„Ples mrtve kokoši“ premijerno izveden pred prepunom salom Akademskog pozorišta u Beogradu

E. S.
E. S.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Audio-vizuelni plesni performans „Ples mrtve kokoši“, koji tematizuje stradanje Roma tokom ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, premijerno je izveden sinoć u prepunoj sali Akademskog pozorišta „Branko Krsmanović“ u Beogradu.

Publika je tokom čitavog izvođenja sa velikom pažnjom pratila snažnu i emotivnu scensku postavku, u kojoj su kroz ples, muziku, svetlo i video projekcije otvorene teme progona, diskriminacije, nasilja i društvenog zaborava. Nakon završetka performansa usledio je dugotrajan aplauz, a mnogi prisutni nisu krili emocije zbog snažne poruke koju predstava nosi.

Ples mrtve kokoši, Romi Foto:Romanenevimata

Autorski tim kroz ovaj performans ukazuje na činjenicu da su romske žrtve ratova devedesetih često ostajale izvan zvaničnih istorijskih narativa, bez dovoljno dokumentovanih svedočenja i institucionalnog priznanja. Predstava se bavi upravo tim prostorom ćutanja — mestima na kojima su ljudske sudbine ostale nevidljive.

Rediteljka Jelena Rubil istakla je nakon premijere da je ideja predstave nastala iz potrebe da se umetnošću progovori o temama koje društvo često potiskuje.

„Od samog početka želeli smo da napravimo predstavu koja neće nuditi jednostavne odgovore, već će otvoriti prostor za osećanje, razmišljanje i suočavanje. Tema stradanja Roma tokom devedesetih godina veoma je malo prisutna u javnom prostoru, a iza statistika i istorijskih činjenica postoje stvarni ljudi, porodice i životi koji su zauvek promenjeni. Umetnost ima snagu da pokrene emociju i da publici približi ono što često ostaje neizgovoreno“, rekla je Rubil.

Ples mrtve kokoši, Romi Foto:Romanenevimata

Ona je dodala da je posebna vrednost projekta upravo kolektivni proces rada kroz koji je nastajao performans.

„Ovo je bio veoma intenzivan i emotivan proces za sve nas. Svaki segment predstave – pokret, zvuk, svetlo, video – građen je tako da zajedno stvaraju osećaj nelagode, tišine, straha, ali i ljudske potrebe da se sačuva dostojanstvo i sećanje. Reakcije publike pokazale su da su ljudi prepoznali iskrenost i važnost ove teme“, naglasila je rediteljka.

Asistent režije i autor muzičkog dizajna Dragan Ristić – Kal ocenio je da predstava nosi snažnu društvenu odgovornost, posebno u vremenu kada se o romskim žrtvama i dalje nedovoljno govori.

Ples mrtve kokoši, Romi Foto:Romanenevimata

„Ovaj performans nije samo umetnički projekat, već i svojevrsni poziv da se ne zaboravi. Mnogo je priča koje nikada nisu dobile prostor u medijima, institucijama ili kolektivnom pamćenju društva. Romi su tokom ratova devedesetih bili izloženi različitim oblicima nasilja, prisilnim mobilizacijama, progonima i diskriminaciji, ali su njihove sudbine često ostale na margini“, rekao je Ristić.

Govoreći o atmosferi nakon premijere, on je istakao da je reakcija publike za ceo tim imala poseban značaj.

„Kada vidite punu salu i tišinu tokom izvođenja, shvatite da je publika zaista ušla u priču koju pokušavate da ispričate. Za nas je to najvažnije — da ljudi izađu iz sale sa emocijom, ali i sa pitanjima koja će ih pratiti i nakon predstave. Verujem da umetnost treba da bude prostor dijaloga i empatije, posebno kada govorimo o temama koje su dugo bile potiskivane“, naveo je Ristić.

Ples mrtve kokoši, Romi Foto:Romanenevimata

Predstava „Ples mrtve kokoši“ sinoć je pokazala da umetnost može da bude snažan prostor sećanja, dijaloga i suočavanja sa temama koje su godinama ostajale na margini društva. Emotivna reakcija publike i višeminutni aplauz nakon izvođenja potvrdili su da ovakvi projekti imaju važnu ulogu u otvaranju pitanja o položaju Roma, kulturi pamćenja i odgovornosti društva prema zaboravljenim žrtvama.

Premijera u Akademskom pozorištu nije bila samo umetnički događaj, već i snažna poruka da priče o stradanju Roma tokom ratova devedesetih ne smeju ostati nevidljive. Kroz spoj pokreta, muzike i vizuelnog izraza, autorski tim uspeo je da publici približi emociju bola, tišine i neizgovorenih sudbina, ostavljajući snažan utisak koji se dugo zadržao i nakon spuštanja svetala na sceni.

(Telegraf.rs)

Video: Snimak hapšenja zbog nestanka Kekinog čoveka

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA