment predstave je urađen jako kvalitetno i definitno je drugačija od predstava koje smo navikli da gledamo u Nišu. Ovo će biti i malo drugačija slika Niša koju će Nišlije moći da pogledaju. Reč je o jednom periodu koji je užasno važan jer je u pitanju uspostavljanje moderne države posle turske okupacije“, izjavio je Torlaković.

On je kazao da je insistirao da u predstavi glumi mlada glumačka ekipa, a onog časa kada je dobio potvrdu da može da radi sa ljudima koje je izabrao krenuo je da osmišljava rediteljski postupak.

Andrija Mitić koji u predstavi glumi kralja Milana Obrenovića istakao je da smatra da je voma važno za Niš i ovaj deo Srbije što će se komad „Vrana u paunovom perju“ naći na repertoaru niškog Narodnog pozorišta.

„Radi se o jednom vrlo važnom istorijskom trenutku i jednom osvrtom na to vreme. To su priče koje su i danas za naše društvo i za nas veoma važne, priče o izdaji, društvenoj situaciji, gde smo mi u odnosu na čitav svet, a sa druge strane jedna lična priča, jedan odnos sa devojkom iz Niša. Kroz prizmu svega toga posmatramo događaje iz tog vremena od 1878. godine do 1882. godine“, izjavio je Mitić.

Foto: D.K.

Glumica Milica Filić koja u predstavi igra Lenu, devojku koju je voleo kralj Milan rekla je da lik koji glumi predstavlja spoj divljine i aristokratske lepote, a publika treba da oceni koliko je ona uspela da ga dočara.

„Mi nismo radili potpunu epohu i imamo dosta nekih savrmenih delova. Važno je da igramo ljude koji su postojali pre vek i po, važno je da ih mi oživimo i „donesemo“ na scenu“, izjavila je Filić.

Foto: D.K.

Roman „Vrana u paunovom perju“ objavljen je 2017. godine, a kritičari su ga ocenili kao deo neizostavne lektire za sve koji su zainteresovani za prošlost i budućnost srpskog naroda.

(D.K.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA