Najavljena premijera predstave "Heda Gabler" Henrika Ibzena: Igraju Joakim Tasić, Jovana Belović...

V. Đ.
V. Đ.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Premijera predstave Heda Gabler Henrika Ibzena u režiji Ive Milošević biće održana u nedelju 18. maja u 20.00 na Velikoj sceni „Ljuba Tadić”.

U predstavi igraju Jovana Belović, Joakim Tasić, Nebojša Milovanović, Milica Mihajlović, Marko Janketić, Lenka Petrović i Katarina Veljović.

O delu "Heda Gabler"

Iako je prošlo više od stotinu godina od prve izvedbe, junakinja Ibzenove drame i dalje nam je prepoznatljiva. Ali, ko je ona danas? Sudbina Hede Gabler s kraja XIX veka usmerava ogledalo ka nama, danas i ovde, navodeći nas da se zapitamo da li smo postali išta svesniji i sposobniji da se suočimo sa tamom u sebi.

Prevela Sofija Bilandžija

Režija: Iva Milošević

Dramaturg:Vesna Radovanović

Scenograf: Gorčin Stojanović

Kostimograf:Lana Cvijanović

Kompozitor: Vladimir Pejković

Scenski govor: Ljiljana Mrkić Popović

Dizajn svetla: Dragan Arsenić

Dizajn zvuka: Nikola Mijušković

Igraju:

Jergen Tesman JOAKIM TASIĆ

Gospođa Heda Tesman JOVANA BELOVIĆ

Gđica Julijana Tesman MILICA MIHAJLOVIĆ

Gospođa Tea Elvsted LENKA PETROVIĆ

Sudija Brak NEBOJŠA MILOVANOVIĆ

Ejlert Levborg MARKO JANKETIĆ

Berta, služavka kod Tesmanovih KATARINA VELJOVIĆ

Inspicijent:Dušan Milosavljević

Sufler:Goran Mladenović

Organizatori:Vladimir Perišić

Andrija Urošević

Asistent scenografa: Ivana Krnjić

Asistent kostimografa: Milena Kostić Jojić

* Scene sa violončelom postavljene su uz stručnu saradnju i pouku prof. Nebojše Jankovica.

* Ansambl HEDE GABLER zahvaljuje dr Zoranu Iliću na savetima i podršci tokom rada na predstavi.

O Henriku Ibzenu

HENRIK IBZEN

(20. mart 1828. Skijen, Norveška - 23. maj 1906. Kristianiji - današnje Oslo)

Sa 23 godine postao je reditelj i stalni pisac novog Nacionalnog teatra u Bergenu, sa misijom da stvori „nacionalnu dramu". Od 1857. upravljao je Norveškim teatrom u Kristianiji. Kada je pozorište 1863. bankrotiralo, otisnuo se na dugotrajna putovanja širom Evrope, započevši tako dobrovoljno izgnanstvo koje će trajati sve do 1891.

U Italiji je napisao filozofski složenu tragediju Brand (1866) i razigranu dramsku poemu Per Gint (1867). Nakon satiričnih Stubova društva (1877), pronašao je svoj glas i svoju međunarodnu publiku kroz moćne studije srednje klase i moralnosti u delima kao što su Lutkina kuća (1879), Aveti (1881), Neprijatelj naroda (1882), Divlja patka (1884) i Rosmersholm (1886). Posle Hede Gabler (1890), poslednje drame koju je napisao pre povratka u Norvešku, počinje njegov ciklus simbolističkih komada: Graditelj Solnes (1892), Mali Ejlof (1894), Jon Gabrijel Borkman (1896) i Kad se mi mrtvi probudimo (1899).

Uvek zainteresovanom za likove više nego za zaplet, u središtu Ibzenove pažnje nalazili su su društveni problemi kao što su politička korupcija, izmenjena uloga i pozicija žene, psihološki konflikti proizašli iz onemogućene ljubavi i destruktivnih porodičnih odnosa. Njegov uticaj na evropsko pozorište bio je ogroman i smatra se ocem moderne drame.

Kako su Ibzen i ostali autori govorili o Hedi Gabler

Heda Gabler je napisana tokom 1890. i objavljena krajem te godine. Premijerno je izvedena 31. januara 1891. u Kraljevskom Rezidenc-teatru u Minhenu.

***

Nije mi stalo da gledaoci razumeju lik Hede Gabler. Želim da oni njen lik dožive kao živu osobu, kao složeno ljudsko biće sa manama, željama i motivima koji možda nisu uvek jasni na prvi pogled, ali su suštinski deo njenog bića. Ne postoji jednostavno tumačenje zašto ona čini to što čini, i ne postoji samo jedno objašnjenje za njene postupke.

Kako su autori govorili o Ibzenu

„Ibzen je dramatičar od najvećeg značaja. On poseduje snagu da razotkrije samu ljudsku dušu. Posle njega, nijedan dramatičar od ugleda neće moći ponovo da koristi stare trikove.“ (Džordž Bernard Šo)

„Ibzenove drame uticale su na mene više od bilo čega u literaturi. Njegova dela su stvarna, istinita i snažno odišu životom.“ (Džejms Džojs)

„Ibzen je omogućio da se o običnim ljudima i njihovim problemima piše sa ozbiljnošću koja je nekad bila rezervisana za kraljeve i heroje.“ (Artur Miler)

„Bez Ibzena, ne bi bilo modernog pozorišta. Pisao je drame koje od nas traže da mislimo, a ne samo da osećamo.“ (Edvard Olbi)

O IVI MILOŠEVIĆ

Diplomirala je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.

U Jugoslovenskom dramskom pozorištu je režirala predstave: Mnogo buke ni oko čega, Vilijama Šekspira, Mesec dana na selu Ivana Turgenjeva, Zmajeubice Milene Marković, Iz junačkog života građanstva Karla Šternhajma, Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, Fedrina ljubav Sare Kejn, Razvaljivanje Nila Labjuta i Shopping & Fucking Marka Rejvenhila.

Ostale režije u Beogradu: Simptomi, Revizor, Proslava, Zmijsko leglo, Put do nirvane (Atelje 212); Pokondirena tikva, Elektra (NP u Beogradu); Magično popodne (Bitef teatar); Glorija (mjuzikl, Pozorište na Terazijama); Konjić Grbonjić, Pepeljuga, Princeza i žabac (Pozorište „Boško Buha“); Mala sirena (Malo pozorište „Duško Radović“); Vuk i sedam jarića (Pozorište lutaka „Pinokio“).

Režije van Beograda: Mizantrop (korežija Gorčin Stojanović), Priče iz bečke šume, Painkillersi (Novi Sad); Ćelava pevačica, Kazimir i Karolina (Sombor); Izbiračica, Zla žena (Subotica); Brod za lutke (Niš); Čudo u Šarganu (Užice); Maratonci trče počasni krug (Zagreb); Mnogo buke ni oko čega (Prilep).

Dobitnica je nagrada za režiju „Bojan Stupica“ i „Ljubomir Muci Draškić“, i godišnjih nagrada SNP i JDP.

Sa svojim predstavama gostovala je u Bogoti (Kolumbija), San Hozeu (Kostarika), Gvadalahari (Meksiko), Sibiu (Rumunija), Štutgartu (Nemačka), Madridu (Španija), Rimu (Italija), Pragu (Češka), Gracu (Austrija), Zagrebu, Rijeci, Splitu (Hrvatska), Sarajevu, Banjaluci, Brčkom (Bosna i Hercegovina), Ljubljani (Slovenija), Kotoru, Budvi (Crna Gora), kao i na svim važnim festivalima u Srbiji.

Predaje glumu na Akademiji umetnosti u Beogradu.

(Telegraf.rs)

Video: Revijom "Naše Sutra" otvoren 55. Perwoll Fashion Week u Beogradu!

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA