<?xml version='1.0' encoding='UTF-8'?>
<rss version='2.0' xmlns:content='http://purl.org/rss/1.0/modules/content/' xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' xmlns:atom='http://www.w3.org/2005/Atom'>
    <channel>
        <lastBuildDate>Mon, 06 Jul 2026 16:21:37 +0200</lastBuildDate>
        <title>Telegraf.rs</title>
        <description>
            <![CDATA[Telegraf.rs RSS - Hi-Tech]]>
        </description>
        <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech</link>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4355358-ukida-se-3200-radnih-mesta-u-xboxu-veliki-udarac-za-gejming-industriju</guid>
            <pubDate>Mon, 06 Jul 2026 16:40:13 +0200</pubDate>
            <title>Ukida se 3.200 radnih mesta u Xboxu: Veliki udarac za gejming industriju</title>
            <description>
                <![CDATA[Američka kompanija Majkrosoft saopštila je danas da će ukinuti 3.200 radnih mesta u svojoj gejming diviziji Iksboks (Xbox), što znači da će bez posla ostati oko.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4355358-ukida-se-3200-radnih-mesta-u-xboxu-veliki-udarac-za-gejming-industriju</link>
            <author>Bojana Petrović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Američka kompanija Majkrosoft</strong> saopštila je danas da će ukinuti <strong>3.200 radnih mesta u svojoj gejming diviziji Iksboks</strong> (<a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xbox" target="_blank">Xbox</a>), što znači da će bez posla ostati oko 20 odsto <strong>radnika</strong> u tom odeljenju.</p>
<p>Izvršna direktorka Iksboks divizije Aša Šarma navela je u obraćanju zaposlenima da poslovanje ovog odeljenja "danas nije zdravo" i da firma posluje sa profitnim maržama koje su tri do 10 puta niže od uporedivih kompanija, prenosi Blumberg.</p>
<p>"Moramo da resetujemo Iksboks", poručila je Šarma, dodajući da je cilj reorganizacije pojednostavljenje poslovanja i preusmeravanje ulaganja na veće projekte.</p>
<p>Prema planu, <strong>1.600 radnih mesta biće ukinuto odmah, dok će preostalih 1.600 biti ugašeno tokom narednih 12 meseci.</strong></p>
<p>Istovremeno, Majkrosoft će i van Iksboksa ukinuti još 3.200 radnih mesta, uglavnom u prodajnim sektorima, pa će ukupan broj otpuštanja u kompaniji dostići 6.400 zaposlenih.</p>
<p>Šarma je ocenila da su prethodne akvizicije, uključujući kupovinu kompanije Aktivižen blizard (Activision Blizzard) za 69 milijardi dolara 2023. godine, stvorile značajnu vrednost, ali nisu ostvarile očekivani rast.</p>
<p>Kako je navela, Iksboks će ubuduće više ulagati u najveće franšize, poput video-igre Majnkraft, dok će kompanija Zenimaks (Zenimaks), u vlasništvu Majkrosofta, fokusirati poslovanje na popularne serijale video-igara Folaut (Fallout), Elder skrols (The Elder Scrolls), Dum (Doom), Kvejk (Quake) i Volfenstin (Wolfenstein).</p>
<p>Pored toga, pet studija za razvoj video-igara će biti prodato ili izdvojeno iz poslovanja Iksboksa.</p>
<p>"Ove promene predstavljaju ulaganje u veću budućnost Iksboksa, a ne njegovo smanjivanje", napomula je Šarma.</p>
<p>(Telegraf.rs/Tanjug)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4352141-da-li-vestacka-inteligencija-mladima-zatvara-vrata-prvog-posla</guid>
            <pubDate>Sun, 05 Jul 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Da li veštačka inteligencija mladima zatvara vrata prvog posla?</title>
            <description>
                <![CDATA[Kako će nastati novi stručnjaci ako kompanije više ne žele početnike?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4352141-da-li-vestacka-inteligencija-mladima-zatvara-vrata-prvog-posla</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Mladi su se oduvek suočavali sa poznatim paradoksom, poslodavci traže iskustvo, a iskustvo se ne može steći bez prvog posla. Razvoj <strong data-start="132" data-end="158"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a></strong> sada taj problem dodatno produbljuje, jer se upravo <strong data-start="211" data-end="233">jednostavni zadaci</strong>, koje su nekada obavljali početnici, najlakše automatizuju.</p>
<p>Najnovija analiza više od <strong data-start="321" data-end="354">sedam miliona oglasa za posao</strong> pokazala je da je broj početnih pozicija u oblastima izloženim veštačkoj inteligenciji značajno smanjen. Najveći pad primećen je u marketingu, administraciji, finansijama i informacionim tehnologijama.</p>
<p>Istovremeno, potražnja za iskusnijim radnicima raste, što mladima šalje neobičnu poruku, potrebni ste nam, ali tek kada negde drugde naučite posao.</p>
<p>Problem nije samo u broju oglasa. Analiza više od <strong data-start="757" data-end="794">dve miliona početnih radnih mesta</strong> pokazuje da poslodavci od kandidata bez iskustva sve češće očekuju sposobnosti koje su ranije bile vezane za više pozicije. Traže se samostalno odlučivanje, vođstvo, kreativnost, komunikacija i razumevanje poslovanja.</p>
<p>Početni posao tako polako postaje <strong data-start="1048" data-end="1094">posao za početnika sa iskustvom stručnjaka</strong>.</p>
<p>Veštačka inteligencija preuzima pisanje jednostavnih izveštaja, unos i obradu podataka, osnovno programiranje, pripremu prezentacija i odgovaranje korisnicima. To su upravo poslovi kroz koje su mladi učili kako funkcionišu kompanije, kako se razgovara sa klijentima i kako se greške prepoznaju i ispravljaju.</p>
<p>Kada se ti zadaci uklone, ne nestaje samo radno mesto, već i <strong data-start="1468" data-end="1508">važan deo profesionalnog obrazovanja</strong>.</p>
<p>Ipak, slika nije potpuno crna. Podaci pojedinih kompanija pokazuju da firme koje intenzivno koriste veštačku inteligenciju mogu povećavati broj zaposlenih, uključujući početnike. Međutim, prednost dobijaju mladi koji već umeju da koriste <strong data-start="1749" data-end="1763">nove alate</strong>, proveravaju njihove rezultate i povezuju tehnologiju sa konkretnim poslovnim problemom.</p>
<p>Svetske analize upozoravaju da više od <strong data-start="1893" data-end="1911">trećine mladih</strong> radi na poslovima koji će biti srednje ili snažno promenjeni veštačkom inteligencijom. Predlaže se da početnici ubuduće nadgledaju automatizovane procese, otkrivaju greške i procenjuju kvalitet rezultata. To može biti <strong data-start="2130" data-end="2156">novi put ka stručnosti</strong>, ali samo ukoliko kompanije budu spremne da ulažu u obuku, mentorstvo i praksu.</p>
<p>Kompanije koje danas uštede ukidanjem početnih mesta možda će sutra otkriti da nemaju ljude spremne da preuzmu odgovornije poslove. Da li će <strong data-start="2379" data-end="2405">veštačka inteligencija</strong> mladima omogućiti da brže napreduju ili će stvoriti generaciju kojoj niko nije pružio priliku da zaista nauči da radi?</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4353099-honor-predstavlja-honor-magic-v6-u-srbiji-ultimativni-ai-preklopni-flagship</guid>
            <pubDate>Thu, 02 Jul 2026 16:01:30 +0200</pubDate>
            <title>HONOR predstavlja HONOR Magic V6 u Srbiji: Ultimativni AI preklopni flagship</title>
            <description>
                <![CDATA[Globalna kompanija za AI uređaje i ekosistem i vodeći brend u segmentu preklopnih telefona, HONOR, predstavio je danas u Srbiji HONOR Magic V6.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4353099-honor-predstavlja-honor-magic-v6-u-srbiji-ultimativni-ai-preklopni-flagship</link>
            <author>Anja Vajda (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong></strong>Globalna kompanija za AI uređaje i ekosistem i vodeći brend u segmentu preklopnih telefona, HONOR, predstavio je danas u Srbiji HONOR Magic V6. Kombinujući ultra-tanak dizajn, rekordnu autonomiju baterije, vrhunsku izdržljivost i besprekornu povezivost sa Apple ekosistemom, HONOR Magic V6 podiže iskustvo korišćenja preklopnih telefona na novi nivo. Zahvaljujući inteligentnim AI agentima i naprednim mogućnostima multitaskinga na velikom ekranu, ovaj uređaj prevazilazi ulogu pouzdanog pametnog telefona i postaje moćan alat za produktivnost u svakodnevnom životu. O kvalitetu ovog telefona govori i činjenica da je dobio nagradu kao najbolji telefon prikazan na ovogodišnjem MWC-u od nekoliko uglednih svetskih medija kao što su Android Authority, Android Central u Tech Radar.</p>
<p>- Industriji je potrebna hrabrost da se razvija. Korisnici preklopnih telefona nikada ne bi trebalo da biraju između dizajna, pouzdanosti i performansi“, izjavio je Džejms Li, izvršni direktor kompanije HONOR. Prilikom razvoja HONOR Magic V6 modela, fokusirali smo se na ono što je zaista važno: prirodan oblik uređaja, pouzdanu izdržljivost i besprekornu produktivnost kroz različite ekosisteme. HONOR Magic V6 odražava našu posvećenost razvoju AI uređaja koji korisnicima omogućavaju da ostvare svoj puni potencijal, što je i jedan od ključnih ciljeva našeg HONOR ALPHA PLAN-a.</p>
<div id="attachment_5361079" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji3-780359-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji3-780359-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ HONOR</span>
                                </div>
<h3><strong>Beskompromisna izdržljivost, ultra-tanak dizajn </strong></h3>
<p>HONOR Magic V6 odlikuje se impresivno tankim profilom – svega 9.00 mm<a name="_ftnref1" href="#_ftn1">[1]</a> kada je sklopljen i 4.1 mm kada je rasklopljen, uz težinu od približno 224g<a name="_ftnref2" href="#_ftn2">[2]</a>. Zahvaljujući tome, u ruci pruža osećaj koji je mnogo bliži klasičnom pametnom telefonu nego konvencionalnom preklopnom uređaju.</p>
<p>Ovakav ultra-tanak dizajn ne pravi nikakve kompromise kada je reč o izdržljivosti. U njegovom središtu nalazi se HONOR Super Steel Hinge, šarka izrađena od čelika sa zateznom čvrstoćom od 2.800 MPa, vodeća u industriji. Dodatno je ojačana AI bioničkim sistemom za ublažavanje udara, razvijenim na osnovu hiljada simulacija, koji efikasno apsorbuje udarce i ravnomerno raspoređuje silu prilikom slučajnih padova i svakodnevne upotrebe.</p>
<p>Unutrašnji ekran koristi fleksibilno UTG staklo koje pruža gotovo neprimetan pregib, dok je spoljašnji ekran zaštićen tehnologijom HONOR Anti-scratch NanoCrystal Shield. Ovaj ultra-precizni premaz od silicijum-nitrida, sa do 5.600 slojeva, značajno povećava izdržljivost i otpornost na habanje, istovremeno smanjujući refleksiju. Zahvaljujući IP68 i IP69 sertifikatima<a name="_ftnref3" href="#_ftn3">[3]</a> u skladu sa standardom IEC 60529, Magic V6 nudi vrhunsku otpornost na vodu, prašinu i mlazove vode pod visokim pritiskom – što je retkost među preklopnim telefonima.</p>
<p>Uređaj je opremljen spoljašnjim ekranom od 6,52 inča i unutrašnjim preklopnim ekranom od 7,95 inča<a name="_ftnref4" href="#_ftn4">[4]</a>, pri čemu oba podržavaju adaptivnu stopu osvežavanja od 1 do 120 Hz. Spoljašnji ekran dostiže maksimalnu osvetljenost od 6.000 nita, dok unutrašnji postiže 5.000 nita<a name="_ftnref5" href="#_ftn5">[5]</a>. U kombinaciji sa izuzetno niskom refleksijom od svega 1,5%, obezbeđena je odlična vidljivost čak i na direktnoj sunčevoj svetlosti. Oba ekrana opremljena su naprednim tehnologijama za zaštitu očiju<a name="_ftnref6" href="#_ftn6">[6]</a>, uključujući PWM zatamnjenje od 4.320 Hz<a name="_ftnref7" href="#_ftn7">[7]</a>, za prijatnije korišćenje i veću udobnost pri dugotrajnom gledanju sadržaja.</p>
<div id="attachment_5361077" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 150%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji1-776437-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji1-776437-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ HONOR</span>
                                </div>
<h3><strong>Dugotrajna autonomija, vrhunske performanse</strong></h3>
<p>HONOR Magic V6 opremljen je moćnom HONOR silicijum-karbonskom baterijom kapaciteta 6.660 mAh<a name="_ftnref8" href="#_ftn8">[8]</a>, najvećom ikada ugrađenom u preklopni pametni telefon. Sa približno 25% sadržaja silicijuma i gustinom energije od 921 Wh/L, pruža izuzetno veliki kapacitet bez povećanja dimenzija uređaja.</p>
<p>Mobilna platforma Snapdragon® 8 Elite Gen 5<a name="_ftnref9" href="#_ftn9">[9]</a> izrađena u naprednom 3 nm proizvodnom procesu, u kombinaciji sa LPDDR5X RAM memorijom i UFS 4.1 skladišnim prostorom, omogućava HONOR Magic V6 modelu vrhunske performanse u igrama, multitaskingu i svakodnevnoj produktivnosti.</p>
<p>HONOR Magic V6 podržava 80 W HONOR SuperCharge žično punjenje<a name="_ftnref10" href="#_ftn10">[10]</a>, i 66 W HONOR SuperCharge bežično punjenje, kao i obrnuto bežično punjenje. HONOR-ove vlasničke sistemske tehnologije, uključujući HONOR E2 Power Enhanced Chip i napredna RF rešenja, povećavaju energetsku efikasnost i obezbeđuju stabilnu povezivost, te pružajući vrhunsko korisničko iskustvo bez kompromisa.</p>
<div id="attachment_5361082" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 150%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji6-785379-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji6-785379-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ HONOR</span>
                                </div>
<h3><strong>Pametna fotografija i produktivnost kroz različite ekosisteme</strong></h3>
<p>HONOR Magic V6 objedinjuje inteligentno fotografisanje i produktivnost u jedinstvenom, besprekornom korisničkom iskustvu. HONOR AI Falcon sistem kamera obuhvata glavnu kameru od 50 MP sa ultra-visokom osetljivošću na svetlost, periskopsku telefoto kameru od 64 MP sa senzorom veličine 1/2 inča i CIPA stabilizacijom slike od 6,5 koraka, kao i ultraširokougaonu kameru od 50 MP<a name="_ftnref11" href="#_ftn11">[11]</a>, za izuzetne rezultate pri slabom osvetljenju, fotografisanju udaljenih objekata i svakodnevnoj upotrebi. Niz funkcija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji<a name="_ftnref12" href="#_ftn12">[12]</a>, uključujući AI Color Engine, Magic Color 2.0, Magic Video Color i AI Image to Video 2.0, dodatno unapređuje kreativni proces zahvaljujući optimizaciji u realnom vremenu, filmskoj obradi boja i inteligentnim smernicama za poziranje.</p>
<p>Zahvaljujući operativnom sistemu MagicOS 10, HONOR Magic V6 donosi do sada najkompletnije AI iskustvo. Paket HONOR AI agenata<a name="_ftnref13" href="#_ftn13">[13]</a>, koji uključuje AI Settings Agent, AI Photos Agent, AI Suggestion i AI Screen Suggestions, pruža intuitivnu podršku pri kreiranju sadržaja, organizaciji i vođenju sastanaka, prepoznavanju namera korisnika i izvršavanju kontekstualnih radnji na ekranu.</p>
<div id="attachment_5361080" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji4-782089-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji4-782089-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ HONOR</span>
                                </div>
<p>Kako bi u potpunosti iskoristio potencijal unutrašnjeg ekrana, HONOR predstavlja Fast Flex funkciju koja jednostavnim preklapanjem uređaja aktivira režim rada sa dva podeljena prozora, kao i PC-level Multi-Flex, koji iskustvo ultraširokog monitora praktično donosi u vaš džep. Zhvaljujući Vulkan grafičkoj tehnologiji i arhitekturi na nivou desktop računara, uređaj omogućava istovremeni rad u tri aplikacije uz izuzetno fluidne performanse i bez napora obrađuje datoteke veće od 1 GB.</p>
<p>Rušeći granice između ekosistema, Magic V6 se besprekorno povezuje sa iPhone, Mac, AirPods i Apple Watch uređajima putem HONOR Share funkcije, omogućavajući prenos datoteka jednim dodirom, deljenje obaveštenja i rad na dva ekrana sa Mac računarom.</p>
<p>HONOR Magic V6 podržava i Quick Share<a name="_ftnref14" href="#_ftn14">[14]</a> koji omogućava prenos datoteka između Android™ i kompatibilnih Apple uređaja bez potrebe za dodatnim aplikacijama, čineći deljenje sadržaja jednostavnim bez obzira na to koji uređaj koji koristite.</p>
<h3><strong>HONOR Magic V6 sa Google Gemini funkcijama</strong><a name="_ftnref15" href="#_ftn15"><strong>[15]</strong></a></h3>
<p>HONOR Magic V6 sa Google Gemini funkcijama omogućava jednostavnu komunikaciju putem teksta, glasa ili slike, uz sveobuhvatnu AI podršku gde god da se nalazite. U Gemini</p>
<p>Live<a name="_ftnref16" href="#_ftn16">[16]</a> razgovorima možete deliti prikaz kamere ili ekrana, postavljati pitanja o svemu što vidite, razgovarati o svom rasporedu, upravljati listom obaveza i izvršavati radnje putem povezanih aplikacija, bilo da ste kod kuće ili u pokretu. Korisnicima je na raspolaganju i tromesečni besplatni probni period usluge Google AI Pro<a name="_ftnref17" href="#_ftn17">[17]</a>, koji omogućava pristup najnaprednijim Gemini funkcijama, uključujući generisanje video sadržaja uz Veo 3.1, Nano Banana Pro generisanje slika, AI alat za kreiranje filmova Flow, AI istraživačkog asistenta NotebookLM, kao i 5 TB prostora za skladištenje podataka u cloud-u.</p>
<div id="attachment_5361078" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji2-778734-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/07/02/honor-magic-v6-predstavljen-u-srbiji2-778734-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="HONOR Magic V6 predstavljen u Srbiji" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ HONOR</span>
                                </div>
<h3><strong>Boje, cena i dostupnost</strong></h3>
<p>HONOR Magic V6 u Srbiji će biti dostupan u crvenoj i crnoj boji<a name="_ftnref18" href="#_ftn18">[18]</a>od 8.jula 2026. kod mobilnih operatera i u slobodnoj prodaji, po početnoj ceni od 229.999,00 RSD.</p>
<p>U periodu od 8 do 31.jula svi koji kupe HONOR Magic V6 mobilni telefon na poklon dobijaju HONOR projektor Air Pro i Honor tastaturu, kao i 365 dana besplatne zamene displeja i poklopca baterije. Ova ponuda takođe važi kod svih mobilnih operatera i u slobodnoj prodaji.</p>
<p><strong>Za više informacija posetite HONOR online prodavnicu na <a rel="sponsored noopener" href="http://www.honor.com/" target="_blank">www.honor.com</a>.</strong></p>
<p><a name="_ftn1" href="#_ftnref1">[1]</a> Podaci potiču iz HONOR laboratorije. Debljina od 8,75 mm odnosi se na uređaj u sklopljenom stanju, dok se debljina od 4,0 mm odnosi na beli model u rasklopljenom stanju. U ukupnu debljinu nisu uključene zaštitne folije unutrašnjeg i spoljašnjeg ekrana, kao ni ispupčenje modula kamere.</p>
<p><a name="_ftn2" href="#_ftnref2">[2]</a> Podaci potiču iz HONOR laboratorije. Masa od 219 g odnosi se na beli model bez unutrašnje zaštitne folije. Stvarni podaci mogu se razlikovati u zavisnosti od konfiguracije uređaja, proizvodnog procesa i metode merenja. Merodavne su specifikacije stvarnog uređaja.</p>
<p><a name="_ftn3" href="#_ftnref3">[3]</a>Telefon nije profesionalno vodootporan. Otporan je na prskanje, vodu i prašinu pri uobičajenoj upotrebi. Testiran je u kontrolisanim laboratorijskim uslovima i ispunjava zahteve IP68 i IP69 standarda u skladu sa međunarodnim standardom IEC 60529. Otpornost na prskanje, vodu i prašinu nije trajna i može se smanjiti usled svakodnevnog habanja.</p>
<p><a name="_ftn4" href="#_ftnref4">[4]</a> Zbog zaobljenih uglova ekrana, dijagonala unutrašnjeg ekrana iznosi 7,95 inča, a spoljašnjeg 6,52 inča kada se meri kao standardni pravougaonik (stvarna vidljiva površina je nešto manja). Rezolucija je takođe merena kao standardni pravougaonik, pa je broj efektivnih piksela neznatno manji.</p>
<p><a name="_ftn5" href="#_ftnref5">[5]</a> Podaci potiču iz HONOR laboratorije.</p>
<p><a name="_ftn6" href="#_ftnref6">[6]</a> Telefon nije medicinski uređaj i nije namenjen za dijagnostiku, lečenje niti prevenciju bolesti.</p>
<p><a name="_ftn7" href="#_ftnref7">[7]</a> HONOR Magic V6 opremljen je PWM zatamnjenjem frekvencije 4.320 Hz na spoljašnjem i unutrašnjem ekranu. Telefon nije medicinski uređaj i nije namenjen za dijagnostiku, lečenje niti prevenciju bolesti.</p>
<p><a name="_ftn8" href="#_ftnref8">[8]</a> Tipični kapacitet baterije iznosi 6.660 mAh, dok je deklarisani kapacitet 6.510 mAh.</p>
<p><a name="_ftn9" href="#_ftnref9">[9]</a> Qualcomm i Snapdragon su zaštitni znakovi kompanije Qualcomm Incorporated, registrovani u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama.</p>
<p><a name="_ftn10" href="#_ftnref10">[10]</a> Maksimalna podržana snaga žičnog punjenja iznosi 80 W uz originalni HONOR SuperCharge punjač. Podržano je i 66 W bežično punjenje uz originalni HONOR SuperCharge bežični punjač, koji se kupuje zasebno. Stvarna snaga punjenja inteligentno se prilagođava uslovima korišćenja. Za tačne performanse merodavno je stvarno korisničko iskustvo.</p>
<p><a name="_ftn11" href="#_ftnref11">[11]</a> 64 MP i 50 MP predstavljaju parametre rezolucije kamera. Stvarna rezolucija fotografija može se razlikovati u zavisnosti od izabranog režima snimanja. Merodavne su stvarne performanse uređaja. CIPA profesionalna stabilizacija od 6,5 koraka zasniva se na CIPA standardu testiranja.</p>
<p><a name="_ftn12" href="#_ftnref12">[12]</a> Neke funkcije mogu biti dostupne putem OTA ažuriranja.</p>
<p><a name="_ftn13" href="#_ftnref13">[13]</a> Neke funkcije mogu biti dostupne putem OTA ažuriranja.</p>
<p><a name="_ftn14" href="#_ftnref14">[14]</a> Funkcionalnost je dostupna na kompatibilnim uređajima, koji se prodaju zasebno. Google, Gemini i Quick Share zaštitni su znakovi kompanije Google LLC.</p>
<p><a name="_ftn15" href="#_ftnref15">[15]</a> Google, Gemini i Quick Share zaštitni su znakovi kompanije Google LLC.</p>
<p><a name="_ftn16" href="#_ftnref16">[16]</a> Gemini Live dostupan je korisnicima starijim od 18 godina i na odabranim tržištima i jezicima. Kompatibilnost zavisi od određenih funkcija i korisničkih naloga. Potrebna je internet veza. Preporučuje se provera tačnosti dobijenih odgovora.</p>
<p><a name="_ftn17" href="#_ftnref17">[17]</a> Google AI Pro i Gemini zaštitni su znakovi kompanije Google LLC. Aktiviranjem pretplate prihvatate uslove korišćenja usluga <a href="https://one.google.com/terms-of-service?g1_landing_page=0">Google One</a>, <a href="https://one.google.com/terms-of-service">AI Credits</a> i <a href="https://one.google.com/offer/freetrial?months=2&g1_landing_page=0">promotivnih ponuda</a>, kao i način na koji <a href="https://policies.google.com/privacy">Google obrađuje podatke</a>. Važe odgovarajući uslovi korišćenja. Ponuda traje do 25. novembra 2026. godine i dostupna je samo korisnicima starijim od 18 godina. Ukoliko pretplatu ne otkažete pre isteka probnog perioda, Google AI Pro će se automatski naplaćivati po ceni od 19,99 USD mesečno ili po tada važećoj ceni pretplate za Google AI Pro (uz primenu dostupnih pogodnosti i pripadajućih poreza). Pretplatu je moguće otkazati u bilo kom trenutku. Povraćaj kupljenog uređaja može dovesti do otkazivanja pretplate. Kompletni uslovi dostupni su na: <a href="https://one.google.com/offer/terms-and-conditions/honor-aip-3month-trial-2025">https://one.google.com/offer/terms-and-conditions/honor-aip-3month-trial-2025</a>.</p>
<p><a name="_ftn18" href="#_ftnref18">[18]</a> Dostupnost boja može se razlikovati u zavisnosti od tržišta.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348979-honor-magic-v6-telefon-koji-brise-granicu-izmedju-klasicnog-i-preklopnog-telefona</guid>
            <pubDate>Thu, 02 Jul 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>HONOR Magic V6: Telefon koji briše granicu između klasičnog i preklopnog telefona</title>
            <description>
                <![CDATA[Saznajte kako HONOR Magic V6 postavlja nove inženjerske standarde uz ultra tanak profil od 4.1 mm , flegšip kameru od 64 MP sa trostrukim optičkim zumom i naprednu kompatibilnost sa Apple ekosistemom]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348979-honor-magic-v6-telefon-koji-brise-granicu-izmedju-klasicnog-i-preklopnog-telefona</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Godinama su preklopni telefoni nosili isti teret. Bili su impresivni na papiru, ali su gotovo uvek zahtevali neki kompromis. Deblje kućište, manja baterija, slabija izdržljivost ili osećaj da u džepu nosite uređaj koji je i dalje bliži tabletu nego telefonu.</p>
<p>Sa modelom <strong data-start="366" data-end="384"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">HONOR</a> Magic V6</strong>, kompanija pokušava da promeni upravo tu percepciju. Posle nekoliko dana korišćenja postaje jasno da je fokus ovog uređaja bio veoma jednostavan: napraviti preklopni telefon koji se ponaša kao "običan" flagship kada je zatvoren, a kao mali tablet kada ga otvorite.</p>
<p>Pitanje je samo koliko su u tome uspeli.</p>
<div id="attachment_5355522" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-1-904047-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-1-904047-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2><strong data-start="694" data-end="749">Najtanji deo priče nije debljina, već osećaj u ruci</strong></h2>
<p>Prva stvar koju ćete primetiti kod modela <strong data-start="793" data-end="811">HONOR Magic V6</strong> jeste koliko je tanak. U rasklopljenom stanju uređaj meri svega <strong data-start="876" data-end="886">4,1 mm</strong>, dok je debljina u sklopljenom stanju <strong data-start="925" data-end="933">9 mm</strong>, uz masu od samo <strong data-start="951" data-end="964">224 grama</strong>.</p>
<p>Brojevi sami po sebi ne znače mnogo dok telefon ne uzmete u ruku. Tek tada postaje jasno koliko se razlikuje od većine konkurentskih preklopnih modela.</p>
<p>Kada je zatvoren, Magic V6 ne ostavlja utisak preklopnog telefona. Deluje kao klasičan premium uređaj sa velikim ekranom. Ne stvara osećaj da nosite dve polovine spojene šarkom, što je često problem kod foldable kategorije.</p>
<div id="attachment_5355543" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-22-957241-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-22-957241-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">HONOR</a> je do tog rezultata stigao potpunim redizajnom unutrašnje arhitekture. Antena, zvučnici, NFC modul, USB-C priključak, SIM ležište i vibracioni motor dodatno su smanjeni kako bi oslobodili prostor za tanje kućište bez žrtvovanja performansi ili autonomije.</p>
<p>Vizuelno, uređaj izgleda veoma elegantno. Posebno se izdvajaju crvena verzija sa teksturom koja podseća na kožu i zlatna varijanta sa višeslojnom završnom obradom koja reflektuje svetlost na zanimljiv način.</p>
<div id="attachment_5355537" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 149.98125234345707%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-16-942912-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-16-942912-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2><strong data-start="1934" data-end="1992">Baterija koja menja pravila igre za preklopne telefone</strong></h2>
<p>Ako postoji segment koji je najviše napredovao kod modela <strong data-start="2052" data-end="2070">HONOR Magic V6</strong>, to je baterija.</p>
<p>Preklopni telefoni su godinama imali problem sa autonomijom zbog ograničenog prostora unutar kućišta. HONOR tvrdi da Magic V6 poseduje <strong data-start="2224" data-end="2279">najveću bateriju ikada ugrađenu u preklopni telefon</strong>, a iza toga stoji nova generacija <strong data-start="2314" data-end="2347">silicijum-ugljenične baterije</strong>.</p>
<p>Uređaj je dobio TÜV Rheinland sertifikat za čak <strong data-start="2472" data-end="2510">24 sata rada na unutrašnjem ekranu</strong>.</p>
<p>U praksi to znači da korisnici više ne moraju da razmišljaju o bateriji kao o slaboj tački foldable kategorije.</p>
<div id="attachment_5355540" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-19-950285-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-19-950285-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>HONOR koristi bateriju sa čak <strong data-start="2694" data-end="2726">25 odsto sadržaja silicijuma</strong>, dok je industrijski prosek oko 16 procenata. Time je omogućena veća gustina energije bez povećanja dimenzija uređaja.</p>
<p>Dodatni plus predstavljaju <strong data-start="2912" data-end="2934">80W žično punjenje</strong> i <strong data-start="2937" data-end="2961">66W bežično punjenje</strong>, što Magic V6 svrstava među najbrže preklopne telefone kada je dopuna energije u pitanju.</p>
<h2><strong data-start="3094" data-end="3128">Izdržljivost više nije problem</strong></h2>
<p>Kupci preklopnih telefona često imaju dilemu koliko će uređaj trajati nakon nekoliko godina svakodnevnog otvaranja i zatvaranja.</p>
<p>HONOR je upravo na tom polju pokušao da ostavi snažan utisak.</p>
<p>Šarka pod nazivom <strong data-start="3341" data-end="3368">HONOR Super Steel Hinge</strong> testirana je na čak <strong data-start="3389" data-end="3412">500.000 preklapanja</strong>, uz deklarisanu zateznu čvrstoću od <strong data-start="3449" data-end="3461">2800 MPa</strong>.</p>
<div id="attachment_5355527" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.64999999999999%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-6-915693-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-6-915693-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Posebno je zanimljivo da uređaj ima <strong data-start="3554" data-end="3581">IP68 i IP69 sertifikate</strong>, što znači otpornost na vodu i prašinu na nivou koji se uglavnom vezuje za klasične flagship telefone.</p>
<p>Unutrašnji ekran koristi fleksibilno UTG staklo, dok HONOR navodi da je nabor na mestu preklapanja smanjen za čak <strong data-start="3838" data-end="3850">44 odsto</strong> u odnosu na prethodnu generaciju.</p>
<p>Tokom korišćenja upravo je taj deo ostavio veoma dobar utisak. Nabor nije potpuno nestao, ali je dovoljno diskretan da ga tokom gledanja sadržaja brzo zaboravite.</p>
<h2><strong data-start="4091" data-end="4120">Dva ekrana bez kompromisa</strong></h2>
<p>Jedna od najvećih prednosti modela <strong data-start="4157" data-end="4175">HONOR Magic V6</strong> jeste činjenica da oba ekrana deluju kao da pripadaju telefonu najviše klase.</p>
<p>Spoljašnji ekran ima dijagonalu od <strong data-start="4290" data-end="4303">6,52 inča</strong>, LTPO AMOLED panel sa osvežavanjem od <strong data-start="4342" data-end="4357">1 do 120 Hz</strong> i HDR osvetljenje do <strong data-start="4379" data-end="4392">6000 nita</strong>.</p>
<p>Kada otvorite uređaj, dobijate veliki ekran od <strong data-start="4482" data-end="4495">7,95 inča</strong>, takođe LTPO AMOLED tehnologije sa osvežavanjem do 120 Hz i maksimalnih <strong data-start="4568" data-end="4597">5000 nita HDR osvetljenja</strong>.</p>
<div id="attachment_5355532" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-11-928912-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-11-928912-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Ovakve specifikacije znače da je telefon podjednako prijatan za rad, gledanje filmova, čitanje tekstova ili obradu fotografija.</p>
<p>Posebnu pažnju HONOR je posvetio zaštiti očiju. Tu su <strong data-start="4823" data-end="4850">4320 Hz PWM zatamnjenje</strong>, AI Defocus tehnologija i čitav paket funkcija za udobnije korišćenje tokom dužih sesija rada ili zabave.</p>
<h2><strong data-start="5001" data-end="5050">Snapdragon 8 Elite Gen 5 pokazuje svoju snagu</strong></h2>
<p>Ispod kućišta nalazi se novi <strong data-start="5081" data-end="5109">Snapdragon 8 Elite Gen 5</strong> procesor izrađen u 3 nm proizvodnom procesu.</p>
<p>U kombinaciji sa <strong data-start="5213" data-end="5234">LPDDR5X memorijom</strong> i <strong data-start="5237" data-end="5259">UFS 4.1 skladištem</strong>, Magic V6 bez problema obrađuje zahtevne aplikacije, multitasking i AI funkcije.</p>
<p>HONOR je dodatno radio na sistemu hlađenja, pa uređaj koristi veliku komoru za odvođenje toplote površine <strong data-start="5488" data-end="5502">14.320 mm²</strong>, uz poseban HONOR E2 čip za upravljanje energijom.</p>
<p>Rezultat je stabilan rad čak i tokom dužih gejming sesija ili zahtevnog multitaskinga na velikom unutrašnjem ekranu.</p>
<div id="attachment_5355535" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 150.03750937734435%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-14-937346-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-14-937346-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2><strong data-start="5715" data-end="5754">Kamere koje ne deluju kao kompromis</strong></h2>
<p>Kamere su često segment u kojem preklopni telefoni zaostaju za tradicionalnim flagship modelima.</p>
<p>Kod modela <strong data-start="5865" data-end="5883">HONOR Magic V6</strong> situacija je znatno drugačija.</p>
<p>Glavni sistem čine:</p>
<ul>
<li data-start="5937" data-end="5960"><strong data-start="5937" data-end="5960">50 MP glavna kamera</strong></li>
<li data-start="5962" data-end="5990"><strong data-start="5962" data-end="5990">50 MP ultraširoka kamera</strong></li>
<li data-start="5992" data-end="6091"><strong data-start="5992" data-end="6051">64 MP periskopska telefoto kamera sa OIS stabilizacijom</strong></li>
</ul>
<p>Najveća zvezda sistema svakako je telefoto kamera sa <strong data-start="6146" data-end="6167">3x optičkim zumom</strong> i velikim senzorom od pola inča. <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">HONOR</a> tvrdi da je upravo ovo jedno od najnaprednijih telefoto rešenja u foldable kategoriji. I nakon nekoliko dana korišćenja i fotografisanja, morao bih da se složim sa tim.</p>
<div id="attachment_5355542" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 149.98125234345707%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Honor V6 Magic" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-21-954766-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/honor-v6-magic-foto-nikola-tomic-21-954766-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Honor V6 Magic" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Portreti, koncerti, sportski događaji i fotografisanje udaljenih objekata predstavljaju situacije u kojima ovaj senzor dolazi do izražaja.</p>
<h2><strong data-start="6478" data-end="6521">Neočekivani saveznik za Apple korisnike</strong></h2>
<p>Jedna od najzanimljivijih karakteristika modela <strong data-start="6571" data-end="6589">HONOR Magic V6</strong> nema veze sa hardverom.</p>
<p>HONOR je značajno unapredio saradnju sa Apple uređajima.</p>
<p>Telefon podržava sinhronizaciju obaveštenja sa iPhone i iPad uređajima preko HONOR Connect platforme, dok se može koristiti i kao dodatni ekran za Mac računare preko HONOR WorkStation sistema.</p>
<p>Za korisnike koji žive između Android i Apple sveta, ovo bi mogla da bude jedna od najkorisnijih funkcija na tržištu.</p>
<p><strong data-start="7044" data-end="7062">HONOR Magic V6</strong> predstavlja jedan od najzanimljivijih preklopnih telefona koje smo videli poslednjih godina.</p>
<p>Njegove najveće prednosti nisu samo impresivne specifikacije, već činjenica da uspeva da ukloni mnoge probleme koji su pratili foldable kategoriju od samog početka. Tanka konstrukcija, velika baterija, napredna izdržljivost, vrhunski ekrani i ozbiljan hardver stvaraju utisak uređaja koji je spreman za masovno prihvatanje među korisnicima.</p>
<p>Ako ste do sada izbegavali preklopne telefone zbog debljine, autonomije ili straha od dugoročne izdržljivosti, <strong data-start="7610" data-end="7628"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">HONOR</a> Magic V6</strong> je verovatno jedan od prvih modela koji vas može naterati da preispitate tu odluku.</p>
<p>Telefon je u prodaji od 8. jula po ceni od 229.999 rsd, a svi koji se odluče za kupovinu u periodu od 8. do 31. jula dobijaju i fantastične poklone: HONOR projector Air Pro i HONOR tastaturu, kao i sigurnost u vidu 365 dana besplatne zamene ekrana i poklopca. Ova specijalna ponuda važi podjednako za kupovinu kod mobilnih operatera, kao i na slobodnom tržištu (open market).</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4352112-kada-drzava-trazi-svoj-deo-zarade-od-bitkoina</guid>
            <pubDate>Wed, 01 Jul 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kada država traži svoj deo zarade od bitkoina?</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li digitalni novac ostaje nezavisan kada poreski organi mogu da prate svaku zaradu?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4352112-kada-drzava-trazi-svoj-deo-zarade-od-bitkoina</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bitkoin" target="_blank">Bitkoin</a> je nastao kao <strong data-start="22" data-end="65">novac koji ne zavisi od centralne banke</strong>, države ili odluke političara. Ipak, čim vlasnik poželi da ostvaren profit pretvori u dinare ili evre, njegova finansijska sloboda ulazi u prostor <strong data-start="213" data-end="233">poreskih propisa</strong>. Država možda ne može da promeni pravila bitkoina, ali može da kontroliše menjačnice, bankovne račune i ljude koji su na njemu zaradili.</p>
<p>U Srbiji se zarada ostvarena prodajom <strong data-start="410" data-end="431">digitalne imovine</strong> smatra kapitalnom dobiti. Porez se ne obračunava na ceo iznos dobijen prodajom, već na razliku između prodajne i dokumentovane nabavne vrednosti. Za fizička lica poreska stopa iznosi <strong data-start="615" data-end="627">15 odsto</strong>, a prijava se podnosi u roku od <strong data-start="660" data-end="672">120 dana</strong> od završetka tromesečja u kojem je dobit ostvarena.</p>
<p>To znači da samo posedovanje bitkoina uglavnom ne stvara poresku obavezu. Država svoj deo traži kada vlasnik proda digitalnu imovinu, zameni je ili je upotrebi na način koji se prema propisima smatra prenosom.</p>
<p>Problem može nastati kada ulagač nema dokaz o ceni po kojoj je bitkoin kupljen. Bez uredne evidencije transakcija, bankovnih izvoda i potvrda menjačnice, dokazivanje stvarne dobiti postaje znatno teže.</p>
<p><strong data-start="1140" data-end="1178">Poreska kontrola digitalne imovine</strong> više se ne zasniva samo na dobrovoljnom prijavljivanju. U Evropskoj uniji su 1. januara 2026. počela da se primenjuju pravila koja obavezuju pružaoce usluga povezanih sa kripto imovinom da prikupljaju i razmenjuju podatke o korisnicima i njihovim transakcijama.</p>
<p>Ideja je da digitalna zarada postane vidljiva poreskim organima slično kao prihod na bankovnom računu. Pojedine države koje ranije nisu imale jasan sistem sada pripremaju <strong data-start="1613" data-end="1634">porez od 15 odsto</strong> na zaradu od kriptovaluta. Druge već razgovaraju sa velikim menjačnicama kako bi otkrile nove načine trgovanja i sprečile izbegavanje poreza.</p>
<p>Tako nastaje zanimljiv paradoks. Bitkoin može da funkcioniše bez države, ali njegov vlasnik teško može da živi potpuno izvan državnog sistema. Onog trenutka kada digitalna vrednost treba da plati stan, automobil ili porodične troškove, pojavljuju se <strong data-start="2028" data-end="2060">banka, dokumentacija i porez</strong>.</p>
<p>Ako država može da vidi transakcije, zahteva prijavu dobiti i kazni neprijavljivanje, da li je <strong data-start="2158" data-end="2169">bitkoin</strong> još nezavisan novac ili samo imovina čija pravila nisu napisana u banci, ali se njen profit ipak završava pod kontrolom države?</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4351807-velika-novost-na-platformi-whatsapp-broj-telefona-vise-nece-biti-vidljiv-drugim-korisnicima</guid>
            <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 18:22:00 +0200</pubDate>
            <title>Velika novost na platformi WhatsApp: Izaberite nick, a broj telefona više neće biti vidljiv</title>
            <description>
                <![CDATA[Platforma "Votsap" (WhatsApp), koja ima oko 3 milijarde naloga u svetu, najavila je uvođenje velike novine.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4351807-velika-novost-na-platformi-whatsapp-broj-telefona-vise-nece-biti-vidljiv-drugim-korisnicima</link>
            <author>Aleksandar Petrović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Platforma "Votsap" (<em>WhatsApp</em>), koja ima oko 3 milijarde naloga u svetu, najavila je uvođenje velike novine. U narendih nekoliko meseci, uvodi se mogućnost da umesto brojeva telefona korisnici upotrebljavaju korisnička imena.</p>
<p>Ove nedelje, korisnici mogu početi da rezervišu ime putem aplikacije, iako to neće biti obavezno.</p>
<p>Platforma je najavila da će ljudi moći da uklone ili promene svoja korisnička imena u bilo kom trenutku. Kada se aplikacija u potpunosti aktivira, korisnici Votsapa će moći da se povežu samo nakon razmene korisničkih imena. I dalje će postojati opcije za blokiranje ili prijavljivanje neželjenih poruka.</p>
<p>Imena će biti ograničena na 35 karaktera i biće nekih restrikcija pri njihovom izboru. <strong>Imena i funkcije nekih visokih zvaničnika i poznatih ličnosti neće biti dostupna nikom drugom.</strong></p>
<div class="embed-inside-post source-twitter" >
<blockquote class="twitter-tweet">
<div dir="ltr" lang="en">Usernames are now live on <a href="https://x.com/WhatsApp?ref_src=twsrc%5Etfw">@WhatsApp</a> Go reserve your preferred name before its taken. <a href="https://t.co/jlcEUymLgW">pic.twitter.com/jlcEUymLgW</a></div>
<p>— Emmanuel Solii Wilfred 🇻🇦 (@wilfred_solii) <a href="https://x.com/wilfred_solii/status/2071990944295973047?ref_src=twsrc%5Etfw">June 30, 2026</a></p></blockquote>
</div>
<p>Na primer, malo je verovatno da će <em>Votsap</em> biti preplavljen korisnicima koji se zovu Donald Tramp. Firma u vlasništvu kompanije "Meta" opisala je korisnička imena kao funkciju privatnosti.</p>
<p>Alis Njutn-Reks, šefica proizvoda u kompaniji "Votsap2, rekla je da je čula od korisnika da ne žele uvek da dele svoje brojeve telefona kako bi bili u kontaktu sa drugima, posebno u grupnim ćaskanjima.</p>
<p>Kako je istakla, nada se da će ova funkcija "dati korisnicima kontrolu nad načinom na koji biraju da se pojavljuju" u aplikaciji.</p>
<h2><strong>Kako se rezerviše korisničko ime?</strong></h2>
<p>Prema najavama, korisnička imena za "<em>Votsap"</em> biće uvođena "postepeno tokom narednih meseci" i korisnici će biti obavešteni kada im se korisničko ime aktivira.</p>
<p>Oni koji žele da rezervišu korisničko ime mogu to uraditi preko podešavanja naloga u aplikaciji. Opcija za rezervisanje korisničkog imena pojaviće se kada bude dostupna.</p>
<p>Mogućnost rezervacije nije dostupna na<em> WhatsApp Web</em> ili verziji za <em>Desktop</em>. Kompanija je saopštila da će imati opciju za kreatore, mala preduzeća i organizacije da preuzmu korisničko ime koje imaju na <em>Instagramu</em> ili <em>Fejsbuku</em> radi doslednosti.</p>
<p>Ali svako ko želi da uskladi svoje korisničko ime na "<em>Votsapu"</em> sa onim koje ima na bilo kojoj drugoj "Metinoj" aplikaciji moraće da ga poveže sa svojim postojećim nalozima u Centru za naloge.</p>
<p>To znači da će se neki od podataka korisnika deliti na više aplikacija, kao što su "<em>Treds" (Threads)</em> i "<em>Mesindžer"</em>.</p>
<p>Neki su se žalili na društvenim mrežama da im se opcija za rezervisanje korisničkog imena još uvek nije pojavila. Iz kompanije poručuju korisnicima da "provere da li imaju preuzetu najnoviju verziju <em>Votsapa</em> i da prate novosti koje dobijaju u aplikaciji".</p>
<h2><strong>Ima li privatnosti na aplikacijama kompanije "Meta"?</strong></h2>
<p>"To je dobra funkcionalnost, ali čak i ako nudi više privatnosti, imajte na umu da <em>Votsap</em> generalno nije aplikacija koja poštuje privatnost", rekla je Karisa Veliz, profesorka na Univerzitetu Oksford i autorka knjige <em>Privatnost je moć</em>.</p>
<p>Kako profesorka naglašava, "Meta" prikuplja mnogo metapodataka o korisnicima u marketinške svrhe:</p>
<p>"Moramo zapamtiti da je Votsap u vlasništvu kompanije 'Meta' jedne od tehnoloških kompanija sa najgorim rezultatima kada je u pitanju privatnost".</p>
<p><em>"Votsap"</em> ne koristi sadržaj privatnih ćaskanja za oglašavanje. Oni su zaštićeni enkripcijom, što znači da firma ne može da čita sadržaj poruka. Ali koristi podatke kao što su vaša lokacija i osnovne informacije o nalogu, kao što su godine, za podršku oglašavanju.</p>
<p>Kada opcija za biranje korisničkog imena bude u potpunosti implementirana, pojedinačni brojevi telefona više neće biti vidljivi na "<em>Votsapu"</em></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4351800-jesu-li-tanki-gejmerski-laptopovi-samo-za-ljubitelje-video-igara-unutar-kucista-kriju-se-prijatna-iznenadjenja</guid>
            <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 18:09:11 +0200</pubDate>
            <title>Jesu li tanki gejmerski laptopovi samo za ljubitelje video igara? Unutar kućišta kriju se prijatna iznenađenja</title>
            <description>
                <![CDATA[Iako klasični gejmerski laptopovi imaju impresivne karakteristike, postoji velika grupa korisnika kojima je, pored odličnih performansi, veoma važna i mobilnost.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4351800-jesu-li-tanki-gejmerski-laptopovi-samo-za-ljubitelje-video-igara-unutar-kucista-kriju-se-prijatna-iznenadjenja</link>
            <author>Jasna Vučić (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako klasični gejmerski <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/laptop" target="_blank">laptopovi</a> imaju impresivne karakteristike, postoji velika grupa korisnika kojima je, pored odličnih performansi, veoma važna i mobilnost. Laptopovi teški preko tri kilograma i pozamašnih dimenzija se jednostavno ne uklapaju u njihov životni stil. Potreban im je tanak i lagan uređaj diskretnog dizajna, koji se može koristiti i kao poslovni laptop, ali da sa lakoćom obavlja i najzahtevnije zadatke.</p>
<p>ROG Zephyrus serija laptopova je stvorena sa ciljem da tržištu ponudi baš takav spoj mobilnosti i performansi, a ovog puta ćemo pogledati šta sve nudi ROG Zephyrus G16 (2026) GU606.</p>
<h2>Elegancija i robusnost</h2>
<p>Kućište ovog laptop je veoma čvrsto i u potpunosti je napravljeno od metala. Dizajn je jednostavan, kako bi bio prihvatljiv što širem krugu korisnika. Ukoliko korisnik poželi da uređaj učini atraktivnijim i upadljivijim, na raspolaganju mu je Slash Lighting, traka sa osvetljenjem koja se pruža duž dijagonale poklopca. Moguće je podesiti svetlosne efekte, a oni koji žele diskretni dizajn ga jednostavno mogu isključiti.</p>
<div id="attachment_5359909" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 63.66666666666667%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Gejmerski laptopovi" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi1-346638-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi1-346638-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Gejmerski laptopovi" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h2>Ekran bez kompromisa</h2>
<p>Fantastični 16“ ROG Nebula OLED ekran ima rezoluciju 2560x1600 piksela i maksimalno pozadinsko osvetljenje od 1100 nita, pa je sadržaj uvek jasno vidljiv, čak i kada se laptop koristi napolju po sunčanom danu. U okvir ekrana je ugrađen senzor ambijentalnog svetla, koji omogućava da se osvetljenje ekrana automatski prilagođava uslovima u kojima radite. Korisnici koji se bave dizajnom, obradom videa ili fotografija će ceniti izuzetnu preciznost boja i 100% pokrivenost DCI-P3 prostora boja, dok će ljubitelje video igara obradovati frekvencija osvežavanja od čak 240 Hz.</p>
<div id="attachment_5359918" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 71.33333333333334%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Gejmerski laptopovi" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi2-442337-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi2-442337-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Gejmerski laptopovi" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h2>A kakve su performanse?</h2>
<p>Iznenađujuće dobre. Iako bi od kompaktnog laptopa očekivali kompromise po pitanju performansi, ROG Zephyrus G16 (2026) GU606 briljira na ovom polju. Uz najnoviji Intel Core Ultra 9 386H procesor, NVIDIA GeForce RTX 5080 grafičku kartu i do 64 GB LPDDR5X memorije, to i nije iznenađenje, ali prava tajna dobrih performansi krije se u sistemu za hlađenje. „ROG Intelligent Cooling“ spaja hlađenje tečnim metalom, parnu komoru i tri ventilatora u vrhunski sistem koji vam omogućava da izvučete maksimum iz ugrađenih komponenti.</p>
<h2>Šta još vredi istaći?</h2>
<p>Iako u poređenju sa drugim gejmerskim laptopovima ima tanko kućište, ROG Zephyrus G16 poseduje čak šest zvučnika, za uživanje u muzici i filmovima, kao i veliku bateriju (90 Wh), pa je i autonomija rada veoma dobra za ovu klasu uređaja. S obzirom da je namenjen korisnicima koji traže uređaj pogodan i za rad i za igranje, ASUS je ugradio i čitač SD kartica.</p>
<p>Svi koji sebe obraduju Zephyrus G16 laptopom, stiču pravo na ASUS Perfect warranty. Ako u prvih godinu dana korišćenja slučajno oštetite svoj laptop, ASUS će ga popraviti i to potpuno besplatno. Potrebno je samo da svoj novi laptop registrujete na ASUS sajtu, najkasnije 90 dana nakon kupovine. Osim toga, ukoliko se učlanite u ROG Elite klub, kupovinom ovog laptopa ćete dobiti mnoštvo bodova, koje možete zameniti za interesantne poklone.</p>
<div id="attachment_5359919" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 72.66666666666667%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Gejmerski laptopovi" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi3-534824-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/30/gejmerski-laptopovi3-534824-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Gejmerski laptopovi" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h2>Odličan balans</h2>
<p>Sa težinom manjom od dva kilograma, odličnim performansama i fantastičnim ekranom, ROG Zephyrus G16 (2026) GU606 uspešno pokriva segment koji ASUS naziva „lifestyle gaming“. Bez obzira da li vam je fokus na zabavi li radu, Zephyrus G16 će uspešno obaviti sve što od njega očekujete. Više detalja o ovom svestranom laptopu možete naći ako kliknete <a rel="noopener" href="https://estore.asus.com/rs-sr/rog/90nr0pg2-m006a0-asus-rog-zephyrus-g16-gu606aw-tb005w-rtx-5080.html?utm_source=telegraf&utm_medium=pr&utm_campaign=26q2_gu606_wb&utm_content=article" target="_blank">OVDE</a>.</p>
<p>(Telegraf.rs / PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4351003-motorola-g77-5g-donosi-kameru-od-108-mp-i-poklon-koji-ce-mnogima-biti-dovoljan-razlog-za-kupovinu</guid>
            <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 11:44:16 +0200</pubDate>
            <title>Motorola G77 5G donosi kameru od 108 MP i poklon koji će mnogima biti dovoljan razlog za kupovinu</title>
            <description>
                <![CDATA[Kada birate novi telefon, verovatno želite uređaj koji će praviti odlične fotografije, imati dovoljno memorije da ne razmišljate o brisanju sadržaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4351003-motorola-g77-5g-donosi-kameru-od-108-mp-i-poklon-koji-ce-mnogima-biti-dovoljan-razlog-za-kupovinu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Ako planirate kupovinu novog telefona, ovo je detalj koji odmah menja računicu: uz kupovinu <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/motorola" target="_blank">Motorola</a> G77 5G</strong> u okviru aktuelne promocije u <strong>Srbiji, kod odabranih prodajnih mesta</strong>, dobijate <strong>AirFryer na poklon</strong>, čija je vrednost oko <strong>26.000 RSD</strong>.</p>
<p>Promocija važi u okviru trajanja akcije i do isteka zaliha, a da biste ostvarili pravo na poklon potrebno je da nakon kupovine uradite registraciju najkasnije do <strong>24. jula 2026. godine</strong> na sajtu <strong><a rel="sponsored noopener" href="https://motorolapromocije.rs/" target="_blank">motorolapromocije.rs</a></strong>.</p>
<p>Upravo zato ovaj telefon u startu dolazi sa dodatnom vrednošću koju je teško ignorisati.</p>
<h2><strong>Kamera od 108 MP</strong> zbog koje ćete češće posezati za telefonom</h2>
<p>Najjači utisak kod <strong>Motorola G77 5G</strong> ostavlja <strong>glavna kamera od 108 MP</strong>, koja hvata mnogo više detalja nego što ste navikli u ovoj klasi. Zahvaljujući senzoru koji bolje prima svetlost, možete da napravite jasne i čiste fotografije i kada svetlo nije idealno, bilo da ste u zatvorenom prostoru ili fotografišete uveče.</p>
<div id="attachment_5358854" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Motorola G 77" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-15-455913-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-15-455913-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Motorola G 77" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Ako želite da uhvatite udaljene detalje, tu je <strong>3x zum bez gubitka kvaliteta</strong>, pa možete da približite kadar bez straha da će fotografija postati mutna ili “raspadnuta”.</p>
<p>Za šire kadrove, pejzaže ili grupne fotografije koristićete <strong>ultraširoku kameru od 8 MP</strong>, koja u kadar ubacuje više scene nego standardni objektiv.</p>
<p>A za selfije i video pozive tu je <strong>prednja kamera od 32 MP</strong>, koja daje oštre i čiste rezultate, dovoljno dobre i za društvene mreže i za svakodnevnu komunikaciju.</p>
<h2><strong>Moto AI</strong> radi umesto vas kada želite dobar kadar</h2>
<p>Ne morate da razmišljate o podešavanjima svaki put kada vadite telefon iz džepa. <strong>Moto AI</strong> prepoznaje scenu i automatski prilagođava fotografiju kako bi rezultat bio što bolji.</p>
<p>Bilo da slikate ljude, hranu, prirodu ili noćne scene, telefon sam optimizuje boje, svetlo i kontrast, pa je dovoljno samo da uperite kameru i snimite.</p>
<div id="attachment_5358850" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 149.98125234345707%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Motorola G 77" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-11-444865-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-11-444865-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Motorola G 77" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Uz to, <strong>senzor ambijentalnog svetla</strong> pomaže da fokus bude brži i precizniji, što znači da lakše hvatate trenutke koji ne traju dugo.</p>
<h2><strong>256 GB memorije</strong> da ne razmišljate šta brišete</h2>
<p>Sa <strong>8 GB RAM memorije</strong> i <strong>256 GB interne memorije</strong>, možete da čuvate veliki broj fotografija, video zapisa i aplikacija bez stalnog oslobađanja prostora.</p>
<p>U praksi, to znači da telefon može da prati vaš ritam bez potrebe da stalno vodite računa o memoriji.</p>
<p>Podrška za <strong>5G mrežu</strong> dodatno ubrzava svakodnevne stvari, od skidanja sadržaja do stabilnih video poziva i strimovanja.</p>
<div id="attachment_5358851" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Motorola G 77" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-12-448106-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/motorola-g77-foto-nikola-tomic-12-448106-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Motorola G 77" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2>Telefon koji dolazi sa dodatnim benefitom koji se vidi odmah</h2>
<p>Na papiru, <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/motorola" target="_blank">Motorola</a> G77 5G</strong> donosi <strong>108 MP kameru</strong>, <strong>3x optički zum bez gubitka kvaliteta</strong>, <strong>32 MP selfie kameru</strong>, <strong>Moto AI</strong>, <strong>256 GB memorije</strong> i <strong>5G podršku</strong>.</p>
<p>U praksi, to znači da možete da fotografišete brzo, jednostavno i sa dobrim rezultatima bez previše razmišljanja.</p>
<p>A kada se na sve to doda <strong>AirFryer vredan 26.000 RSD</strong>, jasno je zašto ova promocija trenutno privlači pažnju, jer ne dobijate samo telefon, već i konkretan dodatni uređaj koji ostaje u kuhinji dugo nakon kupovine.</p>
<p>Za prijavu je dovoljno da nakon kupovine posetite <strong><a rel="sponsored noopener" href="https://motorolapromocije.rs/" target="_blank">motorolapromocije.rs</a></strong> i završite registraciju do <strong>24. jula 2026. godine</strong>.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4351034-uspomene-sa-planine-u-punom-sjaju-proveli-smo-vikend-na-zlatiboru-uz-novi-xiaomi-17t</guid>
            <pubDate>Mon, 29 Jun 2026 16:03:52 +0200</pubDate>
            <title>Uspomene sa planine u punom sjaju: Proveli smo vikend na Zlatiboru uz novi Xiaomi 17T</title>
            <description>
                <![CDATA[Pogledajte kako je novi Xiaomi 17T zabeležio otvaranje letnje sezone na Zlatiboru. Od živopisnog gastro sajma do čarobnih vodopada, testirali smo Leica kamere u realnim uslovima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4351034-uspomene-sa-planine-u-punom-sjaju-proveli-smo-vikend-na-zlatiboru-uz-novi-xiaomi-17t</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Letnja sezona na Zlatiboru otvorena je na najlepši mogući način, a mi smo imali privilegiju da svaki trenutak ove trodnevne avanture zabeležimo kroz objektive novog Xiaomi 17T modela. Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xiaomi" target="_blank">Xiaomi</a> nas je povela na putovanje koje je savršen spoj tradicije, gastronomije i netaknute prirode, što se pokazalo kao idealan poligon za testiranje ovog naprednog telefona. Umesto suvoparnih tehničkih specifikacija iz kataloga, odlučili smo da snagu Leica optike testiramo u realnim uslovima, na terenu, tamo gde se stvaraju prave uspomene.</p>
<div id="attachment_5358987" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626121549-228496-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626121549-228496-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<h2>Spoj tradicije i boja na Kraljevom trgu</h2>
<p>Našu avanturu započeli smo u srcu zbivanja, na Kraljevom trgu, gde je otvoren treći Sajam poljoprivrede i gastro turizma. Živopisne boje narodnih nošnji tokom nastupa Kulturno-umetničkog društva Zlatibor iz Čajetine bile su savršen izazov za glavnu kameru. Sa senzorom od pedeset megapiksela i izuzetno svetlosno jakom blendom, ovaj objektiv je uspeo da zamrzne brze pokrete igrača i prenese svaku nijansu tradicije sa neverovatnom oštrinom.</p>
<div id="attachment_5358988" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626121624-231430-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626121624-231430-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Optička stabilizacija je odradila vrhunski posao, pa su fotografije sa sajamskog bazara, prepunog domaćih proizvoda i autentičnih suvenira, ispale kristalno jasne čak i u gužvi dok smo fotkali iz ruke.</p>
<div id="attachment_5358990" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626131506-237348-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260626131506-237348-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Posebna magija nastala je u subotu uveče, kada je centralna bina ugostila modnu reviju posvećenu nasleđu Dobrile Smiljanić i kultnim vunenim kreacijama brenda Sirogojno Style. Kako je svetlost počela da opada, glavna kamera je pokazala svoju pravu moć, uvlačeći maksimalno svetlo bez digitalnog šuma. Modeli u pokretu, bogata tekstura autentičnog pletiva i atmosfera tokom nastupa gudačkog kvarteta Rozeta zabeleženi su sa bogatim detaljima.</p>
<h2>Prostranstvo vidikovaca sa vrha Tornika</h2>
<p>Subotnje jutro donelo je potpunu promenu perspektive kada smo se uputili ka početnoj stanici Gold gondole. Vožnja najdužom panoramskom gondolom na svetu otkrila nam je pejzaže koji prosto traže da budu uslikani u celosti.</p>
<div id="attachment_5358993" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627101636-249148-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627101636-249148-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>U tim trenucima, ultraširoka Leica kamera sa vidnim poljem od sto dvadeset stepeni pokazala se kao nezamenljiv alat. Čitava panorama zlatiborskih brda i gustih četinarskih šuma stala je u samo jedan kadar, bez ikakvih izobličenja na ivicama fotografije, stvarajući moćan utisak prostranstva.</p>
<div id="attachment_5359015" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105953-315662-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105953-315662-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Nakon dolaska na sam vrh Tornika i tokom planiranog spuštanja žičarom, prebacili smo se na telefoto kameru. Sa svojih pedeset megapiksela i optičkim uvećanjem koje donosi žižna daljina od sto petnaest milimetara, ovaj objektiv nam je omogućio da izolujemo udaljene detalje u pejzažu.</p>
<div id="attachment_5359013" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105911-311681-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105911-311681-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Planinske kućice u daljini, vrhovi koji se gube u izmaglici i spontani trenuci sa koktela u kafeu Vizitor zabeleženi su sa vrhunskom oštrinom zahvaljujući ugrađenoj stabilizaciji koja potpuno neutrališe podrhtavanje ruku.</p>
<div id="attachment_5359003" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105400-282950-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img20260627105400-282950-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<h2>Nedeljna avantura kroz skrivene bisere prirode</h2>
<p>Nedelja je bila rezervisana za ono što smo najviše iščekivali, a to je organizovani izlet kroz prirodne lepote i kulturno nasleđe ovog kraja. Prva stanica bila je fascinantna Stopića pećina, mesto koje zbog specifičnog osvetljenja predstavlja ozbiljan izazov za većinu telefona. Međutim, Leica sistem na Xiaomi 17T modelu je sa lakoćom izvukao neverovatne detalje i teksturu pećinskih ukrasa, stvarajući umetničke fotografije u uslovima gde svetlosti gotovo da nema.</p>
<div id="attachment_5358970" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img9056-169350-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img9056-169350-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Put nas je dalje vodio do muzeja na otvorenom Staro selo u Sirogojnu, gde su autentične brvnare zablistale pod planinskim suncem. Ovo istorijsko okruženje iskoristili smo za testiranje prednje kamere od trideset dva megapiksela. Portreti i selfiji ispali su izuzetno prirodno, sa preciznim tonovima kože i savršeno zamućenom pozadinom koja ističe detalje starih drvenih kuća.</p>
<div id="attachment_5358974" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img9062-188631-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/29/img9062-188631-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Xiaomi medija putovanje, Zlatibor" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Kao kruna celog putovanja, posetili smo predivni vodopad Gostilje. Moćna snaga vode koja se obrušava niz stene poslužila je kao idealna prilika da pokažemo kako ovaj telefon upravlja brzinom zatvarača. Glavni senzor je uspeo da u sekundi zamrzne kapljice vode u vazduhu, dok su okolno zelenilo i mahovina zadržali svoju prirodnu, bogatu i duboku boju.</p>
<p>Kroz objektive <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xiaomi" target="_blank">Xiaomi</a> 17T modela, cela ova medijska tura ostaje sačuvana u obliku živopisnih digitalnih razglednica koje savršeno prenose emociju i lepotu Zlatibora.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348547-da-li-vestacka-inteligencija-moze-da-postane-vas-drugi-izvor-prihoda</guid>
            <pubDate>Sun, 28 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Da li veštačka inteligencija može da postane vaš drugi izvor prihoda?</title>
            <description>
                <![CDATA[Koliko još treba čekati pre nego što znanje, iskustvo i dobar digitalni alat pretvorite u dodatnu zaradu?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348547-da-li-vestacka-inteligencija-moze-da-postane-vas-drugi-izvor-prihoda</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Priče o <strong data-start="8" data-end="24">brzoj zaradi</strong> pomoću <strong data-start="32" data-end="58">veštačke inteligencije</strong> često zvuče kao reklame za lako bogaćenje. Ipak, najnoviji podaci pokazuju da se iza preteranih obećanja nalazi <strong data-start="171" data-end="190">stvarna promena</strong>. Ljudi koji umeju da koriste ove alate već <strong data-start="234" data-end="261">brže završavaju poslove</strong>, nude više usluga i lakše dolaze do klijenata. To ne znači da računar zarađuje umesto njih, već da jedna osoba danas može da uradi posao za koji joj je ranije trebalo mnogo više vremena.</p>
<p>Najjednostavnije mogućnosti nalaze se u poslovima koje prosečan korisnik već delimično poznaje. <strong data-start="546" data-end="572">Veštačka inteligencija</strong> može pomoći pri pisanju tekstova, prevođenju, pripremi objava za društvene mreže, obradi fotografija, izradi prezentacija, istraživanju tržišta i kreiranju materijala za učenje.</p>
<p>Mali preduzetnici je sve češće koriste i za odgovaranje kupcima, administraciju, računovodstvene zadatke i analizu podataka. Time se ne stvara novac pritiskom na dugme, ali se oslobađa vreme koje može biti prodato kroz dodatnu uslugu.</p>
<p>Posebno zanimljiva prilika je rad za mala preduzeća koja nemaju zaposlene za marketing, dizajn ili automatizaciju. Neko ko poznaje potrebe frizerskog salona, ordinacije, restorana ili male trgovine može ponuditi uređivanje sadržaja, odgovore na česta pitanja, promotivne materijale, jednostavne internet prodavnice ili organizovanje poslovnih podataka.</p>
<p>Klijent zapravo ne plaća korišćenje alata, već rešavanje konkretnog problema. Mogućnosti postoje i u podučavanju, pripremi radnih biografija, uređivanju video sadržaja, izradi digitalnih priručnika i uvođenju jednostavnih automatizovanih postupaka.</p>
<p>Najvažnije je početi od sposobnosti koju osoba već poseduje, a ne od trenutno popularnog alata. Tehnologija se brzo menja, dok poznavanje određene profesije, tržišta ili grupe kupaca ostaje vredno.</p>
<p>Istraživanja tržišta rada pokazuju da zaposleni sa znanjem iz oblasti veštačke inteligencije mogu stvarati veću vrednost, ali i da rastu zahtevi za ljudskim sposobnostima, kao što su procena, kreativnost, komunikacija i odgovornost.</p>
<p>Tu se ruši popularni mit da je dovoljno uneti jednu naredbu i prodati prvi dobijeni rezultat. Sadržaj bez provere često je netačan, bezličan ili isti kao hiljade drugih ponuda.</p>
<p>Postoji i tamnija strana nove ekonomije. Internet je preplavljen savetima o automatskoj zaradi, digitalnim proizvodima i kanalima koji navodno donose novac bez rada.</p>
<p>Analize takvih sadržaja upozoravaju na neproverljive tvrdnje o prihodima, kopiranje tuđeg rada i veštačko stvaranje publike. Održiva dodatna zarada ipak zahteva znanje, poverenje, proveru rezultata i stvarnu korist za kupca.</p>
<p><strong data-start="2596" data-end="2622">Veštačka inteligencija</strong> ne pretvara svakoga u preduzetnika, ali smanjuje cenu pokušaja i omogućava da se ideja testira bez velikog ulaganja. Da li će je ljudi koristiti da unaprede sopstvene sposobnosti ili će očekivanje lake zarade pretvoriti novu priliku u još jedno veliko razočaranje?</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349803-ispod-leda-se-krije-grad-nasa-otkrila-americku-tajnu-iz-hladnog-rata</guid>
            <pubDate>Sun, 28 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ispod leda se krije “grad”: NASA otkrila američku tajnu iz Hladnog rata</title>
            <description>
                <![CDATA[NASA radari otkrili su skrivenu američku nuklearnu bazu ispod Grenlanda, ostatak tajnog projekta iz Hladnog rata]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349803-ispod-leda-se-krije-grad-nasa-otkrila-americku-tajnu-iz-hladnog-rata</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nasa" target="_blank">NASA</a>-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz doba Hladnog rata, američku vojnu bazu Kamp Century, zakopanu oko 30 metara ispod ledenog pokrivača.</strong> Otkriće je došlo potpuno slučajno tokom istraživanja ledenog dna i ponovo otvorilo pitanje koliko još tajni leži ispod arktičkog leda.</p>
<p>Baza je pronađena pomoću radarskog sistema <strong>UAVSAR</strong>, koji može da “vidi” kroz led i prepozna strukture ispod površine. Naučnici NASA-e, među njima i Čed Grin i Aleks Gardner iz JPL laboratorije, uočili su neobične geometrijske oblike koji su odgovarali nekadašnjem vojnom kompleksu.</p>
<h2>Grad ispod leda koji je decenijama bio zaboravljen</h2>
<p>Kamp Century, poznat i kao <strong>“grad ispod leda”</strong>, izgrađen je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina u strogoj tajnosti. Kompleks je imao mrežu tunela dugu skoro tri kilometra i bio je zamišljen kao deo šire američke vojne strategije na Arktiku.</p>
<p>Unutar baze su se nalazile stambene jedinice, laboratorije i tehnička infrastruktura, a napajanje je obezbeđivao mali nuklearni reaktor <strong>PM-2A</strong>, jedan od prvih te vrste. Ekstremni uslovi, sa temperaturama koje su padale i do minus 70 stepeni, učinili su održavanje baze izuzetno teškim.</p>
<p>"Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century", izjavio je Aleks Gardner iz <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nasa" target="_blank">NASA</a> JPL-a, opisujući trenutak kada je struktura prvi put identifikovana.</p>
<h2>Projekat Iceworm i skrivena vojna ambicija</h2>
<p>Iako je baza delimično služila za naučna istraživanja, njen pravi značaj bio je povezan sa tajnim vojnim planom poznatim kao <strong>Projekat Iceworm</strong>. Plan je predviđao izgradnju ogromne mreže podzemnih tunela u kojima bi bile smeštene nuklearne rakete.</p>
<p>Prema dokumentima koji su kasnije objavljeni, ideja je uključivala stotine lansirnih mesta i hiljade kilometara tunela ispod leda. Danska vlada u to vreme nije bila u potpunosti upoznata sa razmerama projekta.</p>
<p>Međutim, plan nikada nije ostvaren. Led se konstantno pomerao, deformisao konstrukcije i učinio održavanje baze gotovo nemogućim. Kamp Century je konačno napušten 1967. godine.</p>
<h2>Nasleđe koje i dalje ostaje pod ledom</h2>
<p>Iako je nuklearni reaktor uklonjen, ispod leda je ostala značajna količina <strong>radioaktivnog otpada</strong>, procenjena na više od 178.000 litara. To otvara novo pitanje koje danas zabrinjava naučnike.</p>
<p>Zbog klimatskih promena, ledeni pokrivač Grenlanda se postepeno topi, a procene ukazuju da bi oblast oko bivše baze mogla početi da se otkriva već oko 2090. godine.</p>
<p>Kako upozorava klimatolog Vilijam Kolgan, ono što je nekada smatrano zauvek zakopanim, više nije sigurno. Promene klime menjaju pravila i ono što je decenijama bilo izolovano ispod leda moglo bi ponovo da postane dostupno.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4349797-da-li-novcic-na-ruteru-zaista-pojacava-wi-fi-test-je-dao-jasan-odgovor</guid>
            <pubDate>Sun, 28 Jun 2026 08:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Da li novčić na ruteru zaista pojačava Wi-Fi? Test je dao jasan odgovor</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li metalni novčić zaista može da pojača Wi Fi signal? Test je pokazao šta se zapravo dešava kada ga stavite na ruter]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4349797-da-li-novcic-na-ruteru-zaista-pojacava-wi-fi-test-je-dao-jasan-odgovor</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Ako ste tražili način da <strong data-start="403" data-end="428">pojačate <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/wi-fi" target="_blank">Wi-Fi</a> signal</strong>, verovatno ste naišli na viralni savet da na ruter stavite <strong data-start="488" data-end="506">metalni novčić</strong>. Ideja je da će metal navodno bolje usmeriti signal kroz kuću i poboljšati domet interneta. Međutim, testovi pokazuju da ovaj trik <strong data-start="638" data-end="666">ne donosi nikakvu korist</strong>, a u pojedinim situacijama može čak i da pogorša signal.</p>
<p>Merenja pokazuju da <strong data-start="745" data-end="813">brzina interneta i kvalitet veze ostaju isti ili su nešto lošiji</strong> nego kada se ruter koristi bez ikakvih dodataka.</p>
<h2><strong data-start="867" data-end="916">Zašto novčić ne može da poboljša Wi Fi signal</strong></h2>
<p>Teorija koja kruži internetom zasniva se na tvrdnji da metal može da pomogne u usmeravanju radio talasa. Međutim, u praksi važi upravo suprotno.</p>
<p><strong data-start="1064" data-end="1103">Metal odbija i blokira radio talase</strong>, pa postavljanje metalnog predmeta preko ili u blizini antena rutera može da naruši način na koji se signal širi kroz prostor. Test koji je sproveo nemački portal <strong data-start="1267" data-end="1279">GameStar</strong> nije pokazao nikakvo poboljšanje u kvalitetu veze, već je u pojedinim merenjima zabeležen i blagi pad performansi.</p>
<h2><strong data-start="1399" data-end="1439">Šta zaista pomaže kada je Wi-Fi slab</strong></h2>
<p>Ako vam internet često puca ili je signal slab u pojedinim prostorijama, mnogo bolje rezultate daju proverena rešenja.</p>
<p><strong data-start="1561" data-end="1588">Promena položaja rutera</strong> često može značajno da poboljša pokrivenost doma. Ruter bi trebalo da bude postavljen na otvorenom mestu, što dalje od debelih zidova i velikih metalnih predmeta.</p>
<p>Kada to nije dovoljno, <strong data-start="1776" data-end="1791">Mesh sistem</strong> ili <strong data-start="1796" data-end="1823"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/wi-fi" target="_blank">Wi-Fi</a> pojačivač signala</strong> predstavljaju daleko efikasnije rešenje od bilo kog viralnog trika sa društvenih mreža.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349805-covek-je-dao-vestackoj-inteligenciji-50000-dolara-i-6-meseci-da-mu-nadje-zenu-za-brak</guid>
            <pubDate>Sat, 27 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Čovek je dao veštačkoj inteligenciji 50.000 dolara i 6 meseci da mu nađe ženu za brak</title>
            <description>
                <![CDATA[Reddit eksperiment sa AI agentom otvara pitanje koliko daleko veštačka inteligencija može da upravlja ličnim životnim ciljevima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349805-covek-je-dao-vestackoj-inteligenciji-50000-dolara-i-6-meseci-da-mu-nadje-zenu-za-brak</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> više nije samo alat za odgovore, već sve češće postaje sistem za upravljanje životnim ciljevima.</strong> Najnoviji primer dolazi sa Reddit, gde je korisnik predstavio eksperiment u kojem mu AI agent pomaže da pronađe suprugu u roku od šest meseci.</p>
<p>Korisnik navodi da koristi eksperimentalni sistem kompanije Anthropic, uz maksimalni pretplatnički paket i budžet od 50.000 dolara. AI ne preuzima direktne ljudske interakcije, već analizira razgovore, daje preporuke i prilagođava strategiju na osnovu rezultata.</p>
<h2>AI kao životni strateg, a ne samo četbot</h2>
<p>Ideja eksperimenta je da veštačka inteligencija funkcioniše kao <strong>lični strateg</strong>, koji pomaže u unapređenju komunikacije i donošenju odluka, dok sve realne interakcije ostaju na korisniku. U praksi, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> postaje sistem koji prati dugoročne ciljeve i iterativno ih optimizuje.</p>
<p>U raspravi koja je usledila, većina komentara na Reddit imala je humorističan ton, ali deo zajednice je istakao važniju poruku. <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> bi, prema njima, trebalo da služi za lični razvoj, a ne za “optimizaciju” ljudi kao podataka.</p>
<h2>Granica između pomoći i preterane automatizacije</h2>
<p>Ovaj slučaj se uklapa u širi trend gde se sistemi veštačke inteligencije sve češće koriste kao <strong>agenti za dugoročne zadatke</strong>. Oni ne odgovaraju samo na pitanja, već planiraju, pamte i prilagođavaju strategije tokom vremena.</p>
<p>Takav pristup već se koristi u poslovanju, učenju i organizaciji rada, a ovaj eksperiment pokazuje da se isto razmišljanje polako prenosi i na privatni život. Ključno pitanje ostaje koliko daleko ovakvi sistemi mogu i treba da idu.</p>
<p>Iako tehnologija koju razvija Anthropic omogućava sve naprednije “agentne” modele, stručnjaci upozoravaju da granica između korisne asistencije i preterane zavisnosti još uvek nije jasno definisana.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349801-veliko-otkrice-na-marsu-nasa-pronasla-dosad-najuverljiviji-trag-moguceg-zivota</guid>
            <pubDate>Sat, 27 Jun 2026 08:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Veliko otkriće na Marsu: NASA pronašla dosad najuverljiviji trag mogućeg života</title>
            <description>
                <![CDATA[NASA-in rover pronašao je složene organske molekule na Marsu. Naučnici veruju da je ovo dosad najozbiljniji trag mogućeg života]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349801-veliko-otkrice-na-marsu-nasa-pronasla-dosad-najuverljiviji-trag-moguceg-zivota</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nasa" target="_blank">NASA</a>-in rover Perseverance otkrio je složene organske molekule u stenama na Marsu, što naučnici smatraju jednim od najozbiljnijih pokazatelja da je Crvena planeta možda nekada bila pogodna za život.</strong> Iako ovo nije dokaz da je život zaista postojao, otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje u naučnoj zajednici.</p>
<p>Organski ugljenik pronađen je u glinovitim stenama na lokalitetu <strong>Brajt Ejndžel</strong>, u dolini <strong>Neretve</strong>, području kojim je pre više milijardi godina tekla reka koja se ulivala u krater Jezero. Naučnici veruju da je upravo voda mogla da stvori uslove pogodne za razvoj života.</p>
<h2>Zašto je ovo otkriće toliko važno?</h2>
<p>Instrument <strong>Sherloc</strong>, kojim je opremljen rover <strong>Perseverance</strong>, pomoću ultraljubičastog lasera otkrio je <strong>makromolekularni ugljenik</strong> u steni nazvanoj <strong>Cheyava Falls</strong>. Posebno je značajno to što se organski materijal nalazi na površini stene koja je uspela da odoli radijaciji i hemijskoj oksidaciji, procesima koji na Marsu veoma efikasno uništavaju ovakve tragove.</p>
<p>Dodatnu pažnju privukle su i neobične mrlje na stenama koje podsećaju na obrasce kakve na Zemlji ostavljaju fosilizovani mikroorganizmi.</p>
<p>"Ovo bi vrlo lako mogao biti <strong>najjasniji znak života koji smo ikada pronašli na Marsu</strong>", izjavio je <strong>Šon Dafi</strong>, bivši vršilac dužnosti šefa NASA-e.</p>
<p>Ovo nije prvi put da su na Marsu pronađene organske materije. I rover <strong>Curiosity</strong> ranije je registrovao slične tragove na lokaciji udaljenoj više od <strong>3.200 kilometara</strong>, što dodatno jača pretpostavku da su uslovi pogodni za život nekada bili rasprostranjeni na velikom delu planete.</p>
<h2>Konačan odgovor moraće da sačeka</h2>
<p>Iako otkriće predstavlja veliki naučni korak, ono još uvek <strong>nije dokaz postojanja drevnog života</strong>. Organske materije mogu nastati i prirodnim geološkim procesima, zbog čega će biti potrebne detaljne laboratorijske analize na Zemlji.</p>
<p>Kako objašnjava istraživač NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon <strong>Kajl Ukert</strong>, instrumenti na roveru ne mogu pouzdano da razlikuju da li su pronađene organske materije nastale biološkim ili neživim procesima. Zbog toga će konačan odgovor biti moguć tek kada uzorci stignu u zemaljske laboratorije.</p>
<p>Tu se pojavljuje novi problem. <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nasa" target="_blank">NASA</a>-ina misija za povratak uzoraka sa Marsa trenutno je praktično zaustavljena zbog nedostatka finansijskih sredstava</strong>, a novi plan očekuje se tek tokom naredne decenije.</p>
<p>U međuvremenu, <strong>Kina</strong> planira da svoje prve uzorke sa Marsa donese na Zemlju već <strong>2031. godine</strong>, pa bi upravo ona mogla da napravi jedno od najvećih naučnih otkrića u modernoj istoriji ukoliko prva potvrdi da je na Marsu nekada postojao život.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348543-soundbar-ili-soundbase-sta-zapravo-donosi-bolji-zvuk-za-tv</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Soundbar ili soundbase: Šta zapravo donosi bolji zvuk za TV?</title>
            <description>
                <![CDATA[Soundbar i soundbase nude bolji TV zvuk, ali imaju ključne razlike u dizajnu, basu i funkcijama koje utiču na izbor]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348543-soundbar-ili-soundbase-sta-zapravo-donosi-bolji-zvuk-za-tv</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Loš zvuk televizora i dalje je čest problem, čak i kod novih modela <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/tv" target="_blank">TV</a> uređaja. Zbog toga su <strong data-start="400" data-end="412">soundbar</strong> i <strong data-start="415" data-end="428">soundbase</strong> postali najjednostavniji način da se poboljša audio bez komplikovanih sistema.</p>
<p>Obe opcije nude jači i širi zvuk u odnosu na ugrađene zvučnike, ali razlika u dizajnu i primeni značajno utiče na to koji je bolji izbor za korisnika.</p>
<h2>Kako rade soundbar i soundbase sistemi</h2>
<p><strong data-start="709" data-end="721">Soundbar</strong> je dugačak i tanak zvučni sistem koji se postavlja ispred televizora ili montira na zid. U njemu se nalazi više zvučničkih jedinica koje stvaraju širi i jasniji zvučni prostor.</p>
<p><strong data-start="900" data-end="913">Soundbase</strong> je platforma na koju se televizor fizički postavlja. Zbog veće zapremine kućišta, često ima jači <strong data-start="1011" data-end="1027">ugrađeni bas</strong>, pa može pružiti puniji zvuk bez dodatnog subwoofera.</p>
<p>Razlika je prvenstveno u formi, a ne samo u kvalitetu zvuka.</p>
<h2>Zašto soundbar postaje dominantan izbor</h2>
<p>Iako soundbase nudi solidan bas, tržište se jasno pomerilo ka <strong data-start="1256" data-end="1278">soundbar sistemima</strong>. Razlog je jednostavan: veći izbor, modernije funkcije i lakša integracija sa novim televizorima.</p>
<p>Savremeni soundbar modeli često dolaze sa podrškom za <strong data-start="1432" data-end="1445">HDMI eARC</strong>, <strong data-start="1447" data-end="1465">prostorni zvuk</strong> i bežične subwoofere. Neki imaju i dodatne zvučnike koji emuliraju surround efekat, što ih čini fleksibilnijim rešenjem.</p>
<p>Soundbase uređaji su danas retki i uglavnom se mogu naći samo kao polovni, što ograničava dugoročnu kompatibilnost sa novim tehnologijama.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348539-jedno-podesavanje-na-android-telefonu-moze-osloboditi-do-2gb-ram-memorije-bice-mnogo-brzi</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Biće mnogo brži</title>
            <description>
                <![CDATA[Jedna Android opcija može usporiti telefon i trošiti RAM. Evo kako da proverite i ubrzate uređaj za nekoliko sekundi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348539-jedno-podesavanje-na-android-telefonu-moze-osloboditi-do-2gb-ram-memorije-bice-mnogo-brzi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Na mnogim <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> telefonima postoji skrivena opcija koja može zauzimati sistemske resurse i učiniti uređaj sporijim nego što bi trebalo. Reč je o funkciji <strong data-start="490" data-end="516">virtuelne RAM memorije</strong>, koja u nekim slučajevima koristi do 2GB interne memorije kao zamenu za radnu memoriju.</p>
<p>Kod pojedinih modela, uključujući i Google Pixel uređaje, korisnici su prijavili da se telefon primetno ubrza nakon što se ova opcija isključi. Promena utiče na brzinu otvaranja aplikacija i fluidnost prebacivanja između zadataka.</p>
<h2>Kako funkcioniše virtuelni RAM i zašto može usporiti telefon</h2>
<p>Funkcija poznata kao <strong data-start="929" data-end="946">RAM expansion</strong>, <strong data-start="948" data-end="968">Memory Extension</strong> ili <strong data-start="973" data-end="988">Virtual RAM</strong> koristi deo interne memorije telefona kao dodatnu radnu memoriju. Ideja je da se omogući više aplikacija u pozadini bez gašenja.</p>
<p>Problem je u brzini. <strong data-start="1140" data-end="1200">Interna memorija je znatno sporija od prave RAM memorije</strong>, pa sistem u određenim situacijama zapravo usporava umesto da ubrzava rad.</p>
<p>Kod telefona koji već imaju dovoljno fizičke memorije, ova opcija često donosi minimalnu korist, dok može povećati potrošnju baterije i smanjiti odziv sistema.</p>
<h2>Kako proveriti i isključiti ovu opciju</h2>
<p>Podešavanje se razlikuje od proizvođača do proizvođača, ali se obično nalazi u <strong data-start="1565" data-end="1577">Settings</strong> meniju. Najbrži način je da se u pretrazi podešavanja ukuca:</p>
<p><strong data-start="1640" data-end="1700">“RAM”, “RAM Boost”, “Memory Extension” ili “Virtual RAM”</strong></p>
<p>Na većini uređaja moguće je potpuno isključiti funkciju ili smanjiti količinu memorije koju koristi. Promena se primenjuje odmah i ne zahteva restart u svim slučajevima.</p>
<p>Korisnici koji imaju više otvorenih aplikacija istovremeno mogu primetiti različite rezultate, ali mnogi prijavljuju da telefon postaje responzivniji nakon isključivanja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348534-iphone-moze-da-meri-svetlost-buku-i-temperaturu-evo-kako-to-radi</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>iPhone može da meri svetlost, buku i temperaturu: Evo kako to radi</title>
            <description>
                <![CDATA[iPhone može meriti svetlo, buku i temperaturu uz prave aplikacije i dodatke. Evo kako te funkcije rade u praksi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348534-iphone-moze-da-meri-svetlost-buku-i-temperaturu-evo-kako-to-radi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> danas nije samo komunikacioni uređaj, već i praktičan alat za merenje okoline. Uz pomoć ugrađenih senzora i specijalizovanih aplikacija, može da proceni <strong data-start="497" data-end="512">osvetljenje</strong>, prati <strong data-start="520" data-end="536">jačinu zvuka</strong> i, uz dodatnu opremu, meri <strong data-start="564" data-end="588">temperaturu prostora</strong>.</p>
<p>Ključ je u ekosistemu. Zbog ogromne podrške aplikacija i dodataka, iPhone se sve češće koristi u fotografiji, radu u enterijeru, pa čak i u zdravstvu i tehničkim inspekcijama. Međutim, mogućnosti zavise od modela i dodatne opreme.</p>
<h2>Merenje svetlosti i precizno osvetljenje</h2>
<p>Jedna od najpraktičnijih funkcija je merenje <strong data-start="919" data-end="935">nivoa svetla</strong>. To je posebno korisno u fotografiji, ali i u dizajnu enterijera ili uzgoju biljaka.</p>
<p>Aplikacije poput Photone, Lux Light Meter Pro i myLightMeter Pro koriste senzor iPhone-a da procene osvetljenje u luksima. Neke nude i preporuke za ekspoziciju, što je korisno fotografima, ali zahteva razumevanje kako svetlo utiče na krajnji rezultat.</p>
<p>Važno je napomenuti da tačnost zavisi od kalibracije aplikacije. Zbog toga se rezultati mogu razlikovati, pa je često potrebno testiranje više rešenja.</p>
<h2>Praćenje buke i zaštita sluha</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> može pomoći i u kontroli <strong data-start="1569" data-end="1585">jačine zvuka</strong>, što je posebno važno za zaštitu sluha. U podešavanjima se može uključiti opcija koja ograničava maksimalnu jačinu slušalica kroz <strong data-start="1716" data-end="1736">Headphone Safety</strong>.</p>
<p>Za preciznije merenje koristi se Decibel X, aplikacija koja prikazuje nivo buke u realnom vremenu. Apple Watch dodatno nudi Apple Watch aplikaciju Noise, koja upozorava na opasne nivoe zvuka.</p>
<p>Stručne preporuke često navode da dugotrajno izlaganje zvuku iznad 85 decibela može biti rizično za sluh.</p>
<h2>Merenje temperature i termalne slike</h2>
<p>Za razliku od svetla i zvuka, merenje spoljne temperature zahteva dodatnu opremu. <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> nema senzor za spoljašnju temperaturu, pa se koriste eksterni uređaji.</p>
<p>Termalne kamere poput FLIR One ili Thermal Master P3 omogućavaju prikaz toplotnih mapa u realnom vremenu. One se koriste u građevini, popravkama i otkrivanju gubitaka toplote.</p>
<p>Za ličnu upotrebu, poput praćenja zdravlja, često se koristi Withings Thermo, koji meri telesnu temperaturu i može da se sinhronizuje sa zdravstvenim aplikacijama.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348530-vas-novi-tv-izgleda-losije-kod-kuce-nego-u-prodavnici-zbog-jednog-podesavanja-sa-kojim-svi-grese</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 11:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Vaš novi TV izgleda lošije kod kuće nego u prodavnici zbog JEDNOG podešavanja sa kojim svi greše</title>
            <description>
                <![CDATA[TV u kući izgleda lošije nego u prodavnici? Problem je “torch mode” i pogrešna podešavanja slike. Evo kako da ga ispravite]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348530-vas-novi-tv-izgleda-losije-kod-kuce-nego-u-prodavnici-zbog-jednog-podesavanja-sa-kojim-svi-grese</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Mnogi korisnici primete isti problem nakon kupovine novog <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizora</a>: u prodavnici slika izgleda savršeno, dok kod kuće deluje isprano, prenaglašeno ili neprirodno. Razlog najčešće nije kvar uređaja, već fabrički podešena <strong data-start="488" data-end="537">slika koja je optimizovana za prodajne uslove</strong>, a ne za dnevnu sobu.</p>
<h2>“Torch mode” i zašto TV izgleda lošije kod kuće</h2>
<p>Većina televizora dolazi sa uključenim režimom koji se u industriji naziva <strong data-start="688" data-end="704">“torch mode”</strong>. U tom režimu su <strong data-start="722" data-end="751">svetlina, kontrast i boje</strong> podignuti na maksimum kako bi ekran bio što upadljiviji u osvetljenim prodavnicama.</p>
<p>Problem nastaje kada se isti taj TV režim koristi u kućnim uslovima. U dnevnoj sobi nema jakog fluorescentnog osvetljenja kao u radnji, pa slika postaje neprirodna, previše svetla i sa gubitkom detalja u tamnijim delovima.</p>
<h2>Kako jednostavno popraviti kvalitet slike</h2>
<p>Rešenje je u ručnom podešavanju osnovnih parametara slike. Najvažnije je smanjiti <strong data-start="1186" data-end="1198">svetlinu</strong>, a zatim proveriti <strong data-start="1218" data-end="1248">kontrast i zasićenost boja</strong>. U većini slučajeva već ta promena drastično poboljšava prikaz.</p>
<p>Moderni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizori</a> nude i gotove režime kao što su <strong data-start="1365" data-end="1374">Movie</strong>, <strong data-start="1376" data-end="1386">Cinema</strong> ili <strong data-start="1391" data-end="1409">Filmmaker Mode</strong>, koji automatski vraćaju prirodniji balans slike. Ove opcije su dizajnirane da simuliraju način na koji je sadržaj zapravo snimljen.</p>
<p>Kod naprednijih modela dostupna je i <strong data-start="1581" data-end="1603">adaptivna svetlina</strong>, koja prilagođava prikaz ambijentalnom svetlu u prostoriji, što dodatno poboljšava iskustvo gledanja bez ručnih intervencija.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4349095-meta-puca-iznutra-cak-i-cto-kaze-da-je-moral-mozda-najgori-u-20-godina</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Meta puca iznutra, čak i CTO kaže da je moral možda najgori u 20 godina</title>
            <description>
                <![CDATA[Meta ima rekordne profite, ali moral zaposlenih pada dok AI strategija menja rad kompanije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4349095-meta-puca-iznutra-cak-i-cto-kaze-da-je-moral-mozda-najgori-u-20-godina</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Unutar kompanije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/meta" target="_blank">Meta</a> raste nezadovoljstvo zaposlenih, iako finansijski rezultati ostaju izuzetno snažni. Prema internim informacijama, čak i glavni tehnološki direktor Andrew Bosworth opisuje trenutnu atmosferu kao jednu od najlošijih u poslednjih 20 godina.</p>
<p>Situacija dolazi u trenutku kada kompanija beleži rast prihoda i rekordne profite, ali istovremeno sprovodi duboke organizacione promene i investicije u veštačku inteligenciju.</p>
<h2>Unutrašnji ton u Meti pod pritiskom AI strategije</h2>
<p>Tokom internog sastanka, Bosworth je navodno priznao da je moral zaposlenih na nivou koji se teško pamti, uz poređenje sa najtežim periodima u istoriji kompanije. Kao referentna tačka navodi se i kriza oko Cambridge Analytica skandala, koji je ranije ozbiljno narušio reputaciju firme.</p>
<p>U isto vreme, kompanija koju vodi Mark Zakerberg ostvaruje snažan finansijski rezultat, sa desetinama milijardi dolara profita u jednom kvartalu. Uprkos tome, unutrašnji osećaj zaposlenih ne prati spoljašnji uspeh.</p>
<h2>Rastući troškovi i rezovi u strukturi</h2>
<p>Ključni razlog nezadovoljstva leži u agresivnom prelasku na AI strategiju. Meta planira ogromna ulaganja u infrastrukturu, servere i razvoj modela, što se procenjuje na stotine milijardi dolara u narednim godinama.</p>
<p>Istovremeno, kompanija je sprovela talas otpuštanja i reorganizacija, uključujući premeštanje dela zaposlenih u AI timove. Zaposleni su opisivali promene kao nagle i nejasno objašnjene, što je dodatno narušilo poverenje u rukovodstvo.</p>
<p>Dodatni izvor tenzije su i promene u kompenzacijama, kao i pojačan nadzor rada, uključujući softverske alate koji prate aktivnost na službenim uređajima.</p>
<h2>AI investicije pokreću talas promena u tehnološkom sektoru</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/meta" target="_blank">Meta</a> nije izuzetak u ovom trendu. Velike tehnološke kompanije istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, dok smanjuju broj zaposlenih i optimizuju troškove.</p>
<p>Ovaj raskorak između finansijskog rasta i interne atmosfere postaje sve izraženiji u celom Silicijumskoj dolini, gde se strateški fokus brzo pomera ka veštačkoj inteligenciji.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348380-opcija-telefon-baterija-putovanje-potrosnja</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 09:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ova opcija na telefonu se sama uključuje i prazni bateriju tokom putovanja</title>
            <description>
                <![CDATA[Mnogi korisnici ne znaju da se jedna opcija na telefonu može automatski uključiti tokom putovanja i značajno ubrzati pražnjenje baterije. Evo šta je u pitanju i kako da to sprečite]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348380-opcija-telefon-baterija-putovanje-potrosnja</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Tokom letnjih putovanja i dužih vožnji, korisnici često primete da im se <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/baterija" target="_blank">baterija</a> na telefonu prazni brže nego inače, čak i kada ga ne koriste intenzivno. Razlog za to u mnogim slučajevima nije kvar uređaja, već jedna opcija koja se može automatski aktivirati u određenim situacijama.</p>
<p>Stručnjaci za mobilne uređaje upozoravaju da pojedine sistemske funkcije i aplikacije mogu da se uključe u pozadini bez jasnog obaveštenja korisnika, posebno tokom putovanja kada se menja mreža, lokacija i način korišćenja telefona.</p>
<p>Jedna od najčešćih opcija koja utiče na potrošnju baterije je <strong data-start="1003" data-end="1054">automatsko ažuriranje lokacije i mrežnih usluga</strong>, koje se aktivira kada telefon detektuje kretanje ili prelazak između različitih zona signala.</p>
<p>Kada je ova opcija aktivna, telefon konstantno:</p>
<ul>
<li>osvežava GPS lokaciju</li>
<li>traži stabilniju mrežu</li>
<li>sinhronizuje aplikacije u pozadini</li>
<li>proverava dostupne Wi-Fi mreže</li>
</ul>
<p>Sve to dovodi do znatno bržeg pražnjenja baterije, posebno tokom putovanja kada je signal često nestabilan.</p>
<p>Dodatni problem nastaje kada su uključene i aplikacije koje koriste <strong data-start="1504" data-end="1543">lokacione servise u realnom vremenu</strong>, kao što su navigacija, društvene mreže i aplikacije za vremensku prognozu.</p>
<p>U kombinaciji sa slabijim signalom na autoputevima i u ruralnim zonama, telefon ulazi u režim pojačanog rada, što dodatno povećava potrošnju energije.</p>
<p>Korisnici često ne primete da se ova podešavanja aktiviraju automatski nakon ažuriranja sistema ili promene mreže, što stvara utisak da se <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/baterija" target="_blank">baterija</a> “iznenada” brže prazni.</p>
<p>Stručnjaci savetuju da se tokom putovanja proveri sledeće:</p>
<ul>
<li>podešavanja lokacije</li>
<li>dozvole aplikacija za rad u pozadini</li>
<li>automatsko traženje Wi-Fi mreža</li>
<li>sinhronizacija u realnom vremenu</li>
</ul>
<p>Isključivanjem nepotrebnih opcija moguće je značajno produžiti trajanje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/baterija" target="_blank">baterije</a> tokom putovanja, posebno kada nema pristupa punjaču ili kada se koristi navigacija.</p>
<p>U sezoni godišnjih odmora, kada su telefoni konstantno u upotrebi za navigaciju, komunikaciju i fotografisanje, kontrola ovih podešavanja može napraviti veliku razliku u autonomiji uređaja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349101-sobna-klima-da-li-je-pokretna-klima-najbolji-izbor</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 06:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Sobna klima: Da li je pokretna klima najbolji izbor?</title>
            <description>
                <![CDATA[Kada temperature tokom leta počnu da rastu, jedno od najčešćih pitanja koje korisnici postavljaju jeste: koja je najbolja sobna klima?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4349101-sobna-klima-da-li-je-pokretna-klima-najbolji-izbor</link>
            <author>Bojana Matijević (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Kada temperature tokom leta počnu da rastu, jedno od najčešćih pitanja koje korisnici postavljaju jeste: koja je najbolja sobna klima?</strong></p>
<p>Odgovor nije uvek jednostavan. Izbor idealnog uređaja zavisi od veličine prostorije, mogućnosti montaže, budžeta, ali i načina života. Upravo zato se sve više ljudi pita da li je pokretna klima dobro rešenje i može li da zameni klasičan klima uređaj.</p>
<p>U nastavku saznajte kada je pokretna klima pravi izbor, koje su njene prednosti i za koje prostorije je najpogodnija.</p>
<h2><strong>Šta podrazumevamo pod pojmom sobna klima?</strong></h2>
<div id="attachment_5356452" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 141.41666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Tesla klima" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/25/mobilna-klima-bez-creva-029823-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/25/mobilna-klima-bez-creva-029823-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Tesla klima" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<p>Kada korisnici pretražuju pojam „sobna klima“, ili „mobilna klima“, najčešće traže uređaj koji će efikasno rashladiti jednu prostoriju, bez komplikovane instalacije i velikih troškova.</p>
<p><em>Međutim, ne postoji univerzalno rešenje koje odgovara svima. Idealna sobna klima zavisi od: kvadrature prostorije, kvaliteta izolacije, broja prozora i izloženosti suncu, mogućnosti montaže, učestalosti korišćenja...</em></p>
<p>Zbog toga je važno da pre kupovine razmislite o svojim stvarnim potrebama. Na ovu temu smo već pisali, pa pročitajte naš prethodni blog <a href="https://tesla.info/sr/inverter-ili-pokretna-klima-koju-odabrati/">Inverter ili pokretna klima: koju odabrati?</a></p>
<h2><strong>Kada je pokretna klima najbolji izbor?</strong></h2>
<div id="attachment_5356453" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 52.5%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Tesla klima" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/25/sobna-klima-da-li-je-pokretna-klima-najbolji-izbor-2-031700-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/25/sobna-klima-da-li-je-pokretna-klima-najbolji-izbor-2-031700-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Tesla klima" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<p><a href="https://tesla.info/sr/serija-klime/pokretne-klime-sr/">Pokretna klima</a> može biti odlično rešenje u brojnim situacijama, naročito kada nije moguća ili poželjna ugradnja zidne klime.</p>
<p>Pokretna klima je idealan izbor ako:</p>
<ul>
<li>živite kao podstanar</li>
<li>ne želite građevinske radove</li>
<li>želite da uređaj po potrebi premeštate iz jedne prostorije u drugu</li>
<li>opremate vikendicu ili manju kancelariju</li>
<li>tražite brzo i praktično rešenje za hlađenje</li>
</ul>
<p>Upravo zbog svoje fleksibilnosti, pokretne klime poslednjih godina postaju sve popularnije među korisnicima.</p>
<h2><strong>Koje su prednosti pokretne klime?</strong></h2>
<p>Najveća prednost pokretnih klima jeste njihova mobilnost.</p>
<p><em>Za razliku od klasičnih klima uređaja, pokretna klima ne zahteva složenu montažu i može se koristiti u različitim prostorijama.</em></p>
<p>Osim toga, u režimu hlađenja, tečnost se vraća nazad u isparivač, tako da <strong>nema potrebe za odvodnim crevom za kondenzaciju. Praktično, Tesla pokretna klima je tokom leta klima bez spoljne jedinice i pokretna klima bez creva.</strong></p>
<p>Dodatne prednosti uključuju i: jednostavno postavljanje, mogućnost premeštanja, brzo rashlađivanje manjih prostora, lako skladištenje van sezone.</p>
<p><a href="https://tesla.info/sr/serija-klime/pokretne-klime-sr/"><em>Tesla pokretne klime</em></a><em> predstavljaju praktično rešenje za korisnike kojima je potrebna fleksibilnost bez odricanja od komfora tokom toplih letnjih dana.</em></p>
<h2><strong>Kada pokretna klima možda nije najbolje rešenje?</strong></h2>
<p>Iako ima brojne prednosti, pokretna klima nije idealna za svaki prostor.</p>
<p>Ako želite da rashlađujete veće stanove ili otvorene prostore tokom dužeg perioda, <a href="https://tesla.info/sr/serija-klime/inverteri/">inverter klima</a> uređaj često će biti efikasnije i ekonomičnije rešenje.</p>
<p>Zato je važno da izbor uređaja prilagodite veličini prostorije i načinu korišćenja.</p>
<h2><strong>Dodatne funkcije pokretnih klima uređaja su važne</strong></h2>
<div id="attachment_5356455" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 107%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Tesla klima" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/25/sobna-klima-tesla-daljinski-035002-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/25/sobna-klima-tesla-daljinski-035002-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Tesla klima" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<p>Savremeni pokretni klima uređaji nude brojne funkcije poput opcije odvlaživanja, daljinskog upravljanja, Wi-Fi kontrole i različitih režima rada koji dodatno povećavaju komfor.</p>
<p>Najvažnije je da izbor prilagodite svojim potrebama, prostoru i navikama, jer upravo to garantuje maksimalan komfor tokom letnjih meseci.</p>
<p>Ako razmišljate o kupovini pokretne klime, pogledajte kompletnu ponudu <a href="https://tesla.info/sr/serija-klime/pokretne-klime-sr/">Tesla pokretnih klima</a> i pronađite model koji najbolje odgovara vašem prostoru.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4349055-sta-ljude-u-srbiji-najvise-nervira-tokom-ciscenja-kuce-i-stana</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 16:45:00 +0200</pubDate>
            <title>Šta ljude u Srbiji najviše nervira tokom čišćenja kuće i stana</title>
            <description>
                <![CDATA[Novo Dreame istraživanje otkriva šta najviše nervira ljude u Srbiji tokom čišćenja kuće i kako pametna tehnologija rešava ovaj problem]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4349055-sta-ljude-u-srbiji-najvise-nervira-tokom-ciscenja-kuce-i-stana</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Novo istraživanje o navikama potrošača koje je kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/dreame" target="_blank">Dreame</a> sprovela u Srbiji pokazuje da građani imaju sve veću potrebu za pametnim rešenjima koja olakšavaju održavanje doma. Rezultati jasno ukazuju na to da ljudi žele da smanje vreme provedeno u svakodnevnim kućnim poslovima kako bi imali više prostora za porodicu i odmor. Najveći broj ispitanika ističe da im je preko potrebno više ličnog vremena za poboljšanje kvaliteta života.</p>
<div id="attachment_5356428" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75.00859993120055%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Dreame usisivači" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/25/dreame-aqua10-ultra-roller-complete-102159-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/25/dreame-aqua10-ultra-roller-complete-102159-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Dreame usisivači" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Dreame</span>
                                </div>
<p>Podaci pokazuju da skoro polovina ispitanika, tačnije njih <strong>46%</strong>, provodi između jednog i tri sata nedeljno usisavajući prostor u kome živi. Pored toga, čak <strong>31%</strong> ljudi na ovu rutinsku aktivnost troši više od tri sata sedmično. Kada bi dobili dodatna tri slobodna sata, većina građana, njih <strong>52%</strong>, to vreme bi odmah posvetila druženju sa porodicom i prijateljima.</p>
<h2>Šta najviše frustrira domaće potrošače?</h2>
<p>Tradicionalni usisivači i dalje predstavljaju značajan izvor nervoze za korisnike u Srbiji. Kao najveću nepraktičnost <strong>41%</strong> ispitanih navodi kablove koji stalno smetaju pri radu. Otežano pomeranje teških uređaja predstavlja problem za <strong>33%</strong> ljudi, dok se <strong>26%</strong> njih bori sa frustracijama oko samog održavanja aparata.</p>
<p>Iako više od<strong> 80%</strong> građana trenutno ne poseduje pametnog robota za čišćenje, oni jasno prepoznaju njegovu veliku vrednost. Kao glavnu prednost <strong>53%</strong> ispitanika izdvaja stalno čiste podove uz minimalan trud, dok <strong>38%</strong> ceni uštedu vremena. Ipak, visoka cena ostaje prepreka za <strong>52%</strong> kupaca, dok je<strong> 40%</strong> njih i dalje oprezno zbog nesigurnosti u pogledu performansi.</p>
<h2>Pametna tehnologija donosi rešenje za svaki dom</h2>
<h3>Nova generacija uređaja visokih performansi</h3>
<p>Kao direktan odgovor na ove potrebe na tržište stiže inteligentni robotski usisivač <strong>Dreame X50 Ultra Complete</strong>. Ovaj uređaj koristi izuzetno snažnu usisnu moć i naprednu navigaciju za lako čišćenje ispod niskog nameštaja. Korisnicima je omogućeno automatsko pranje mopa i samostalno pražnjenje, što ručni rad svodi na sam minimum.</p>
<div id="attachment_5356430" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Dreame usisivači" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/25/dreame-x50-ultra-complete-110362-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/25/dreame-x50-ultra-complete-110362-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Dreame usisivači" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Dreame</span>
                                </div>
<p>Za one koji žele još detaljnije pranje podova, razvijen je model <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/dreame" target="_blank">Dreame</a> Aqua10 Ultra Roller Complete</strong>. On kombinuje vrhunsko usisavanje sa inovativnom tehnologijom brisanja i samostalnim čišćenjem valjka na visokoj temperaturi od 100 stepeni. To pruža bolju higijenu i uspešno sprečava pojavu neprijatnih mirisa u kući.</p>
<p>Veliki potencijal na tržištu pokazuju i višenamenski usisivači za mokro i suvo čišćenje. <strong>Model Dreame H14 Dual</strong> funkcioniše kao svestrani aparat koji istovremeno usisava i pere podove. Uređaj se može spustiti pod potpuno ravnim uglom radi lakšeg prilaza skrivenim površinama, a poseduje i sistem samočišćenja toplom vodom.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4349033-samsung-odyssey-g8-oled-da-li-je-ovo-najbolji-gejming-monitor-za-entuzijaste-i-profi-korisnike</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 15:56:47 +0200</pubDate>
            <title>Da li je ovo najbolji gejming monitor za entuzijaste i profi korisnike?</title>
            <description>
                <![CDATA[Samsung Odyssey G8 OLED donosi 27-inčni 4K QD-OLED ekran sa 240 Hz osvežavanjem, vrhunskim kontrastom i izuzetnim bojama, uz premium gejming performanse i napredne funkcije za zahtevne korisnike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4349033-samsung-odyssey-g8-oled-da-li-je-ovo-najbolji-gejming-monitor-za-entuzijaste-i-profi-korisnike</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Na tržištu premijum monitora sve je jasnije da OLED više nije luksuz, već smer u kom se industrija kreće. Model <strong data-start="211" data-end="238"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> Odyssey G8 OLED</strong> ulazi upravo u taj segment sa kombinacijom koja na papiru deluje gotovo maksimalno doterano, ali tek u praksi pokazuje koliko daleko je tehnologija otišla. Reč je o 27-inčnom 4K monitoru sa osvežavanjem od 240 Hz, što ga pozicionira direktno u zonu uređaja namenjenih entuzijastima, ali i profesionalcima koji traže vrhunsku sliku.</p>
<p>Već pri prvom kontaktu postaje jasno da je fokus stavljen na prikaz, a ne na kompromis između brzine i kvaliteta slike.</p>
<div id="attachment_5355619" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-27-862309-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-27-862309-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2>Dizajn koji ne traži pažnju, ali je lako dobija</h2>
<p>Izgled <strong data-start="940" data-end="967">Samsung Odyssey G8 OLED</strong> monitora oslanja se na minimalističku interpretaciju gejming estetike. Metalna baza daje stabilnost, dok ostatak konstrukcije koristi kvalitetnu plastiku u sivoj završnici koja je veoma dobro urađena. Na stolu zauzima manje prostora nego što se očekuje za uređaj ove klase, ali ostavlja utisak da je izuzetno čvrst i stabilan.</p>
<div id="attachment_5355601" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-9-823247-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-9-823247-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Najimpresivniji deo konstrukcije je debljina panela. Ekran je izuzetno tanak na ivicama, gotovo nestvarno u poređenju sa klasičnim LCD monitorima. Upravo to omogućava da se ceo fokus prebaci na sliku, dok se pozadinski sistem hlađenja diskretno brine da sve radi u optimalnim temperaturama. Tokom dužeg rada kućište ostaje prijatno hladno, što govori da je hlađenje rešeno odlično.</p>
<p>Ergonomske mogućnosti su kompletne i precizne. Podešavanje visine, nagiba i rotacije odvija se glatko, a mogućnost vertikalnog režima dodatno proširuje upotrebljivost za rad i programiranje. RGB osvetljenje na poleđini je suptilno implementirano i više doprinosi ambijentu nego što dominira prostorom.</p>
<div id="attachment_5355605" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-13-831662-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-13-831662-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2>QD-OLED prikaz koji postavlja novu granicu</h2>
<p>Glavna snaga ovog modela leži u <strong data-start="2087" data-end="2105">QD-OLED panelu</strong> nove generacije. Ova tehnologija donosi značajno unapređenje u odnosu na ranije OLED implementacije, pre svega u načinu generisanja boja. Umesto oslanjanja na dodatne bele piksele, ovde se boje formiraju kroz kvantne tačke, što rezultira izrazito čistim i zasićenim tonovima bez gubitka intenziteta pri višim nivoima osvetljenja.</p>
<p>Gustina prikaza od 166 piksela po inču na 27 inča daje ekstremno oštru sliku. Tekst izgleda čisto i stabilno, bez ranijih OLED artefakata oko ivica slova koji su ponekad kvarili utisak kod rada u kancelarijskim aplikacijama. U praksi, razlika u jasnoći je odmah primetna.</p>
<p>Crna boja ostaje ono gde OLED i dalje nema realnu konkurenciju. Potpuno gašenje piksela omogućava beskonačan kontrast, što u tamnim scenama igara i filmova stvara dubinu koju LCD paneli ne mogu da repliciraju ni uz najnaprednije sisteme zatamnjenja.</p>
<div id="attachment_5355596" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-4-811025-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-4-811025-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Podrška za <strong data-start="2972" data-end="2994">HDR True Black 400</strong> ne deluje impresivno na papiru u poređenju sa visokim HDR oznakama kod LCD monitora, ali realan prikaz govori drugačiju priču. Kontrola svetla na nivou piksela menja način na koji HDR sadržaj izgleda, posebno u scenama sa jakim kontrastom.</p>
<p>Boje pokrivaju skoro kompletan <strong data-start="3267" data-end="3285">DCI-P3 spektar</strong>, a sertifikacija Pantone dodatno potvrđuje ozbiljnost u reprodukciji tonova. Fabrička kalibracija je blago naglašena, što doprinosi vizuelnom utisku u igrama i multimediji, ali u profesionalnim aplikacijama može zahtevati fino podešavanje.</p>
<p>Posebnu pažnju zaslužuje <strong data-start="3552" data-end="3577">mat Glare-Free premaz</strong>. On uspešno smanjuje refleksije u svetlim prostorijama i olakšava rad tokom dana, ali uvodi blago zrno na svetlim površinama, što će neki korisnici primetiti pri prelasku sa sjajnih panela.</p>
<div id="attachment_5355610" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-18-842354-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-18-842354-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<h2>Performanse koje ciljaju vrh gejming spektra</h2>
<p>Kombinacija 4K rezolucije i 240 Hz osvežavanja stavlja ovaj monitor u kategoriju koja zahteva vrhunski GPU. U igrama koje mogu da isprate ovakvu frekvenciju osvežavanja, odziv je izuzetno brz, a fluidnost animacija ostavlja utisak potpune kontrole nad slikom.</p>
<p>OLED tehnologija dodatno doprinosi osećaju brzine kroz gotovo instant reakciju piksela, što eliminiše zamućenja pri pokretu koja su i dalje prisutna kod LCD panela, bez obzira na visoko osvežavanje.</p>
<h2>Softver i funkcije bez viška komplikacija</h2>
<p>Interfejs je osvežavajuće jednostavan. Nema dodatnih pametnih platformi niti suvišnih aplikacija, već fokusiran sistem menija koji služi isključivo kontroli monitora. Navigacija kroz podešavanja je brza i intuitivna zahvaljujući džojstiku na poleđini.</p>
<div id="attachment_5355603" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.675%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung monitor 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-11-827315-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/monitor-foto-nikola-tomic-11-827315-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung monitor 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Tomić</span>
                                </div>
<p>Gejmerske opcije uključuju alate za bolju vidljivost u tamnim scenama i pomoćne prikaze koji olakšavaju kompetitivno igranje. Posebno se izdvaja funkcija za balans tamnih tonova, koja može da otkrije detalje u senkama bez preteranog narušavanja kontrasta.</p>
<p>Tu je i <strong data-start="4845" data-end="4871">OLED Safeguard+ sistem</strong>, koji kombinuje hardversko hlađenje i softverske algoritme za zaštitu panela od burn-in efekta. Sistem prepoznaje statične elemente i prilagođava osvetljenje kako bi se produžio životni vek ekrana.</p>
<p>Jedan od nedostataka je izostanak USB-C priključka, što u ovom cenovnom rangu deluje kao propuštena prilika, posebno za korisnike laptopova i Samsung ekosistema. Takođe, nema ugrađenih zvučnika, pa je audio u potpunosti prebačen na spoljašnja rešenja ili slušalice.</p>
<h2>Cena u Srbiji</h2>
<p>Na tržištu Srbije <strong data-start="5394" data-end="5421">Samsung Odyssey G8 OLED</strong> se nalazi u premium cenovnoj zoni, sa cenom koja se kreće oko 120 do 130 hiljada dinara. U tom segmentu konkurencija je ozbiljna, ali kombinacija 4K rezolucije, 240 Hz osvežavanja i QD-OLED panela ga jasno pozicionira kao jedan od najnaprednijih 27-inčnih monitora trenutno dostupnih.</p>
<p>U konačnom utisku, ovaj model cilja korisnike koji žele maksimalno kvalitetnu sliku uz vrhunske performanse bez kompromisa u prikazu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4349047-da-li-ste-primetili-chatgpt-na-viberu-evo-zasto-je-u-vasim-cetovima</guid>
            <pubDate>Fri, 26 Jun 2026 23:48:39 +0200</pubDate>
            <title>Da li ste primetili ChatGPT na Viberu? Evo zašto je u vašim četovima</title>
            <description>
                <![CDATA[ChatGPT je integrisan u Viber i sada se može koristiti direktno u četovima za poruke, prevod i uređivanje sadržaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4349047-da-li-ste-primetili-chatgpt-na-viberu-evo-zasto-je-u-vasim-cetovima</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="388" data-end="481">Korisnici Vibera u Srbiji od sada mogu besplatno da koriste ChatGPT direktno u aplikaciji</strong>, bez potrebe da prelaze u drugu aplikaciju. Zahvaljujući partnerstvu kompanija <strong data-start="561" data-end="578">Rakuten Viber</strong> i <strong data-start="581" data-end="591">OpenAI</strong>, dostupno je više AI funkcija koje olakšavaju svakodnevnu komunikaciju, uređivanje fotografija, prevođenje i sažimanje poruka.</p>
<p>Nove mogućnosti dostupne su na <strong data-start="751" data-end="762">Android</strong> i <strong data-start="765" data-end="775">iPhone</strong> uređajima nakon ažuriranja Vibera na najnoviju verziju, dok se podrška za desktop očekuje uskoro.</p>
<h2><strong data-start="878" data-end="924">Šta sve ChatGPT sada može da radi u Viberu</strong></h2>
<p>Jedna od najvećih novina je što <strong data-start="958" data-end="1004">ChatGPT dobija sopstveni razgovor u Viberu</strong>, pa korisnici mogu da postavljaju pitanja, traže pomoć pri pisanju, istražuju informacije ili razvijaju ideje bez napuštanja aplikacije. Za početak nije potreban ni ChatGPT nalog, osim za pojedine napredne funkcije.</p>
<p>Pored toga, moguće je <strong data-start="1244" data-end="1293">pozvati ChatGPT u privatne i grupne razgovore</strong> jednostavnim kucanjem oznake <strong data-start="1323" data-end="1335">@ChatGPT</strong>. Tako AI može da predloži restoran, pomogne oko organizacije putovanja ili odgovori na pitanja svih učesnika razgovora.</p>
<p>Velika novost je i <strong data-start="1476" data-end="1528">izmena fotografija pomoću veštačke inteligencije</strong>. Korisnici mogu da promene stil slike, dodaju nove elemente ili je pretvore u potpuno drugačiji vizuelni sadržaj direktno u Viber prepisci.</p>
<h2><strong data-start="1673" data-end="1726">Sažeci poruka, prevođenje i lepše napisane poruke</strong></h2>
<p>ChatGPT u Viber donosi još nekoliko korisnih alata za svakodnevnu komunikaciju. <strong data-start="1808" data-end="1851">Može da napravi sažetak dugih razgovora</strong>, izdvoji najvažnije informacije iz podeljenog internet linka, prevede poruku na drugi jezik ili prepravi tekst kako bi zvučao jasnije i profesionalnije.</p>
<p>Važno je da je <strong data-start="2021" data-end="2081">sažetak razgovora vidljiv samo korisniku koji ga zatraži</strong>, dok se pri korišćenju opcije <strong data-start="2112" data-end="2124">@ChatGPT</strong> sa AI deli samo poruka koju pošaljete, a ne kompletan sadržaj prepiske.</p>
<p>Generalni direktor kompanije <strong data-start="2227" data-end="2244">Rakuten Viber</strong>, Ofir Ejal, rekao je da je cilj partnerstva da veštačka inteligencija postane deo svakodnevne komunikacije i bude dostupna svim korisnicima, bez komplikovane registracije ili dodatnih koraka.</p>
<p>Iz <strong data-start="2441" data-end="2454">OpenAI-ja</strong> poručuju da ljudi najveći deo dana provode upravo u aplikacijama za dopisivanje, zbog čega ChatGPT može da bude najkorisniji upravo u trenutku kada je potrebna pomoć oko pisanja poruke, prevođenja, sažimanja razgovora ili uređivanja fotografije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348972-kina-napravila-ai-koji-trazi-bezbednosne-rupe-odgovor-stigao-posle-americkog-proboja</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kina napravila AI koji traži bezbednosne rupe, odgovor stigao posle američkog proboja</title>
            <description>
                <![CDATA[Kina je predstavila AI alat za otkrivanje bezbednosnih ranjivosti, kao odgovor na američki model Mythos]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348972-kina-napravila-ai-koji-trazi-bezbednosne-rupe-odgovor-stigao-posle-americkog-proboja</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kineska kompanija <strong data-start="833" data-end="860">360 Security Technology</strong> predstavila je novi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">AI sistem</a> za otkrivanje bezbednosnih propusta u softveru, a njegov tvorac ga otvoreno opisuje kao kineski odgovor na američki model <strong data-start="1013" data-end="1023">Mythos</strong>.</p>
<p>Reč je o alatu nazvanom <strong data-start="1050" data-end="1064">Tulongfeng</strong>, koji automatski pronalazi ranjivosti u programima i digitalnim sistemima. Predstavljen je zajedno sa platformom <strong data-start="1178" data-end="1192">Yitianzhen</strong>, namenjenom automatizovanoj zaštiti od sajber napada i reagovanju na bezbednosne incidente.</p>
<h2>Zašto je Mythos izazvao toliko pažnje?</h2>
<p>Američki AI model <strong data-start="1347" data-end="1357">Mythos</strong>, koji je predstavljen ranije ove godine, stekao je veliku pažnju zbog sposobnosti da pronađe veliki broj ozbiljnih bezbednosnih propusta u različitim vrstama softvera.</p>
<p>Prema dostupnim informacijama, model je identifikovao hiljade ranjivosti u operativnim sistemima, internet pregledačima i drugim digitalnim platformama. Zbog potencijalnih bezbednosnih rizika, američke vlasti su čak tražile ograničavanje pristupa ovom sistemu.</p>
<p>Kineski stručnjaci smatraju da bi takvi alati mogli da postanu važna strateška prednost u sajber prostoru, kako za odbranu kritične infrastrukture, tako i za ofanzivne operacije.</p>
<h2>Kineski model već prijavio hiljade propusta</h2>
<p>Osnivač kompanije <strong data-start="2036" data-end="2063">360 Security Technology</strong>, Žu Hongji, tvrdi da je Tulongfeng do sada pronašao <strong data-start="2144" data-end="2176">3.432 bezbednosne ranjivosti</strong>, dok je <strong data-start="2185" data-end="2220">105 propusta zvanično potvrđeno</strong> od strane kineskih nadležnih institucija.</p>
<p>Prema njegovim rečima, Kina ne želi da prati isti put kojim idu američke kompanije, fokusirane na sve moćnije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">AI modele</a>, veće računarske resurse i naprednije čipove.</p>
<p>Umesto toga, kineski pristup se zasniva na kombinovanju AI modela, baza podataka poznatih ranjivosti i automatizovanih bezbednosnih alata u jedinstven sistem koji može da radi neprekidno.</p>
<h2>AI postaje novo bojno polje između Kine i SAD</h2>
<p>Predstavljanje Tulongfenga dolazi u trenutku kada Kina i Sjedinjene Američke Države sve češće razmenjuju optužbe za sajber aktivnosti usmerene ka kritičnoj infrastrukturi.</p>
<p>Žu Hongji upozorava da bi Kina mogla da se nađe u situaciji koju naziva <strong data-start="2917" data-end="2950">"jednostrana transparentnost"</strong>, gde američke organizacije koriste napredne AI sisteme za analiziranje i otkrivanje slabosti u važnim digitalnim sistemima, dok kineske kompanije nemaju pristup sličnim alatima.</p>
<p>Zbog toga kineske vlasti i tehnološke kompanije razvoj <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">AI sistema</a> za sajber bezbednost sve više posmatraju kao pitanje nacionalne strategije. U toj trci cilj više nije samo stvaranje pametnijeg modela, već izgradnja platforme koja može da automatski otkriva pretnje, reaguje na incidente i štiti kritične sisteme 24 sata dnevno.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348967-amerika-postavila-rok-kvantni-racunar-mora-da-radi-do-2028-godine</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 13:15:00 +0200</pubDate>
            <title>Amerika postavila rok: Kvantni računar mora da radi do 2028. godine</title>
            <description>
                <![CDATA[SAD žele funkcionalan kvantni računar do 2028. godine i novu generaciju zaštite podataka već do 2031.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348967-amerika-postavila-rok-kvantni-racunar-mora-da-radi-do-2028-godine</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Sjedinjene Američke Države žele da do <strong data-start="792" data-end="808">2028. godine</strong> dobiju funkcionalan <strong data-start="829" data-end="848"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kvantni-racunar" target="_blank">kvantni računar</a></strong> sposoban da pomaže u naučnim istraživanjima. Istovremeno, američka administracija zahteva da državne institucije do <strong data-start="965" data-end="981">2031. godine</strong> pređu na novu generaciju zaštite podataka koja može da odoli budućim kvantnim napadima.</p>
<p>Nove izvršne naredbe potpisao je predsednik <strong data-start="1115" data-end="1131">Donald Tramp</strong>, čime su prvi put postavljeni konkretni rokovi za razvoj tehnologije koju mnogi smatraju sledećom velikom revolucijom u računarstvu.</p>
<h2>Zašto su kvantni računari toliko važni?</h2>
<p>Za razliku od današnjih računara, <strong data-start="1344" data-end="1364">kvantni računari</strong> bi mogli da rešavaju određene probleme mnogo brže od najmoćnijih superračunara. Naučnici veruju da bi takvi sistemi mogli da ubrzaju razvoj novih lekova, naprednih materijala i složenih naučnih simulacija.</p>
<p>Ipak, najveći izazov ostaje njihova pouzdanost. Industrija se i dalje bori sa problemima poput <strong data-start="1667" data-end="1691">ispravljanja grešaka</strong>, stabilnosti sistema i povećanja broja kubita, osnovnih jedinica kvantnog računanja.</p>
<h2>Kvantna pretnja za današnju enkripciju</h2>
<p>Paralelno sa razvojem novih računara, Vašington ubrzava i pripreme za njihove potencijalne posledice. Stručnjaci upozoravaju da bi dovoljno napredan <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kvantni-racunar" target="_blank">kvantni računar</a> jednog dana mogao da probije veliki deo današnjih metoda <strong data-start="2044" data-end="2058">enkripcije</strong>, na kojima se zasniva bezbednost interneta, bankarskih sistema i državnih mreža.</p>
<p>Zbog toga je rok za prelazak na <strong data-start="2173" data-end="2203">kvantno otpornu enkripciju</strong> pomeren na 2031. godinu, četiri godine ranije nego što je prvobitno planirano. Posebna pažnja usmerena je na kritičnu infrastrukturu poput elektroenergetskih mreža i sistema za vodosnabdevanje.</p>
<p>Prema rečima Rebeke Krautamer, izvršne direktorke kompanije QuSecure, značaj novih mera je upravo u tome što bezbednosna tranzicija više nije teorijska tema, već proces sa jasno definisanim rokovima.</p>
<h2>Nova tehnologija koja bi jednog dana mogla da zameni GPS</h2>
<p>Naredbe obuhvataju i razvoj <strong data-start="2689" data-end="2709">kvantnih senzora</strong>, tehnologije koja je manje poznata široj javnosti, ali ima veliki potencijal. Ministarstva trgovine i odbrane dobila su zadatak da u narednih pet godina počnu njihovu primenu.</p>
<p>Takvi senzori omogućavaju izuzetno precizna merenja i mogli bi da posluže kao alternativa GPS-u u situacijama kada satelitski signal nije dostupan ili je namerno ometan. To bi moglo da bude značajno za vojne operacije, ali i buduće svemirske misije.</p>
<p>U međuvremenu, tehnološki giganti poput IBM, Microsoft i Google nastavljaju da ulažu milijarde dolara u razvoj kvantnih tehnologija, dok investicije u specijalizovane startape nastavljaju da rastu.</p>
<p>Iako stručnjaci upozoravaju da su pred industrijom i dalje ozbiljne tehničke prepreke, novi rokovi pokazuju da SAD <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kvantni-racunar" target="_blank">kvantne računare</a> više ne posmatraju kao daleku budućnost, već kao stratešku tehnologiju koja bi mogla da oblikuje narednu deceniju.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348956-kraj-glasina-pocetak-odbrojavanja-otvorena-pretprodaja-za-gta-6</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 12:17:14 +0200</pubDate>
            <title>Kraj glasina, početak odbrojavanja! Otvorena pretprodaja za GTA 6</title>
            <description>
                <![CDATA[Posle dugog čekanja otvorene su pretporudžbine za GTA 6. Fanovi sada mogu da rezervišu igru pred izlazak u novembru]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348956-kraj-glasina-pocetak-odbrojavanja-otvorena-pretprodaja-za-gta-6</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="704" data-end="752">Pre-order za <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> zvanično je otvoren</strong>, čime je završeno višegodišnje iščekivanje jednog od najočekivanijih gejming naslova svih vremena. Fanovi sada prvi put mogu da rezervišu svoju kopiju igre pred izlazak zakazan za <strong data-start="933" data-end="949">20. novembar</strong>.</p>
<p>Vest predstavlja važan korak za Rockstar, jer se GTA 6 godinama nalazio u centru glasina, spekulacija i brojnih nezvaničnih informacija. Otvaranjem pretprodaje igra je ušla u završnu fazu pred lansiranje.</p>
<h2>Kraj glasina, početak odbrojavanja</h2>
<p>Od prvih najava pa do danas, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> je bio jedna od najpraćenijih tema u industriji video igara. Tokom tog perioda pojavljivale su se različite informacije o datumu izlaska, sadržaju i samom razvoju projekta.</p>
<p>Sada su te spekulacije uglavnom završene. Otvaranje pretporudžbina potvrđuje da Rockstar ulazi u poslednje mesece priprema pred dolazak igre na tržište.</p>
<div id="attachment_5352315" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.17977528089888%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="GTA 6 omot" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/19/screenshot-2026-06-19-at-13-21-58-grand-theft-auto-vi-rockstar-games-201799-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/19/screenshot-2026-06-19-at-13-21-58-grand-theft-auto-vi-rockstar-games-201799-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="GTA 6 omot" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Rockstar Games</span>
                                </div>
<h2>Jedna stvar se razlikuje od ranijih izdanja</h2>
<p>Zanimljivo je da čak ni fizička verzija igre ne dolazi sa diskom, već sadrži samo <strong data-start="1691" data-end="1713">kod za preuzimanje</strong>. To je još jedan pokazatelj koliko se tržište video igara promenilo poslednjih godina i koliko izdavači sve više prelaze na digitalnu distribuciju.</p>
<p>Za igrače koji planiraju da <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> zaigraju prvog dana, pretporudžbina sada predstavlja najjednostavniji način da obezbede pristup odmah po zvaničnom izlasku.</p>
<p>Sa manje od pet meseci do lansiranja, otvaranje pretprodaje pokazuje da je jedan od najvećih gejming događaja decenije konačno na vidiku.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4348488-ovi-macbook-modeli-nece-dobiti-macos-27-azuriranje-i-evo-zasto</guid>
            <pubDate>Thu, 25 Jun 2026 10:07:57 +0200</pubDate>
            <title>Ovi MacBook modeli neće dobiti macOS 27 ažuriranje i evo zašto</title>
            <description>
                <![CDATA[macOS 27 ukida podršku za Intel MacBook modele. Evo koji uređaji ostaju bez novog sistema i šta to znači za korisnike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4348488-ovi-macbook-modeli-nece-dobiti-macos-27-azuriranje-i-evo-zasto</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Apple je na WWDC 2026 događaju predstavio novi <strong data-start="282" data-end="308">macOS 27 “Golden Gate”</strong>, ali i jasnu granicu koja deli starije i nove Mac računare. Najvažnija promena je da <strong data-start="394" data-end="456">Intel <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/macbook" target="_blank">MacBook</a> modeli više ne dobijaju nove verzije sistema</strong>, što označava potpuni prelazak na <strong data-start="491" data-end="508">Apple Silicon</strong> arhitekturu.</p>
<p>Apple time završava jednu eru Mac računara, dok fokus prebacuje na uređaje sa M-serijom čipova i novim AI funkcijama koje dolaze kroz Apple Intelligence i unapređeni Siri.</p>
<h2>Koji MacBook računari ostaju bez macOS 27</h2>
<p>Sa dolaskom macOS 27, podršku gube gotovo svi <strong data-start="820" data-end="842">Intel Mac računari</strong>. Čak i modeli koji su još nedavno bili u Apple liniji, sada izlaze iz ciklusa nadogradnji.</p>
<p>To uključuje Intel generacije koje su još dobile macOS 26, poput <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/macbook" target="_blank">MacBook</a> Pro modela iz 2019. i 2020. godine, kao i iMac i Mac Pro računare iz istog perioda. Ovi uređaji više neće dobijati nove verzije sistema nakon 27.</p>
<p>Na WWDC 2026, kroz Apple Worldwide Developers Conference 2026, potvrđeno je da će macOS 27 biti poslednja velika granica između Intel i Apple Silicon ekosistema.</p>
<h2>Šta to znači za Intel Mac korisnike</h2>
<p>Iako <strong data-start="1358" data-end="1370">macOS 27</strong> označava kraj velikih nadogradnji za Intel MacBook uređaje, to ne znači da oni odmah postaju neupotrebljivi. Apple nastavlja da isporučuje <strong data-start="1510" data-end="1532">bezbednosne zakrpe</strong> još nekoliko godina, što u ovom slučaju ide do oko 2029.</p>
<p>Druga važna promena je kraj jedne ključne tehnologije. macOS 27 je poslednja verzija koja u potpunosti podržava <strong data-start="1703" data-end="1716">Rosetta 2</strong>, sistem koji omogućava pokretanje Intel aplikacija na Apple Silicon računarima.</p>
<p>To znači da će stariji softver i igre i dalje raditi na macOS 27, ali buduće verzije sistema postepeno će ograničavati tu kompatibilnost. Apple time dodatno podstiče developere da prelaze na <strong data-start="1989" data-end="2025">nativne Apple Silicon aplikacije</strong>, koje rade brže i stabilnije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348477-router-tv-ili-punjaci-sta-obavezno-vaditi-iz-struje-kad-grmi</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 22:26:46 +0200</pubDate>
            <title>Router, TV ili punjači: Šta OBAVEZNO vaditi iz struje kad grmi</title>
            <description>
                <![CDATA[Kako grom kroz mrežu može da ošteti kućne uređaje i koje je najvažnije isključiti tokom nevremena]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4348477-router-tv-ili-punjaci-sta-obavezno-vaditi-iz-struje-kad-grmi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Grom ne mora direktno da pogodi kuću da bi izazvao ozbiljnu štetu. Dovoljno je da udari u <strong data-start="349" data-end="366">elektro-mrežu</strong> u okolini, a energija se zatim prenese kroz kablove sve do kućnih instalacija i utičnica. U tom trenutku, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/uredjaji" target="_blank">uređaji</a> koji su na mreži, čak i u <strong data-start="507" data-end="525">standby režimu</strong>, mogu biti nepovratno oštećeni.</p>
<p>Kada munja udari u stub, trafo ili zemlju u blizini, nastaje snažan <strong data-start="667" data-end="693">elektromagnetni impuls</strong>. Taj impuls putuje kroz dalekovode i kućnu mrežu kao kroz veliki provodnik.</p>
<p>Utičnica u stanu ili kući je samo završna tačka tog sistema. Zbog toga <strong data-start="842" data-end="858">strujni udar</strong> može da "uđe" u uređaje čak i bez direktnog udara groma u objekat. Najveći rizik nastaje kada su uređaji fizički povezani na mrežu u trenutku oluje.</p>
<h2>Koji uređaji su najugroženiji tokom nevremena</h2>
<p>Najosetljiviji su moderni elektronski uređaji sa mikroprocesorima i mrežnim modulima. To uključuje <strong data-start="1158" data-end="1170">računare</strong>, <strong data-start="1172" data-end="1185">laptopove</strong>, <strong data-start="1187" data-end="1201">TV uređaje</strong>, konzole i smart sisteme u kuhinji.</p>
<p>Rizični su i <strong data-start="1252" data-end="1268">Wi-Fi ruteri</strong> i modemi, jer impuls može da dođe i preko internet kabla, ne samo preko struje. U opasnosti su i veš mašine, mašine za sudove i uređaji koji su stalno u režimu pripravnosti.</p>
<p>Posebno je važno znati da samo gašenje na dugme nije dovoljno. Uređaj ostaje povezan na mrežu i može da primi napon.</p>
<h2>Zašto je isključivanje iz utičnice jedina pouzdana zaštita</h2>
<p>Tokom jakog nevremena, jedina prava zaštita je fizičko isključivanje iz <strong data-start="1697" data-end="1709">utičnice</strong>. Prenaponski filteri mogu ublažiti manje skokove, ali ne mogu da zaustave ekstremne udare energije koje donosi grom.</p>
<p>Napredni sistemi zaštite poput <strong data-start="1859" data-end="1874">SPD uređaja</strong> i uzemljenja pomažu, ali ni oni nisu potpuna garancija. Zato se preporučuje kombinacija zaštite, ali i ručno isključivanje najvažnijih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/uredjaji" target="_blank">uređaja</a>.</p>
<p>U praksi, to znači da je sigurnije izvući utikač nego se osloniti na bilo kakav prekidač ili daljinsko gašenje.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348605-konacno-potvrdjena-cena-za-gta-6-ovo-se-mnogima-nece-svideti</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 16:30:17 +0200</pubDate>
            <title>Konačno potvrđena cena za GTA 6! Ovo se mnogima neće svideti</title>
            <description>
                <![CDATA[GTA 6 će koštati 79,99 dolara, a fizičko izdanje neće sadržati disk već kod za preuzimanje igre]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348605-konacno-potvrdjena-cena-za-gta-6-ovo-se-mnogima-nece-svideti</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="504" data-end="522">Rockstar Games</strong> je konačno otkrio cenu za dugo očekivani <strong data-start="564" data-end="586"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">Grand Theft Auto 6</a></strong>, a standardna verzija igre koštaće <strong data-start="622" data-end="638">79,99 dolara</strong>. Istovremeno je potvrđeno i da fizičko izdanje neće sadržati disk, već kod za digitalno preuzimanje igre.</p>
<p>Premium izdanje biće dostupno po ceni od <strong data-start="787" data-end="803">99,99 dolara</strong>, dok regionalne cene za druga tržišta još nisu objavljene.</p>
<h2>Fizička verzija bez diska</h2>
<p>Jedna od najvećih novosti odnosi se na fizičko izdanje igre. Kupci će u kutiji pronaći samo kod za aktivaciju i preuzimanje, bez klasičnog diska koji je godinama bio standard za velika izdanja.</p>
<p>Prema rečima novinarke iz gejming industrije Vik Hud, cena standardne verzije deluje „prilično razumno“ za naslov ovakvog obima. Ipak, smatra da bi odsustvo diska moglo da zasmeta kolekcionarima koji i dalje preferiraju fizička izdanja.</p>
<h2>Zašto je Rockstar doneo ovu odluku?</h2>
<p>Hud navodi da odluka ima i praktične prednosti za izdavača. Na taj način se smanjuje mogućnost preprodaje polovnih kopija, ali i rizik od curenja sadržaja pre zvaničnog izlaska igre.</p>
<p>Ovakav potez pokazuje da se industrija video-igara sve više okreće <strong data-start="1619" data-end="1646">digitalnoj distribuciji</strong>, čak i kada su u pitanju naslovi koji se prodaju u fizičkim pakovanjima.</p>
<h2>Prednarudžbine kreću uskoro</h2>
<p><strong data-start="1753" data-end="1762"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a></strong> važi za jednu od najiščekivanijih igara poslednjih godina. Rockstar je potvrdio da će <strong data-start="1849" data-end="1911"><a title="Rockstar otkrio GTA 6 omot i datum kada kreću pre-orderi" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4345864-rockstar-otkrio-gta-6-omot-i-datum-kada-krecu-pre-orderi" target="_blank">prednarudžbine početi 25. juna</a> u ponoć po lokalnom vremenu</strong>, što znači da će fanovi vrlo brzo moći da rezervišu svoju kopiju.</p>
<p>Iako su reakcije na cenu uglavnom očekivane za igru ovog kalibra, odluka da fizičko izdanje stigne bez diska već je pokrenula raspravu među igračima širom sveta.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4348472-proslavili-smo-70-godina-vestacke-inteligencije-istorija-trijumfi-i-izazovi-tehnologije-veka</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Proslavili smo 70 godina veštačke inteligencije: Istorija, trijumfi i izazovi tehnologije veka</title>
            <description>
                <![CDATA[Veštačka inteligencija je od teorije iz 1956. postala globalna tehnologija koja menja industrije, ali donosi i ozbiljne rizike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4348472-proslavili-smo-70-godina-vestacke-inteligencije-istorija-trijumfi-i-izazovi-tehnologije-veka</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> (AI) danas se smatra jednom od najuticajnijih tehnologija savremenog doba. Njena uloga se brzo širi kroz gotovo sve industrije, od zdravstva i obrazovanja do finansija i industrijske proizvodnje, ali njen razvoj ima duboke istorijske korene koji sežu mnogo dalje od današnjih sistema poput ChatGPT-a.</p>
<p>Veštačka inteligencija kao naučna disciplina formalno je uspostavljena 1956. godine na Dartmutskom koledžu tokom letnjeg istraživačkog projekta. Tada je i prvi put upotrebljen termin <strong>"veštačka inteligencija"</strong>, a grupa naučnika, među kojima su Džon Mekkarti, Marvin Minski, Nejtanijel Ročester i Klod Šenon, postavila je temelje budućeg razvoja ove oblasti.</p>
<p>Još ranije, 1950. godine, matematičar i pionir računarstva <strong>Alan Tjuring</strong> postavio je ključno pitanje "da li mašine mogu da misle", uvodeći koncept koji će kasnije postati poznat kao <strong>Tjuringov test</strong>.</p>
<div id="attachment_5355679" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 119.66666666666667%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Alan Turing, Kriptograf" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/24/profimedia-1109143911-918443-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/24/profimedia-1109143911-918443-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Alan Turing, Kriptograf" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: akg-images / akg-images / Profimedia</span>
                                </div>
<p>Tokom narednih decenija razvijani su prvi modeli neuronskih mreža, uključujući radove Vorena Mekaloha i Valtera Pitsa iz 1943. godine, kao i kasniji <strong>perceptron</strong> Frenka Rozenblata, koji je postavio temelje modernog mašinskog učenja.</p>
<h2>Od prvih sistema do savremene revolucije</h2>
<p>Razvoj veštačke inteligencije prolazio je kroz periode ubrzanog napretka i stagnacije, poznate kao "AI zime", kada su očekivanja bila veća od tehničkih mogućnosti tog vremena.</p>
<p>Prekretnica dolazi početkom 21. veka sa razvojem <strong>dubokog učenja</strong> i <strong>transformerske arhitekture</strong>, koja omogućava analizu ogromnih količina podataka i razumevanje konteksta na napredan način. Ovaj pristup je 2017. godine predstavljen u radu "Attention Is All You Need".</p>
<p>Prava globalna ekspanzija počinje 2022. godine pojavom sistema <strong>ChatGPT</strong>, nakon čega generativna AI postaje široko dostupna korisnicima širom sveta.</p>
<p>Danas se sve više razvijaju i <strong>autonomni AI agenti</strong>, sistemi koji mogu samostalno da planiraju i izvršavaju zadatke uz minimalnu ljudsku intervenciju.</p>
<h2>Snaga i koristi veštačke inteligencije</h2>
<p>Savremeni AI sistemi omogućavaju analizu ogromnih skupova podataka, prepoznavanje obrazaca i automatizaciju složenih zadataka. To donosi značajno povećanje produktivnosti i smanjenje troškova u poslovanju.</p>
<p>Pored toga, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačka inteligencija</a> danas generiše tekstove, slike, video i kod, prevodi jezike i pomaže u istraživanju i obrazovanju. Njene <strong>multimodalne sposobnosti</strong> omogućavaju rad sa različitim tipovima podataka istovremeno, što dodatno širi mogućnosti primene.</p>
<div id="attachment_5010813" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Ai, razgovor, veštačka inteligencija" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/03/07/shutterstock2536325833-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/03/07/shutterstock2536325833-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Ai, razgovor, veštačka inteligencija" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Rokas Tenys / Shutterstock.com</span>
                                </div>
<h2>Rizici i izazovi koje AI donosi</h2>
<p>Iako donosi brojne prednosti, veštačka inteligencija nosi i ozbiljne rizike. Jedan od najvećih problema su <strong>pristrasni podaci</strong>, koji mogu dovesti do diskriminatornih i netačnih rezultata.</p>
<p>Takođe se ističu problemi poput nedostatka transparentnosti u odlučivanju, poznatog kao "black box" efekat, kao i pitanja privatnosti podataka koji se koriste za obuku modela.</p>
<p>AI sistemi mogu da generišu netačne informacije sa visokim stepenom uverljivosti, što se naziva <strong>halucinacijama</strong>, a postoji i rizik od širenja dezinformacija i manipulacije javnim mnjenjem.</p>
<h2>Budućnost veštačke inteligencije</h2>
<p>Razvoj <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a> ulazi u fazu u kojoj sve više prelazi iz alata u autonomne sisteme koji mogu samostalno da deluju. To otvara nove mogućnosti, ali i zahteva pažljiv nadzor i odgovorno upravljanje.</p>
<p>Stručnjaci ističu da će budućnost AI zavisiti ne samo od tehnološkog napretka, već i od načina na koji društvo odluči da je koristi. Balans između inovacija, etike i kontrole biće ključan za njen dalji razvoj.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348403-mnogi-misle-da-je-samsung-ukinuo-ovu-omiljenu-opciju-ali-ona-je-i-dalje-tu-samo-skrivena</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 15:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Mnogi misle da je Samsung ukinuo ovu omiljenu opciju, ali ona je i dalje tu, samo skrivena</title>
            <description>
                <![CDATA[Samsung više nema LED lampicu za obaveštenja, ali njena zamena i dalje postoji. Evo kako da uključite skrivenu funkciju]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348403-mnogi-misle-da-je-samsung-ukinuo-ovu-omiljenu-opciju-ali-ona-je-i-dalje-tu-samo-skrivena</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Mnogi korisnici <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> telefona veruju da je kompanija zauvek uklonila jednu od najpraktičnijih funkcija sa svojih uređaja. Reč je o <strong>LED lampici za obaveštenja</strong>, koja je godinama bila zaštitni znak Galaxy modela. Ipak, ova funkcionalnost nije potpuno nestala, već je zamenjena opcijom koja je danas skrivena duboko u podešavanjima.</p>
<p>Pre nekoliko godina mala lampica u uglu ekrana omogućavala je korisnicima da na prvi pogled vide da li imaju propušten poziv, novu poruku ili problem sa baterijom, bez uključivanja telefona.</p>
<h2>Zašto je Samsung uklonio LED lampicu?</h2>
<p>Samsung je prestao da ugrađuje LED lampicu za obaveštenja sa dolaskom serije <strong>Galaxy S10</strong> 2019. godine. Razlog je bio jednostavan. Novi modeli dobili su velike AMOLED ekrane sa minimalnim ivicama, pa više nije bilo mesta za dodatnu hardversku komponentu.</p>
<p>Kompanija je želela da maksimalno iskoristi prostor na prednjoj strani uređaja za prikaz sadržaja, video snimke, igre i druge funkcije. Zbog toga je stara lampica uklonjena, ali je uvedena njena softverska zamena.</p>
<h2>Funkcija i dalje postoji, samo izgleda drugačije</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> danas koristi opciju pod nazivom <strong>Edge Lighting</strong>, koja pretvara ivice ekrana u svojevrsnu lampicu za obaveštenja.</p>
<p>Kada stigne poruka, poziv ili drugo obaveštenje, ivice ekrana mogu da zasvetle različitim efektima i bojama. Korisnici mogu da biraju između više animacija, kao i da prilagode boju, širinu efekta, trajanje i providnost.</p>
<h2>Kako da uključite Edge Lighting?</h2>
<p>Da biste aktivirali ovu funkciju, potrebno je da otvorite <strong>Podešavanja</strong>, zatim izaberete <strong>Obaveštenja</strong>, pa opciju <strong>Stil iskačućih obaveštenja</strong>.</p>
<p>Nakon toga možete uključiti prikaz kratkih obaveštenja čak i kada je ekran isključen, a zatim otvoriti meni za podešavanje <strong>Edge Lighting</strong> efekata.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> nudi više različitih stilova, uključujući osnovne svetlosne efekte, animacije sa svetlucanjem i druge vizuelne varijante. Takođe je moguće odabrati boju koja će se prikazivati prilikom dolaska obaveštenja.</p>
<p>Iako mnogi korisnici i dalje smatraju da klasična LED lampica nije imala pravu zamenu, Edge Lighting ostaje najbliže rešenje koje Samsung trenutno nudi na modernim Galaxy uređajima.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4348396-da-li-je-bitkoin-investicija-ili-skupa-igra-sa-porodicnim-novcem</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 15:17:17 +0200</pubDate>
            <title>Da li je bitkoin investicija ili skupa igra sa porodičnim novcem?</title>
            <description>
                <![CDATA[Koliko čovek može da uloži, a da mirno spava i kada se tržište prepolovi?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4348396-da-li-je-bitkoin-investicija-ili-skupa-igra-sa-porodicnim-novcem</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Pitanje koliko novca treba uložiti u <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bitkoin" target="_blank">bitkoin</a></strong> nema isti odgovor za osobu koja ima stabilna primanja, rešeno stambeno pitanje i novac za nepredviđene troškove, kao za nekoga ko otplaćuje kredite i jedva pokriva mesečne račune. Ipak, postoji jednostavna granica, u bitkoin ne bi trebalo stavljati novac čiji bi gubitak ugrozio <strong>normalan život porodice</strong>.</p>
<p>Početkom 2026. godine tržište je još jednom pokazalo koliko brzo može da kazni <strong>preveliki optimizam</strong>. Nakon što je prethodno dostigao rekordnu cenu veću od <strong>126.000 dolara</strong>, bitkoin je za nekoliko meseci izgubio približno polovinu vrednosti.</p>
<p>Tokom jednog talasa pada likvidirane su pozicije vredne više milijardi dolara, naročito kod ulagača koji su trgovali pozajmljenim novcem. Takvi padovi ne znače da bitkoin nema budućnost, ali pokazuju zašto <strong>veličina ulaganja</strong> može biti važnija od trenutka kupovine.</p>
<p>Analize namenjene ulagačima navode da čak i mali udeo bitkoina može znatno povećati kolebanje konzervativnog portfolija. Za novac koji će uskoro biti potreban, čak i veoma mala izloženost može predstavljati <strong>neprihvatljiv rizik</strong>.</p>
<p>U pojedinim analizama kao razumna početna mera pominje se oko <strong>jedan do pet odsto</strong> raspoloživog investicionog portfolija, dok se kod prosečnog korisnika pojedinih investicionih usluga beleži udeo od približno <strong>dva i po odsto</strong>. To nije univerzalno pravilo, već pokušaj da eventualni veliki gubitak ostane podnošljiv, a mogući rast ipak donese primetnu korist.</p>
<p>Pre ulaganja trebalo bi odvojiti rezervu za najmanje nekoliko meseci života, platiti skupe dugove i proceniti da li će taj novac biti potreban za stanarinu, lečenje, školovanje dece ili svakodnevne troškove. Ušteđevina namenjena tim potrebama nije investicioni kapital.</p>
<p><strong>Pozajmljivanje radi kupovine bitkoina</strong> dodatno povećava opasnost, jer dug ostaje čak i kada vrednost ulaganja naglo padne.</p>
<p>Postepena kupovina manjih iznosa može smanjiti rizik da se sav novac uloži baš na vrhuncu euforije. Važno je i povremeno vratiti udeo bitkoina na unapred određenu granicu, umesto da rast cene pretvori mali dodatak portfoliju u njegov najveći i najrizičniji deo.</p>
<p>Možda zato pravo pitanje nije koliko se na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bitkoin" target="_blank">bitkoinu</a> može zaraditi, već koliki gubitak čovek može da podnese bez zaduživanja, porodičnih problema i panične prodaje, gde biste vi povukli tu granicu?</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348348-vlasnici-preklopnih-telefona-otkrili-najveci-problem-koji-ih-muci-svakog-dana</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Vlasnici preklopnih telefona otkrili najveći problem koji ih muči svakog dana</title>
            <description>
                <![CDATA[Prodaja preklopnih telefona raste širom sveta, ali korisnici i dalje ukazuju na nekoliko problema koji nisu rešeni]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4348348-vlasnici-preklopnih-telefona-otkrili-najveci-problem-koji-ih-muci-svakog-dana</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/preklopni-telefoni" target="_blank">Preklopni telefoni</a> beleže snažan rast prodaje širom sveta, a analitičari očekuju da će isporuke ovih uređaja tokom 2026. godine porasti za više od 20 odsto. Ipak, uprkos sve većoj popularnosti, korisnici i dalje prijavljuju nekoliko problema koji ih najviše odvraćaju od ove kategorije uređaja.</p>
<p>Dok jedni nakon kupovine više ne žele da se vrate na klasične telefone, drugi smatraju da preklopni modeli još nisu dovoljno sazreli da bi postali pravi izbor za većinu kupaca.</p>
<h2>Baterija i šarka ostaju najveći izazovi</h2>
<p>Među najčešćim zamerkama nalazi se <strong>trajanje baterije</strong>. Preklopni telefoni moraju da budu tanki kako bi ostali praktični za svakodnevnu upotrebu, što proizvođačima ostavlja manje prostora za veće baterije.</p>
<p>Istovremeno, ovi uređaji uglavnom imaju velike ekrane, a pojedini modeli i više od jednog ekrana. Upravo zbog toga troše više energije od klasičnih telefona, pa autonomija često zaostaje za najboljim uređajima na tržištu.</p>
<p>Drugi veliki problem je <strong>izdržljivost šarke</strong>, dela koji predstavlja srce svakog preklopnog telefona. Iako su proizvođači poslednjih godina značajno unapredili mehanizme savijanja, mnogi korisnici navode da šarka vremenom postaje labavija ili gubi prvobitni osećaj čvrstine.</p>
<p>Dodatni problem predstavljaju prašina, pesak i sitne nečistoće koje mogu da prodru u mehanizam. Kada do toga dođe, rad šarke često više nije isti kao prvog dana.</p>
<h2>Ekran i format nisu po svačijem ukusu</h2>
<p>Veliki ekran predstavlja jednu od glavnih prednosti preklopnih telefona, ali upravo tu nastaju i određeni kompromisi. Zbog neobičnih proporcija ekrana pojedine aplikacije, fotografije i video sadržaji ne prikazuju se uvek idealno.</p>
<p>Korisnici često pominju i <strong>pregib na sredini ekrana</strong>. Iako je kod modernih modela manje vidljiv nego ranije, on je i dalje prisutan. Nekim vlasnicima ne smeta, dok drugi navode da ga osećaju pri svakom skrolovanju, što vremenom postaje iritantno.</p>
<h2>Fleksibilni ekrani su osetljiviji</h2>
<p>Još jedna česta primedba odnosi se na samu prirodu savitljivih ekrana. Da bi ekran mogao da se savija, mora biti mekši i osetljiviji od klasičnih staklenih panela.</p>
<p>Zbog toga proizvođači često koriste posebne zaštitne slojeve koji vremenom mogu da se izobliče, naprave mehuriće ili promene izgled. Kako se telefon neprestano otvara i zatvara, zaštitni sloj trpi mnogo veće opterećenje nego na standardnim uređajima.</p>
<p>Uprkos svim manama, tržište <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/preklopni-telefoni" target="_blank">preklopnih telefona</a> nastavlja da raste. Dolazak novih modela, uključujući uređaje sa tri preklopna segmenta i sve glasnije glasine o preklopnom iPhoneu, pokazuju da proizvođači veruju da ova kategorija tek ulazi u svoju najvažniju fazu razvoja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348342-netflix-sprema-horor-video-igru-kakvu-jos-nismo-videli-vas-telefon-postaje-deo-price</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Netflix sprema horor video igru kakvu još nismo videli, vaš telefon postaje deo priče</title>
            <description>
                <![CDATA[Netflix krajem juna lansira horor igru Unhinged koja koristi telefon za pozive, poruke i dodatnu imerziju tokom igranja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4348342-netflix-sprema-horor-video-igru-kakvu-jos-nismo-videli-vas-telefon-postaje-deo-price</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/netflix" target="_blank">Netflix</a> 30. juna lansira novu horor igru pod nazivom <em><strong>Unhinged</strong></em>, a ono što je izdvaja od konkurencije jeste način na koji koristi vaš pametni telefon. Tokom igranja telefon neće služiti samo kao kontroler, već će primati pozive i poruke iz same igre, čime se briše granica između virtuelnog i stvarnog sveta.</p>
<p>Igru razvija studio <strong>Night School</strong>, poznat po serijalu Oxenfree, koji je ujedno bio i prvi gejming studio koji je Netflix kupio.</p>
<h2>Telefon postaje deo horor priče</h2>
<p>U centru priče nalazi se Ava, koju tumači glumica <strong>Zoi Kravic</strong>, zarobljena u svojoj zgradi dok područje pogađa snažan uragan. Međutim, vrlo brzo postaje jasno da nije sama.</p>
<p>Njenu prijateljicu Kler igra <strong>Sejdi Sink</strong>, poznata po seriji Stranger Things. Kler se nalazi u zgradi preko puta i preko telefona pokušava da pomogne Avi da preživi. U igri se pojavljuje i poznati glasovni glumac <strong>Troj Bejker</strong>, koji tumači upravnika zgrade.</p>
<p>Najzanimljiviji deo iskustva ipak nije glumačka postava, već način na koji je osmišljena interakcija sa igračem. <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/netflix" target="_blank">Netflix</a> navodi da će pokreti telefona direktno uticati na Avine pokrete u igri. Na primer, pomeranjem telefona usmeravaćete baterijsku lampu ka predmetima i delovima prostorije koje želite da istražite.</p>
<h2>Pozivi i poruke stizaće na vaš telefon</h2>
<p>Dok budete igrali, Ava će primati pozive i tekstualne poruke koje će se pojavljivati direktno na vašem telefonu. Uređaj će zvoniti, vibrirati i reprodukovati zvuk kao da zaista prima poziv, što bi trebalo dodatno da pojača osećaj napetosti.</p>
<p>Netflix veruje da će upravo ovakav pristup doneti znatno veću uronjenost u priču nego klasični kontroleri ili ekrani osetljivi na dodir.</p>
<p>Za igrače koji žele da se fokusiraju isključivo na priču, biće dostupan poseban Story Mode bez vremenskih ograničenja. Standardni režim igranja uključivaće situacije u kojima je potrebno pronaći određeni predmet pre isteka vremena. U suprotnom, glavni lik umire, a igra se nastavlja od poslednje sačuvane tačke.</p>
<h2>Kratko iskustvo koje traje kao epizoda serije</h2>
<p>Iz <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/netflix" target="_blank">Netflixa</a> navode da je <em>Unhinged</em> zamišljen kao kraće iskustvo za koje su potrebni Netflix nalog, telefon i onoliko vremena koliko je potrebno da se odgleda jedna epizoda omiljene serije.</p>
<p>Igra će biti dostupna od <strong>30. juna</strong>, a ostaje da se vidi da li će neobična kombinacija horora, telefonskih poziva i interaktivnog pripovedanja uspeti da privuče publiku koja traži nešto drugačije od klasičnih video igara.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/1lsV9I2NDO8?si=Tt26xRK3glTPK9Mt" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4348360-google-maps-podesavanje-putovanje-more-navigacija</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 10:57:56 +0200</pubDate>
            <title>Ako koristite Google Maps na putu do mora, ovo podešavanje morate odmah da uključite</title>
            <description>
                <![CDATA[Mnogi vozači koriste Google Maps tokom letnjih putovanja, ali ne znaju za jednu opciju koja može da im uštedi vreme, gorivo i živce. Evo koje podešavanje treba odmah da uključite pre polaska na odmor]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4348360-google-maps-podesavanje-putovanje-more-navigacija</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Letnja sezona putovanja je počela, a milioni vozača oslanjaju se na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google-maps" target="_blank">Google Maps</a> kako bi stigli do mora što brže i bez stresa. Međutim, većina korisnika ne koristi sve opcije koje aplikacija nudi, a jedna od njih može značajno da promeni iskustvo vožnje.</p>
<p>Stručnjaci za digitalnu navigaciju navode da standardna podešavanja Google Maps nisu optimalna za duža putovanja tokom letnje sezone, posebno kada su gužve na granicama i autoputevima.</p>
<p>Zbog toga se sve više vozača savetuje da pre polaska na put uključe jednu funkciju koja omogućava <strong data-start="1113" data-end="1132">preciznije rute</strong>, <strong data-start="1134" data-end="1167">bolju procenu vremena dolaska</strong> i <strong data-start="1170" data-end="1215">izbegavanje kritičnih tačaka u saobraćaju</strong>.</p>
<p>Opcija o kojoj je reč omogućava <strong data-start="1250" data-end="1302">naprednije prikazivanje saobraćajnih informacija</strong> <strong>i</strong> <strong data-start="1305" data-end="1345">alternativnih ruta u realnom vremenu</strong>.</p>
<p>Kada je aktivirana, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google-maps" target="_blank">Google Maps</a> može da:</p>
<ul>
<li>automatski preusmeri vozača oko gužvi</li>
<li>preciznije predvidi vreme dolaska</li>
<li>izbegne rute sa zastojima, radovima ili nesrećama</li>
<li>ponudi brže alternativne pravce tokom vožnje</li>
</ul>
<p>Ovo je posebno važno tokom letnjih meseci, kada su velike gužve na autoputevima ka Grčkoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.</p>
<p>Tokom juna i jula, saobraćaj u regionu postaje znatno intenzivan. Na granicama se često stvaraju kolone, a uobičajene rute znaju da budu usporene i nepredvidive.</p>
<p>U takvim uslovima razlika između standardnih i optimizovanih podešavanja Google Maps može značiti <strong data-start="1950" data-end="1984">do sat vremena kraće putovanje</strong>, <strong data-start="1986" data-end="2015">manje stajanja u kolonama</strong>, <strong data-start="2017" data-end="2043">manju potrošnju goriva</strong> i <strong data-start="2046" data-end="2075">manje stresa tokom vožnje</strong>.</p>
<p>Opcija se uključuje direktno u Google Maps aplikaciji. Potrebno je otvoriti <strong data-start="2154" data-end="2180">podešavanja navigacije</strong>, uključiti <strong data-start="2192" data-end="2213">prikaz saobraćaja</strong> i <strong data-start="2216" data-end="2233">napredne rute</strong>, kao i aktivirati <strong data-start="2252" data-end="2288">automatske alternativne predloge</strong>.</p>
<p>Nakon toga aplikacija počinje da analizira gužve i u realnom vremenu nudi bolja rešenja.</p>
<p>Iako <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google-maps" target="_blank">Google Maps</a> nudi veoma precizne informacije, vozačima se savetuje da uvek prate i lokalne saobraćajne oznake i situaciju na putu, posebno u inostranstvu.</p>
<p>U sezoni godišnjih odmora, kada su putevi ka moru preopterećeni, mala promena u podešavanjima navigacije može napraviti veliku razliku. Mnogi vozači ovu opciju nikada ne uključe i upravo zato gube vreme koje je tokom letnjeg putovanja najskuplje.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4348329-zasto-mnogi-panice-zbog-nove-whatsapp-opcije-strucnjaci-porucuju-zabrinuti-smo</guid>
            <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 10:33:52 +0200</pubDate>
            <title>Zašto mnogi paniče zbog nove WhatsApp opcije? Stručnjaci poručuju: "Zabrinuti smo"</title>
            <description>
                <![CDATA[WhatsApp uvodi privatne AI razgovore koji se ne čuvaju na serverima, ali stručnjaci upozoravaju na moguće posledice]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4348329-zasto-mnogi-panice-zbog-nove-whatsapp-opcije-strucnjaci-porucuju-zabrinuti-smo</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a> uvodi novu funkciju za razgovore sa veštačkom inteligencijom koja bi korisnicima trebalo da pruži znatno više privatnosti. Međutim, dok Meta tvrdi da je reč o velikom koraku napred, pojedini stručnjaci upozoravaju da bi upravo nedostatak sačuvanih razgovora mogao da stvori nove probleme.</p>
<p>Nova opcija omogućava korisnicima da sa AI četbotom razgovaraju u posebnom privatnom režimu. U tom slučaju poruke se neće čuvati, razgovori neće ostajati dostupni kompaniji, a sadržaj neće biti korišćen za dalju obradu.</p>
<h2>WhatsApp želi da AI razgovori ostanu samo između korisnika i chatbota</h2>
<p>Šef <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsAppa</a> <strong>Vil Ketkart</strong> objasnio je da mnogi korisnici žele da sa veštačkom inteligencijom razgovaraju o osetljivim temama poput zdravlja, ljubavnih odnosa ili finansija, bez straha da će ti podaci ostati sačuvani na serverima kompanije.</p>
<p>Direktor kompanije Meta <strong>Mark Zakerberg</strong> novi sistem opisao je kao prvi veliki AI proizvod kod kojeg se razgovori ne skladište na serverima. Prema njegovim rečima, cilj je da korisnici steknu veće poverenje u AI alate u trenutku kada brojne tehnološke kompanije koriste podatke iz razgovora za razvoj budućih modela veštačke inteligencije.</p>
<p>Nova funkcija u početku će podržavati samo tekstualne razgovore. Fotografije i drugi sadržaji za sada neće biti deo ovog režima rada.</p>
<h2>Zašto su stručnjaci zabrinuti?</h2>
<p>Iako ideja o većoj privatnosti zvuči privlačno, stručnjaci upozoravaju da potpuni nestanak istorije razgovora može imati i negativne posledice.</p>
<p>Profesor <strong>Alan Vudvord</strong> smatra da je bezbednosni rizik za samu platformu relativno mali, ali upozorava da bi u pojedinim situacijama moglo biti veoma teško utvrditi šta se zapravo dogodilo tokom komunikacije između korisnika i AI sistema.</p>
<p>"Lično mislim da ono što pitate AI treba da ostane privatno jer neki ljudi dele veoma lične informacije, ali time istovremeno pokazujete veliko poverenje da AI neće korisnike odvesti u pogrešnom smeru", rekao je Vudvord za BBC.</p>
<p>Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi u kojima bi AI mogao da pruži štetan savet ili da bude povezan sa ozbiljnim posledicama po korisnika. Ako razgovori nisu sačuvani, kasnije neće biti moguće proveriti šta je tačno napisano, niti utvrditi eventualnu odgovornost.</p>
<p>Meta navodi da će njen AI sistem imati dodatne bezbednosne mehanizme i da će odbijati zahteve koji bi mogli da budu opasni ili nezakoniti.</p>
<h2>Meta ulaže milijarde u razvoj veštačke inteligencije</h2>
<p>Meta je prošle godine integrisala Meta AI u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a>, Facebook, Instagram i Messenger, što je izazvalo kritike dela korisnika jer opciju nije bilo moguće u potpunosti isključiti.</p>
<p>Uprkos tome, Zakerberg tvrdi da Meta AI danas koristi oko <strong>milijardu ljudi</strong> širom kompanijinog ekosistema aplikacija.</p>
<p>Istovremeno, Meta nastavlja sa velikim ulaganjima u veštačku inteligenciju. Prema procenama analitičarke <strong>Suzane Striter</strong> iz kompanije Wealth Club, tehnološki gigant bi tokom 2026. godine mogao da potroši čak <strong>145 milijardi dolara</strong> na AI infrastrukturu, dok investitori očekuju da će ta ulaganja dodatno ojačati poslovanje kompanije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347734-klima-slabo-hladi-ili-trosi-previse-struje-vecina-ljudi-pravi-istu-gresku-pre-leta-evo-kako-da-je-sredite</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 21:54:46 +0200</pubDate>
            <title>Klima slabo hladi ili troši previše struje? Većina ljudi pravi istu grešku pre leta, evo kako da je sredite</title>
            <description>
                <![CDATA[Većina ljudi pravi istu grešku sa klimom pre leta. Priprema i čišćenje filtera mogu sprečiti kvarove i smanjiti potrošnju struje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347734-klima-slabo-hladi-ili-trosi-previse-struje-vecina-ljudi-pravi-istu-gresku-pre-leta-evo-kako-da-je-sredite</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Prvi ozbiljan talas vrućina svake godine otkriva isti problem kod velikog broja domaćinstava: <strong data-start="445" data-end="526"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/klima" target="_blank">klima</a> uređaji koji slabo hlade, neprijatni mirisi i povećana potrošnja struje</strong>. Stručnjaci upozoravaju da se većina ovih kvarova i problema može sprečiti jednostavnim pripremama pre nego što temperature pređu 30 stepeni.</p>
<p>Najveći problem je što se klima često uključuje tek kada vrućina već dostigne maksimum, što ostavlja malo prostora za reakciju ako uređaj ne radi kako treba.</p>
<h2>Većina problema počinje pre leta, a ne usred vrućina</h2>
<p>Klima uređaj je jedan od onih sistema o kojima se razmišlja tek kada prestane da radi ispravno. Zbog toga se svake godine ponavlja ista situacija: servisi su prebukirani, a najtraženiji modeli nestaju iz prodaje baš kada su najpotrebniji.</p>
<p>Ako se <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/klima" target="_blank">klima</a> prvi put uključi tek kada napolju pređe 30 stepeni, problemi sa <strong data-start="1203" data-end="1269">protokom vazduha, spoljnjom jedinicom ili zaprljanim filterima</strong> već su uveliko prisutni.</p>
<p>Stručnjaci zato preporučuju jednostavan test pre početka sezone. Klima treba da radi oko 15 minuta, pri čemu je važno proveriti brzinu hlađenja, jačinu protoka vazduha, kao i eventualne neprijatne mirise ili neobične zvuke.</p>
<h2>Prljavi filteri su najčešći razlog slabog hlađenja</h2>
<p>Jedan od glavnih uzroka lošeg rada klime su <strong data-start="1620" data-end="1641">zaprljani filteri</strong>. Tokom zime i proleća u njima se nakupljaju prašina, dlake i sitne čestice koje kasnije cirkulišu kroz prostoriju.</p>
<p>To ne samo da smanjuje kvalitet vazduha, već i primorava klimu da radi pod većim opterećenjem, što povećava potrošnju električne energije i smanjuje efikasnost hlađenja.</p>
<p>Redovno čišćenje filtera pre leta može značajno da poboljša rad uređaja i spreči nepotrebno opterećenje sistema tokom najtoplijih dana.</p>
<h2>Servis pre sezone može sprečiti skupe kvarove</h2>
<p>Ako je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/klima" target="_blank">klima</a> prethodne godine slabije hladila ili pokazivala znakove problema, kao što su vlaga, slab protok vazduha ili čudni zvukovi, stručnjaci preporučuju <strong data-start="2275" data-end="2311">servis pre početka letnje sezone</strong>.</p>
<p>Rani pregled omogućava da se problemi reše pre nego što nastupe najveće vrućine, kada su servisi najopterećeniji i kada se na termine čeka i po nekoliko nedelja.</p>
<p>Redovno održavanje ne samo da produžava vek uređaja, već može i da smanji potrošnju energije tokom cele sezone.</p>
<h2>Pametno korišćenje klime smanjuje potrošnju struje</h2>
<p>Savremeni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/klima" target="_blank">klima</a> uređaji sve češće dolaze sa <strong data-start="2689" data-end="2711">Wi Fi upravljanjem</strong>, što omogućava kontrolu temperature preko telefona i uključivanje pre dolaska kući.</p>
<p>Na taj način prostorija se postepeno hladi, umesto da se naglo spušta temperatura kada je već pregrejana, što smanjuje opterećenje uređaja i potrošnju struje.</p>
<p>Ovakav način korišćenja doprinosi stabilnijoj temperaturi, tišem radu i dugoročno manjem habanju klime, posebno tokom letnjih meseci kada radi gotovo neprekidno.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347751-vecina-ljudi-gleda-tv-pogresno-svi-ignorisu-ovu-stvar-a-vaznija-je-od-4k-i-hdr</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 19:20:19 +0200</pubDate>
            <title>Većina ljudi gleda TV pogrešno: Svi ignorišu ovu stvar, a važnija je od 4K i HDR</title>
            <description>
                <![CDATA[Osvežavanje ekrana na TV-u može biti važnije od 4K i HDR. Evo zašto refresh rate menja iskustvo gledanja i igranja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347751-vecina-ljudi-gleda-tv-pogresno-svi-ignorisu-ovu-stvar-a-vaznija-je-od-4k-i-hdr</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kada kupuju novi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizor</a>, većina ljudi se fokusira na <strong data-start="363" data-end="380">4K rezoluciju</strong> i <strong data-start="383" data-end="398">HDR podršku</strong>. Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoje tehničke karakteristike koje mogu imati mnogo veći uticaj na kvalitet gledanja, u zavisnosti od toga kako se televizor koristi.</p>
<p>Jedna od najvažnijih, a često zanemarenih stavki je <strong data-start="624" data-end="646">osvežavanje ekrana</strong>, odnosno refresh rate, koji direktno utiče na to koliko je slika glatka i stabilna.</p>
<h2>Osvežavanje ekrana ima veći uticaj nego što većina misli</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">Televizor</a> prikazuje sliku kroz niz brzih kadrova, a <strong data-start="845" data-end="866">refresh rate (Hz)</strong> određuje koliko puta u sekundi ekran može da se osveži.</p>
<p>Standardni televizori rade na <strong data-start="954" data-end="963">60 Hz</strong>, što je dovoljno za filmove i serije, ali može postati ograničenje kod modernog sadržaja i gejminga.</p>
<p>Problem se javlja kod filmova snimljenih u 24 fps formatu, gde dolazi do efekta trzanja slike poznatog kao <strong data-start="1173" data-end="1183">judder</strong>, naročito u scenama sporog pomeranja kamere.</p>
<h2>Zašto 120 Hz menja iskustvo gledanja</h2>
<p>Televizori sa <strong data-start="1285" data-end="1304">120 Hz ili više</strong> omogućavaju ravnomernije prikazivanje pokreta i bolju sinhronizaciju sa različitim formatima sadržaja.</p>
<p>Kod gejminga je razlika još izraženija, jer konzole i računari sve češće prelaze 60 fps. Na slabijim ekranima može doći do problema kao što su <strong data-start="1552" data-end="1570">screen tearing</strong> i povećan input lag.</p>
<p>Zbog toga se sve više preporučuje da televizori imaju podršku za <strong data-start="1658" data-end="1688">HDMI 2.1 i VRR tehnologiju</strong>, koja dinamički usklađuje frekvenciju osvežavanja sa brojem sličica u sekundi.</p>
<h2>4K i HDR nisu uvek presudni faktor</h2>
<p>Iako se 4K i HDR često smatraju glavnim prodajnim argumentima, njihova stvarna korist zavisi od veličine ekrana, udaljenosti gledanja i vrste sadržaja.</p>
<p>Kod manjih dijagonala ili veće udaljenosti, razlika između Full HD i 4K može biti teško uočljiva. Slično važi i za HDR, koji poboljšava kontrast i boje, ali ne garantuje uvek konzistentno iskustvo na svim modelima i platformama.</p>
<p>Zbog toga stručnjaci naglašavaju da se pri izboru <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizora</a> ne treba oslanjati samo na marketing termine, već na ukupne performanse prikaza.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347775-ovih-7-sci-fi-filmova-i-serija-imaju-vise-nauke-nego-fikcije</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 17:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ovih 7 sci-fi filmova i serija imaju više nauke nego fikcije</title>
            <description>
                <![CDATA[Sedam sci-fi filmova i serija koji su iznenađujuće naučno tačni i zasnovani na realnim konceptima fizike i genetike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347775-ovih-7-sci-fi-filmova-i-serija-imaju-vise-nauke-nego-fikcije</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Najveći deo <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/naucna-fantastika" target="_blank">naučne fantastike</a> oslanja se na spektakl, ali postoji grupa filmova i serija koja pokušava da ostane što bliža stvarnoj nauci. Neki od njih su toliko precizni da ih naučnici često koriste kao referencu za objašnjavanje realnih koncepata iz fizike, genetike i svemirskih istraživanja.</p>
<p>Upravo zato se naslovi poput <strong data-start="565" data-end="580">The Expanse</strong>, <strong data-start="582" data-end="598">Interstellar</strong> ili <strong data-start="603" data-end="618">The Martian</strong> često izdvajaju kao primeri gde fikcija i nauka rade zajedno, umesto da se međusobno isključuju.</p>
<h2>Naučna osnova koja menja percepciju sci-fi žanra</h2>
<p>Serije i filmovi iz ove kategorije ne odustaju od drame, ali se trude da ostanu u okvirima mogućeg. U seriji For All Mankind, priča o alternativnoj istoriji svemirske trke oslanja se na NASA koncepte i realne inženjerske ideje, što daje osećaj verodostojnog razvoja tehnologije.</p>
<p>Jedan od najpoznatijih klasika, 2001: A Space Odyssey, često se navodi kao pionir realističnog prikaza svemira. Uz saradnju sa NASA, film je precizno prikazao orbitalnu mehaniku i vakuum svemira, što ga i danas čini referencom u popularnoj nauci.</p>
<div id="attachment_3515536" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 54.69879518072289%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="2001: Odiseja u svemiru" data-src="https://xdn.tf.rs/2020/04/02/2001-odiseja-u-svemiru-2-460x0.jpg" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2020/04/02/2001-odiseja-u-svemiru-2-830x0.jpg","q":"600px"}]' alt="2001: Odiseja u svemiru" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Printskrin: YouTube/Warner Bros. Pictures</span>
                                </div>
<p>Serija Orphan Black ide u pravcu genetike i kloniranja. Inspirisana tehnikom SCNT, koja je korišćena i kod ovce Doli, serija prikazuje i realne biološke limite kloniranja, uključujući zdravstvene komplikacije.</p>
<p>Film Europa Report pokušava da prikaže realnu misiju ka Jupiterovom mesecu Evropi. Naučne ideje o podzemnim okeanima i ekstremnim uslovima u svemiru zasnovane su na aktuelnim teorijama astrobiologije.</p>
<h2>Realna fizika u ekstremnim scenarijima</h2>
<p>Anime serija Planetes bavi se sve većim problemom svemirskog otpada. Prikaz orbitalne dinamike i posledica mikrogravitacije smatra se jednim od najtačnijih u animiranoj produkciji.</p>
<p>Film Gattaca istražuje budućnost genetskog inženjeringa i društvene podele zasnovane na DNK. Iako tehnologija u filmu ide korak ispred današnje nauke, koncepti poput selekcije gena već imaju realne temelje u CRISPR istraživanjima.</p>
<div id="attachment_5255340" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.258790436005626%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Gattaca, najbolji sci-fi film" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/02/09/gattaca-11-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/02/09/gattaca-11-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Gattaca, najbolji sci-fi film" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Columbia Pictures/Jersey Films/Sony Pictures Releasing</span>
                                </div>
<p>Miniserija Space Odyssey: Voyage to the Planets koristi formu pseudo-dokumentarca da prikaže realne prepreke u međuzvezdanim misijama. Od solarnih oluja do ion propulsion sistema, većina elemenata ima naučnu osnovu.</p>
<p>Film The Martian je jedan od najcitiranijih primera “hard sci-fi” pristupa. Prikaz preživljavanja na Marsu zasnovan je na realnim hemijskim i inženjerskim principima, uključujući proizvodnju vode i uzgoj hrane u ekstremnim uslovima.</p>
<p>Serija The Expanse ide korak dalje i detaljno obrađuje posledice života u svemiru. Od komunikacionih kašnjenja do gravitacije na svemirskim stanicama, serija insistira na fizičkim zakonima bez lakih prečica.</p>
<p>Film Interstellar se često navodi kao najambiciozniji spoj nauke i fikcije. Uz pomoć fizičara Kipa Torna, prikaz crnih rupa i vremenske dilatacije zasniva se na Einsteinovoj opštoj relativnosti.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4347767-ea-otpusta-radnike-pred-prodaju-saudijcima-od-55-milijardi-dolara-sta-se-desava</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>EA otpušta radnike pred prodaju Saudijcima od 55 milijardi dolara: Šta se dešava</title>
            <description>
                <![CDATA[EA otpušta zaposlene pred privatizaciju od 55 milijardi dolara. Pogođeni timovi širom sveta i nova reorganizacija]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4347767-ea-otpusta-radnike-pred-prodaju-saudijcima-od-55-milijardi-dolara-sta-se-desava</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/electronic-arts" target="_blank">EA</a> ponovo prolazi kroz talas <strong data-start="287" data-end="301">otpuštanja</strong>, a ovog puta pogođeni su ključni timovi poput regrutacije, korisničke podrške, IT sektora i trust & safety odeljenja. Tačan broj ljudi koji su ostali bez posla nije poznat, ali više izvora i javnih objava zaposlenih potvrđuje da su rezovi rasprostranjeni globalno.</p>
<p>Ovi potezi dolaze u trenutku kada se kompanija sprema za potencijalnu privatizaciju vrednu oko <strong data-start="663" data-end="686"><a title="Gotovo je: Saudijski fond kupuje Electronic Arts za 55 milijardi dolara, vlasnici glasali “za”" rel="noopener" href="https://biznis.telegraf.rs/tech-biz/4238684-gotovo-je-saudijski-fond-kupuje-electronic-arts-za-55-milijardi-dolara-vlasnici-glasali-za" target="_blank">55 milijardi dolara</a></strong>, u okviru dogovora u koji su uključeni investicioni fond iz Saudijske Arabije, Silver Lake i Affinity Partners.</p>
<h2 data-start="527" data-end="875">Talasi restrukturiranja u EA</h2>
<p>Unutar kompanije <strong data-start="851" data-end="870"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/electronic-arts" target="_blank">Electronic Arts</a></strong> već godinama traje kontinuirano restrukturiranje. Novi krug promena obuhvata pomeranje poslova između timova i lokacija, kao i prelazak dela operacija na eksternе partnere.</p>
<p>U internom mejlu koji je video Kotaku, navodi se da se promene sprovode kako bi se “prilagodio način rada i bolje odgovorilo na potrebe igrača”. Posebno je istaknuta reorganizacija u okviru <strong data-start="1235" data-end="1247">Fan Care</strong> tima, koji je zadužen za korisničku podršku.</p>
<h2 data-start="527" data-end="875">Pogođeni timovi i dugogodišnji zaposleni</h2>
<p>Najnoviji rezovi nisu ograničeni samo na jednu regiju. Pogođeni su zaposleni u SAD, ali i u indijskom gradu Hajderabadu, gde su pojedini radnici sa više od decenije staža izgubili posao.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/electronic-arts" target="_blank">EA</a> je u poslednjih nekoliko godina sproveo više talasa otpuštanja, uključujući stotine ljudi iz studija kao što su BioWare, Respawn i Codemasters, kao i gašenja pojedinih projekata. Iako je kompanija u istom periodu beležila milijardne prihode, reorganizacije se nastavljaju bez jasnog kraja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347760-domacice-postale-milionerke-preko-noci-a-za-sve-zasluzna-nokia</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 15:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Domaćice postale milionerke preko noći, a za sve zaslužna Nokia</title>
            <description>
                <![CDATA[Stare Nokia akcije u Finskoj donele su neočekivano bogatstvo mnogim građanima koji su ih godinama čuvali]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347760-domacice-postale-milionerke-preko-noci-a-za-sve-zasluzna-nokia</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Priča iz Finske pokazuje kako su <strong data-start="349" data-end="381">stare akcije kompanije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nokia" target="_blank">Nokia</a></strong> godinama kasnije donele ogromno bogatstvo pojedinim građanima, uključujući i domaćice koje su ih decenijama čuvale bez posebnih očekivanja.</p>
<p>Iako Nokia danas više nije poznata po mobilnim telefonima kao nekada, njena rana istorija i eksplozivan rast na tržištu tehnologije ostavili su neočekivane posledice po privatne investitore.</p>
<h2>Od lokalne fabrike do globalnog tehnološkog giganta</h2>
<p>Nokia je nastala u finskom gradu istog imena i u početku nije imala veze sa mobilnim telefonima. Kompanija je proizvodila <strong data-start="893" data-end="941">gumene čizme, kablove, pa čak i toalet papir</strong>, pre nego što je ušla u tehnološku industriju.</p>
<p>U jednom periodu razvoja, deo zarada zaposlenima i lokalnim stanovnicima isplaćivan je u obliku <strong data-start="1086" data-end="1106">akcija kompanije</strong>, koje su tada imale malu, ali stabilnu vrednost.</p>
<p>Mnogi su te akcije čuvali godinama, često kao neku vrstu finansijske sigurnosti za budućnost.</p>
<h2>Eksplozija vrednosti tokom tehnološkog buma</h2>
<p>Tokom kasnijih decenija, Nokia se fokusirala na tržište mobilnih telefona i postala jedan od najvećih proizvođača na svetu.</p>
<p>Između ranih 1990-ih i 2000. godine, vrednost akcija kompanije porasla je za nekoliko hiljada procenata, što je potpuno promenilo finansijsku sliku onih koji su ih ranije posedovali.</p>
<p>Prema dostupnim izveštajima, mnogi vlasnici starih hartija od vrednosti decenijama nisu ni proveravali njihovu realnu vrednost, sve dok nisu odlučili da ih konačno unovče.</p>
<h2>Neočekivano bogatstvo i “Nokijino čudo”</h2>
<p>U pojedinim slučajevima, stariji vlasnici akcija dolazili su u banke sa papirnim hartijama koje su čuvane godinama u fiokama, ne znajući da predstavljaju značajnu imovinu.</p>
<p>Taj talas neočekivanog bogatstva kasnije je u finskim medijima nazvan <strong data-start="2069" data-end="2088">“Nokijino čudo”</strong>, jer je mali broj ljudi odjednom postao milioner zahvaljujući dugoročnom rastu kompanije.</p>
<p>Zanimljivo je da većina novopečenih milionera nije menjala način života naglo, već je novac uglavnom usmeravala u porodicu, imovinu i lokalnu zajednicu.</p>
<p>(Telegraf.rs/<a rel="noopener" href="https://www.blic.rs/it/finske-domacice-postale-milionerke-sve-zahvaljujuci-starim-akcijama-nokia/5s5z2lq" target="_blank">Blic</a>)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4347758-ispostavilo-se-da-ova-stvar-koju-svi-radimo-sa-windows-racunarima-zapravo-polako-unistava-ssd</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ispostavilo se da ova stvar koju svi radimo sa Windows računarima zapravo polako uništava SSD</title>
            <description>
                <![CDATA[Hibernacija u Windows 11 može povećati upis na SSD disk. Evo kako utiče na životni vek i performanse računara]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4347758-ispostavilo-se-da-ova-stvar-koju-svi-radimo-sa-windows-racunarima-zapravo-polako-unistava-ssd</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Hibernacija u <strong data-start="333" data-end="347"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windows</a> 11</strong> godinama je jedna od funkcija koje korisnici koriste da brzo sačuvaju stanje sistema, ali sve više se postavlja pitanje koliko ona zapravo utiče na <strong data-start="496" data-end="523">životni vek SSD diskova</strong>.</p>
<p>Iako omogućava trenutno vraćanje celokupnog radnog okruženja, ovaj proces podrazumeva intenzivno upisivanje podataka na sistemski disk, što kod modernih SSD uređaja može dugoročno imati posledice.</p>
<h2>Kako hibernacija zapravo radi i zašto je sporna</h2>
<p>Kada se aktivira hibernacija, Windows 11 prebacuje sadržaj RAM memorije u fajl <strong data-start="855" data-end="871">hiberfil.sys</strong> na glavnom disku. To znači da se svaki otvoreni program, tab i proces upisuju direktno na SSD.</p>
<p>Kod računara sa većom količinom RAM memorije, poput 32GB i više, ovaj upis može biti značajan, jer se svaki ciklus hibernacije pretvara u veliku količinu podataka koja se beleži na flash memoriji.</p>
<p>Za razliku od sleep režima, gde se podaci čuvaju u RAM-u uz minimalnu potrošnju energije, hibernacija se oslanja isključivo na upisivanje na disk.</p>
<h2>Da li SSD zaista trpi štetu</h2>
<p>Savremeni SSD diskovi imaju mehanizme kao što su <strong data-start="1395" data-end="1412">wear leveling</strong>, koji ravnomerno raspoređuju upise po memorijskim ćelijama kako bi se produžio vek trajanja uređaja.</p>
<p>Međutim, svaki SSD ima definisan limit ukupno upisanih podataka, poznat kao <strong data-start="1591" data-end="1620">TBW (Total Bytes Written)</strong>. Iako moderni diskovi mogu podneti ogromne količine podataka, intenzivno korišćenje hibernacije doprinosi ukupnom trošenju kapaciteta za upis.</p>
<p>U realnim uslovima, sama hibernacija obično nije dovoljna da brzo uništi SSD, ali postaje deo ukupnog opterećenja zajedno sa <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windows</a> update procesima, keš fajlovima i korisničkim podacima.</p>
<h2>Zašto neki korisnici primećuju usporenje sistema</h2>
<p>Pored teorijskog trošenja, neki korisnici primećuju da se performanse sistema mogu menjati nakon više ciklusa hibernacije i buđenja.</p>
<p>Razlog se često povezuje sa načinom na koji SSD upravlja raspoloživim prostorom i keš memorijom, što u određenim scenarijima može dovesti do privremenog pada brzine upisa i čitanja.</p>
<p>Ipak, to ne znači da je hibernacija sama po sebi kritičan problem, već da postaje deo šireg opterećenja sistema.</p>
<h2>Da li treba isključiti hibernaciju</h2>
<p>Hibernacija se može isključiti u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windows</a> 11 sistemu, ali to nije nužno rešenje za sve korisnike. Za one koji zavise od brzog povratka radnog okruženja, ona ostaje praktična funkcija.</p>
<p>Stručnjaci naglašavaju da je važnije voditi računa o <strong data-start="2715" data-end="2736">backup strategiji</strong> i ukupnom zdravlju SSD diska, nego potpuno izbegavati ovu opciju.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347725-ilon-mask-dobija-novog-rivala-indija-sprema-satelite-za-ceo-svet</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ilon Mask dobija novog rivala: Indija sprema satelite za ceo svet</title>
            <description>
                <![CDATA[Indija ulazi u trku za satelitski internet. Reliance Jio planira konstelaciju koja će konkurisati Starlinku i Amazonu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347725-ilon-mask-dobija-novog-rivala-indija-sprema-satelite-za-ceo-svet</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Indijski telekom gigant <strong data-start="473" data-end="489">Reliance Jio</strong> najavio je ulazak u globalnu trku za satelitski <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">internet</a>. Kompanija planira izgradnju sopstvene konstelacije satelita u niskoj orbiti, što je direktan izazov sistemima poput <strong data-start="664" data-end="687">Starlinka i Amazona</strong>.</p>
<p>Ovaj potez otvara novu fazu borbe za kontrolu interneta u svemiru i mogao bi da promeni način na koji milijarde ljudi dolaze do mreže.</p>
<h2>Indija direktno udara na Starlink i Amazon</h2>
<p><strong data-start="873" data-end="889">Reliance Jio</strong>, pod upravom Akasha Ambanija, planira mrežu satelita u <strong data-start="945" data-end="972">niskoj Zemljinoj orbiti</strong> kako bi obezbedila internet u područjima gde klasična infrastruktura ne postoji ili je slaba.</p>
<p>Time ulazi u direktnu konkurenciju sa <strong data-start="1106" data-end="1132">Starlinkom Elona Muska</strong>, Amazonovim <strong data-start="1145" data-end="1165">Project Kuiperom</strong> i evropskim sistemom <strong data-start="1187" data-end="1206">Eutelsat OneWeb</strong>.</p>
<p>Plan nije samo izgradnja sopstvene mreže. Jio razmatra i saradnju sa postojećim globalnim operatorima kako bi ubrzao razvoj i pokrivenost.</p>
<p>LEO sateliti rade na visinama između 160 i 2000 kilometara i omogućavaju <strong data-start="1422" data-end="1464">manju latenciju i brži prenos podataka</strong> u odnosu na klasične geostacionarne satelite.</p>
<h2>Starlink dominira, ali konkurencija jača</h2>
<p><strong data-start="1557" data-end="1598">Starlink trenutno ima vodeću poziciju</strong> sa oko 10.000 satelita u orbiti i približno 12 miliona korisnika širom sveta.</p>
<p>Amazon i OneWeb su i dalje u fazi širenja mreže, sa znatno manjim brojem aktivnih satelita i bez dominantnog tržišnog udela.</p>
<p>Ulazak Indije u ovu trku znači da se tržište satelitskog interneta brzo širi i postaje sve konkurentnije, što bi u narednim godinama moglo da utiče na <strong data-start="1955" data-end="1992">pad cena i širu dostupnost usluge</strong>.</p>
<h2>Indija širi uticaj kroz 5G i veštačku inteligenciju</h2>
<p>Pored satelitskog <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">interneta</a>, <strong data-start="2080" data-end="2130">Jio ubrzano razvija i druge tehnološke oblasti</strong>.</p>
<p>Plan kompanije uključuje prelazak svih korisnika na <strong data-start="2185" data-end="2213">5G mreže do 2030. godine</strong>, kao i uvođenje AI servisa kroz sistem <strong data-start="2253" data-end="2271">Jio Call Agent</strong>. Taj sistem može da transkribuje pozive, pravi sažetke i pomaže u organizaciji zadataka tokom razgovora.</p>
<p>U kombinaciji sa mrežnom segmentacijom, Jio želi da obezbedi različite nivoe usluge za različite korisnike, od gejmera do velikih kompanija.</p>
<h2>Nova trka za internet iz svemira</h2>
<p>Ulazak Jio-a u satelitski internet pokazuje da se globalna tehnološka moć sve više širi van SAD i Evrope. <strong data-start="2663" data-end="2737">Indija sada direktno ulazi u borbu za infrastrukturu budućeg interneta</strong>.</p>
<p>Ako plan uspe, satelitski internet bi mogao postati dostupniji, jeftiniji i globalno rasprostranjeniji, ali i konkurencija među gigantima znatno oštrija nego do sada.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4347703-steam-machine-je-konacno-tu-ali-cena-je-mnogo-veca-nego-sto-su-gejmeri-ocekivali-valve-priznao-tesku-istinu</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Steam Machine je konačno tu, ali cena je mnogo veća nego što su gejmeri očekivali: Valve priznao tešku istinu</title>
            <description>
                <![CDATA[Valve je otkrio cenu Steam Machine uređaja. Nova gejming mašina počinje od 1.049 dolara, ali donosi snažan AMD hardver]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4347703-steam-machine-je-konacno-tu-ali-cena-je-mnogo-veca-nego-sto-su-gejmeri-ocekivali-valve-priznao-tesku-istinu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/valve" target="_blank">Valve</a> je konačno otkrio sve detalje o svojoj novoj gejming mašini, ali je cena iznenadila mnoge igrače. <strong data-start="435" data-end="476">Steam Machine počinje od 1.049 dolara</strong>, dok najskuplja verzija sa <strong data-start="504" data-end="551">2 TB skladišnog prostora košta 1.349 dolara</strong>.</p>
<p>Kompanija je ranije najavljivala uređaj kao pristupačniji ulazak u dnevnu sobu, pa su mnogi očekivali cenu ispod 750 dolara. Umesto toga, Valve je morao da prilagodi planove zbog <strong data-start="733" data-end="793">rasta cena komponenti i problema sa memorijskim čipovima</strong>.</p>
<p>Zvanični početak prodaje zakazan je za <strong data-start="835" data-end="846">30. jun</strong>, ali dolazak do uređaja neće biti jednostavan jer Valve uvodi sistem rezervacija.</p>
<h2>Steam Machine donosi snažan AMD hardver u malom kućištu</h2>
<p>Nova Steam Machine koristi prilagođenu AMD platformu koja kombinuje <strong data-start="1058" data-end="1102">Zen 4 procesor sa šest jezgara i 12 niti</strong> sa RDNA 3 grafikom.</p>
<p>Grafički deo ima <strong data-start="1141" data-end="1188">28 računskih jedinica i 8 GB GDDR6 memorije</strong>, dok uređaj dolazi sa <strong data-start="1211" data-end="1238">16 GB DDR5 RAM memorije</strong> i NVMe SSD skladištem od 512 GB ili 2 TB.</p>
<p>Valve je omogućio i određeni nivo nadogradnje. SSD može da se zameni, dostupni su različiti M.2 formati, a korisnici mogu menjati i RAM memoriju, iako je zbog kompaktnog dizajna postupak komplikovaniji nego kod klasičnog računara.</p>
<p>Kompanija će ponuditi četiri glavne konfiguracije.</p>
<p>Steam Machine sa 512 GB prostora košta <strong data-start="1605" data-end="1621">1.049 dolara</strong>, dok verzija sa dodatkom Steam Controller kontrolera iznosi <strong data-start="1682" data-end="1698">1.128 dolara</strong>. Model sa 2 TB skladišta košta <strong data-start="1730" data-end="1746">1.349 dolara</strong>, a paket sa kontrolerom <strong data-start="1771" data-end="1787">1.428 dolara</strong>.</p>
<h2>Valve priznaje da prvobitni plan više nije moguć</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/valve" target="_blank">Valve</a> je otvoreno rekao da prvobitni cilj za cenu više nije realan. Razlog su <strong data-start="1921" data-end="1967">promene u proizvodnji i skuplje komponente</strong> koje su obeležile poslednjih nekoliko meseci.</p>
<p>Kompanija tvrdi da Steam Machine prodaje po proizvodnoj ceni i da ne koristi klasičan konzolaški model gde se hardver prodaje sa gubitkom kako bi se zarada ostvarila kroz igre i pretplate.</p>
<p>Inženjeri kompanije naveli su da su prilagođena matična ploča, napajanje i sistem hlađenja bili ključni za kontrolu troškova.</p>
<h2>4K obećanje dolazi uz važnu napomenu</h2>
<p>Valve je promovisao mogućnost <strong data-start="2403" data-end="2436">4K gejminga uz FSR skaliranje</strong>, ali su inženjeri bili oprezniji kada je reč o realnim performansama.</p>
<p>Prema njihovim izjavama, <strong data-start="2533" data-end="2597">1440p rezolucija bi mogla biti najbolja tačka za ovaj uređaj</strong>, dok je 4K više namenjen kompatibilnosti sa televizorima nego garantovanju nativnog 4K iskustva u najzahtevnijim igrama.</p>
<p>Steam Machine će dobiti podršku za <strong data-start="2755" data-end="2776">FSR 4 tehnologiju</strong>, kao i nove drajvere za poboljšanje performansi i rad sa zahtevnijim naslovima.</p>
<h2>Skup uređaj u konkurenciji konzola i računara</h2>
<p>Cena od preko 1.000 dolara stavlja Steam Machine u nezgodnu poziciju. <strong data-start="2978" data-end="2999">PlayStation 5 Pro</strong> je jeftiniji, dok se klasičan računar sličnih specifikacija može sastaviti za manje novca.</p>
<p>Glavna prednost Valveovog uređaja nije samo hardver, već kompletno iskustvo koje donosi <strong data-start="3180" data-end="3191">SteamOS</strong>, jednostavno korišćenje u dnevnoj sobi i pristup ogromnoj biblioteci Steam igara.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/valve" target="_blank">Valve</a> je takođe potvrdio da radi na širenju SteamOS-a na druge uređaje, što znači da igrači koji ne žele da plate ovu cenu možda neće morati da kupuju originalni hardver.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347286-kraj-ere-jeftine-tehnologije-zasto-ce-elektronski-uredjaji-nastaviti-da-poskupljuju</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kraj ere jeftine tehnologije: Zašto će elektronski uređaji nastaviti da poskupljuju</title>
            <description>
                <![CDATA[Kada se govori o cenama elektronike, potrošači su navikli na to da tehnologija vremenom postaje pristupačnija.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347286-kraj-ere-jeftine-tehnologije-zasto-ce-elektronski-uredjaji-nastaviti-da-poskupljuju</link>
            <author>Vanja Karličić (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kada se govori o cenama elektronike, potrošači su navikli na to da tehnologija vremenom postaje pristupačnija. Međutim, poslednjih godina to pravilo sve manje važi, a očekuje se da će se taj trend rasta cena nastaviti i u narednom periodu. Jedan od ključnih razloga za rast cena elektronskih uređaja krije se u komponentama koje korisnici gotovo nikada ne vide - memorijskim čipovima.</p>
<p>Ove komponente predstavljaju osnovu savremene digitalne ekonomije i ugrađuju se u gotovo svaki elektronski uređaj - od pametnih telefona i laptopova, preko gejming konzola i automobila, do pametnih televizora i pratećih set top boksova.</p>
<p>Globalna nestašica memorijskih čipova, koju pojedini analitičari i mediji već nazivaju "RAMagedon", pre svega je posledica ubrzanog razvoja veštačke inteligencije.</p>
<p>Kompanije koje razvijaju AI modele i upravljaju velikim data centrima troše sve veće količine memorije, zbog čega proizvođači prioritet daju proizvodnji naprednih memorijskih rešenja za potrebe AI infrastrukture.</p>
<p>Prema podacima međunarodne analitičke kuće International Data Corporation (IDC), globalni nedostatak memorijskih čipova značajno će uticati na tržište potrošačke elektronike tokom 2026. i 2027. godine , a globalna potražnja za memorijskim čipovima nastaviće da raste pod uticajem razvoja veštačke inteligencije i širenja cloud servisa.</p>
<p>Tako na primer, mobilni telefoni odavno su prevazišli svoju osnovnu namenu i postali mali prenosivi računari. Korisnici očekuju više memorijskog prostora za fotografije i video-zapise, brži rad uređaja i aplikacija, kao i neprekidan pristup internet sadržajima. Sve to zahteva veće memorijske kapacitete i naprednije čipove.</p>
<p>Isti trend prisutan je i u domaćinstvima. Pametni televizori danas predstavljaju digitalne platforme koje omogućavaju pristup velikom broju aplikacija i servisa za striming sadržaja.</p>
<p>Tako, na primer, gledanje dvočasovnog filma na platformi Netflix može da potroši između 1,4 i 14 GB podataka, u zavisnosti od odabranog kvaliteta slike. Kako korisnici sve češće biraju sadržaje u HD i 4K rezoluciji, rastu i zahtevi za većim memorijskim kapacitetima i naprednijim čipovima.</p>
<div id="attachment_5354288" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 46.03636363636364%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="tabela" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/22/tabela-498581-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/22/tabela-498581-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="tabela" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Printskrin</span>
                                </div>
<p>Manje očigledan, ali podjednako važan primer iz domaćinstva jesu set-top box uređaji koje operateri kablovske televizije, IPTV i internet servisa koriste za prijem, obradu i distribuciju digitalnog sadržaja.</p>
<p>Iako ih korisnici najčešće povezuju isključivo sa televizijskim signalom, savremeni set-top box uređaji omogućavaju pristup video sadržajima na zahtev, aplikacijama i drugim digitalnim servisima. Takođe, ni njihova potrošnja podataka takođe nije zanemarljiva - u zavisnosti od kvaliteta sadržaja, mogu da koriste od 1 do 8 GB podataka po satu gledanja. Pored toga, čak i kada nisu aktivno u upotrebi, ovi uređaji troše određenu količinu podataka za ažuriranje softvera i aplikacija.</p>
<p>Zapravo, potrošnja podataka daleko prevazilazi gledanje filmova i serija. Svaki video koji pogledamo, svaka fotografija koju sačuvamo, svako skrolovanje kroz društvene mreže, pretraga interneta, svako pitanje koje postavimo veštačkoj inteligenciji ili otvaranje veb stranice - uključujući i čitanje ovog teksta - generišu i prenose podatke.</p>
<p>Kako se povećava količina sadržaja koju svakodnevno konzumiramo i broj digitalnih usluga koje koristimo, rastu i zahtevi za većim memorijskim kapacitetima i naprednijim čipovima koji omogućavaju nesmetano funkcionisanje svih povezanih uređaja.</p>
<p>Posledice ovog trenda već su vidljive na tržištu, a analitičari očekuju da će se nastaviti i tokom narednih godina. Drugim rečima, kako raste količina podataka koju stvaramo i trošimo, raste i cena tehnologije koja nam omogućava da tim podacima pristupimo.</p>
<p>Ako se sadašnji trendovi nastave, potrošači će i u narednim godinama morati da računaju na više cene elektronskih uređaja - od pametnih telefona, računara i televizora, do brojnih drugih uređaja koji su postali deo svakodnevnog života.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347710-nvidia-pravi-mozak-za-robote-ali-bez-ovoga-ne-smeju-medju-ljude</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 11:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Nvidia pravi mozak za robote, ali bez ovoga ne smeju među ljude</title>
            <description>
                <![CDATA[Nvidia razvija AI sistem za humanoidne robote koji treba da omogući sigurniji rad ljudi i mašina u budućnosti]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347710-nvidia-pravi-mozak-za-robote-ali-bez-ovoga-ne-smeju-medju-ljude</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Nvidia je predstavila novi sistem koji bi mogao biti ključan za razvoj humanoidnih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robota</a> sposobnih da rade zajedno sa ljudima. Kompanija je lansirala <strong data-start="461" data-end="490">Nvidia Halos for Robotics</strong>, platformu koja kombinuje veštačku inteligenciju, softver, senzore i računarsku snagu kako bi roboti bili bezbedniji u stvarnom svetu.</p>
<p>Iako humanoidni roboti obećavaju ogromne promene u industriji, tehnologija još nije dovoljno razvijena za masovnu primenu. Najveći izazov nije samo napraviti robota koji može da se kreće, već omogućiti mu da <strong data-start="835" data-end="874">razume okruženje i bezbedno reaguje</strong>.</p>
<p>Prema procenama kompanije <strong data-start="903" data-end="915">Barclays</strong>, tržište humanoidnih robota moglo bi da dostigne vrednost od <strong data-start="977" data-end="1017">200 milijardi dolara do 2035. godine</strong>.</p>
<h2>Nvidia želi da roboti rade rame uz rame sa ljudima</h2>
<p>Nova platforma <strong data-start="1090" data-end="1119">Nvidia Halos for Robotics</strong> zasnovana je na iskustvu koje je kompanija stekla kroz razvoj tehnologija za autonomna vozila.</p>
<p>Sistem objedinjuje <strong data-start="1235" data-end="1297">softver, procesore, senzore i alate za proveru bezbednosti</strong>, sa ciljem da autonomni sistemi mogu pouzdanije da funkcionišu u fizičkom prostoru.</p>
<p>Prvi korisnik nove platforme biće kompanija <strong data-start="1427" data-end="1447">Agility Robotics</strong>, koja planira da koristi Halos u humanoidnim robotima namenjenim operacijama kod velikih poslovnih korisnika, uključujući <strong data-start="1570" data-end="1589">Amazon i Toyota</strong>.</p>
<p>Nvidia potpredsednik za robotiku i edge AI Dipu Tala opisao je sistem kao objedinjenu sigurnosnu arhitekturu koja treba da omogući širenje autonomnih sistema u realnim okruženjima.</p>
<h2>Najveći problem robota nije inteligencija, već sigurnost</h2>
<p>Direktor kompanije <strong data-start="1856" data-end="1866">Nvidia</strong>, Jensen Huang, već dugo govori pozitivno o budućnosti humanoidnih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robota</a>. Posebno je istakao razvoj koji sprovodi <strong data-start="1981" data-end="1992">Hyundai</strong>, dok je ranije hvalio i Teslin projekat Optimus.</p>
<p>Međutim, najveća prepreka za masovno usvajanje humanoida nije samo razvoj veštačke inteligencije. Roboti moraju da nauče kako da se ponašaju u nepredvidivim situacijama gde se nalaze ljudi, predmeti i različiti rizici.</p>
<p>Pras Velagapudi, tehnološki direktor kompanije Agility Robotics, objasnio je da sigurnosni sistemi moraju biti napredniji jer robot mora da proceni šta sme da dodirne, pomeri ili koliko sile može da primeni.</p>
<h2>Nvidia vidi najveću vrednost u softveru</h2>
<p>Dok mnoge kompanije razvijaju sama robotska tela, Nvidia se fokusira na ono što pokreće njihove sposobnosti: <strong data-start="2625" data-end="2671">čipove, računanje i veštačku inteligenciju</strong>.</p>
<p>Ovaj pristup pokazuje gde kompanija vidi najveći poslovni potencijal. Ako humanoidni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">roboti</a> zaista postanu deo svakodnevnog rada, upravo sigurnosni sistemi i AI infrastruktura mogli bi biti među najvažnijim komponentama.</p>
<p>Krajnji cilj industrije je stvaranje robota koji mogu da rade uz ljude, obavljaju opasne ili teške poslove i prilagođavaju se složenim situacijama bez ugrožavanja okoline.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4347701-gta-6-bi-mogao-da-bude-najskuplji-hit-ikada-cena-sokirala-igrace</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>GTA 6 bi mogao da bude najskuplji hit ikada, cena šokirala igrače</title>
            <description>
                <![CDATA[GTA 6 cena izazvala je buru među igračima. Curenje sugeriše da bi osnovna verzija mogla da košta čak 90 evra]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4347701-gta-6-bi-mogao-da-bude-najskuplji-hit-ikada-cena-sokirala-igrace</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="310" data-end="324"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> cena</strong> mogla bi da bude mnogo viša nego što su igrači očekivali. Najnovije curenje iz velikog evropskog trgovinskog lanca sugeriše da bi osnovna verzija dugo iščekivane igre mogla da košta čak <strong data-start="511" data-end="522">90 evra</strong>, što bi predstavljalo veliki skok u odnosu na standardne cene novih naslova.</p>
<p>Sve je počelo kada je analitičar kompanije <strong data-start="644" data-end="666">Wedbush Securities</strong>, Majkl Pačter, ranije tvrdio da bi <strong data-start="702" data-end="758">Rockstar Games mogao da naplati 100 dolara za GTA 6</strong> bez ozbiljnih posledica po prodaju.</p>
<p>Sada se pojavila informacija koja pokazuje da ta ideja možda nije bila toliko nerealna.</p>
<h2>FNAC slučajno otkrio moguće cene GTA 6 izdanja</h2>
<p>Portugalski ogranak kompanije <strong data-start="967" data-end="975">FNAC</strong> navodno je prerano objavio informacije o nekoliko verzija igre. Curenje je prvi primetio korisnik foruma <strong data-start="1081" data-end="1093">ResetEra</strong> pod nadimkom fdst1983, koji je podelio snimke ekrana sa internim oznakama proizvoda.</p>
<p>Posebnu pažnju privukli su <strong data-start="1207" data-end="1250">SKU kodovi povezani sa Rockstar Gamesom</strong> i datumom izlaska koji se poklapa sa ranije objavljenim terminom, 19. novembrom 2026. godine.</p>
<p>Prema tim informacijama, standardno izdanje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> moglo bi da bude među najskupljim osnovnim verzijama neke velike igre do sada.</p>
<h2>Gejming industrija već pomera granice cena</h2>
<p>Iako cena od <strong data-start="1537" data-end="1567">90 evra za osnovnu verziju</strong> zvuči ekstremno, industrija je već počela da eksperimentiše sa višim cenama. <strong data-start="1645" data-end="1657">Nintendo</strong> je izazvao veliku pažnju kada je za određene nove naslove tražio gotovo 90 evra na evropskom tržištu.</p>
<p>Ipak, kompanija je u tom slučaju ponudila i povoljniju digitalnu verziju, što ostavlja mogućnost da bi sličan pristup mogao da primeni i Rockstar.</p>
<p>Zvanična potvrda očekuje se 25. juna, kada bi trebalo da budu otvorene <strong data-start="1980" data-end="2033"><a title="Rockstar otkrio GTA 6 omot i datum kada kreću pre-orderi" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4345864-rockstar-otkrio-gta-6-omot-i-datum-kada-krecu-pre-orderi" target="_blank">predporudžbine za PlayStation 5 i Xbox Series X|S</a></strong>. Tada će biti poznato da li je curenje bilo greška trgovca ili stvarna cena.</p>
<h2>Najskuplja igra u istoriji dobija najskuplju cenu?</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> već godinama nosi reputaciju jednog od najvećih projekata u istoriji industrije. Prema nezvaničnim procenama, budžet razvoja igre mogao bi da premašuje <strong data-start="2326" data-end="2350">1,5 milijardi dolara</strong>, što bi je učinilo jednim od najskupljih gejming projekata ikada.</p>
<p>Sa poslovne strane, viša cena bi mogla da pomogne kompaniji da povrati ogromna ulaganja. Međutim, među igračima ostaje ključno pitanje: <strong data-start="2554" data-end="2624">da li osnovna verzija igre zaista može da opravda cenu od 90 evra?</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347700-kriza-trese-trziste-telefona-ali-ova-dva-brenda-beleze-rast</guid>
            <pubDate>Tue, 23 Jun 2026 09:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kriza trese tržište telefona, ali ova dva brenda beleže rast</title>
            <description>
                <![CDATA[Prodaja telefona širom sveta pada, ali Apple i Huawei beleže snažan rast dok memorijska kriza potresa industriju]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347700-kriza-trese-trziste-telefona-ali-ova-dva-brenda-beleze-rast</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Globalna prodaja <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/pametni-telefoni" target="_blank">pametnih telefona</a> nalazi se pod velikim pritiskom, a najnoviji podaci pokazuju da tržište već devetu nedelju zaredom beleži pad. Ipak, dok većina proizvođača gubi kupce, <strong data-start="490" data-end="537">Apple i Huawei uspevaju da povećaju prodaju</strong>.</p>
<p>Prema analizi kompanije <strong data-start="564" data-end="589">Counterpoint Research</strong>, tokom dvadesete nedelje 2026. godine, odnosno od 11. do 17. maja, ukupna prodaja telefona na globalnom nivou pala je za <strong data-start="711" data-end="760">8 odsto u odnosu na isti period prošle godine</strong>.</p>
<p>Glavni razlog za ovakav pad su <strong data-start="794" data-end="826">rast cena memorijskih čipova</strong>, sve veći troškovi proizvodnje i oprez kupaca koji sve duže zadržavaju postojeće uređaje.</p>
<h2>Apple i Huawei jedini beleže snažan rast</h2>
<p>Dok se većina proizvođača bori sa padom potražnje, <strong data-start="1014" data-end="1088">Apple beleži rast prodaje iPhone uređaja od 9 odsto na godišnjem nivou</strong>. Kompanija je uspela da zadrži interesovanje kupaca zahvaljujući stabilnijem poslovanju i snažnoj kontroli troškova.</p>
<p>Za razliku od mnogih Android proizvođača, Apple je dugo uspevao da održava stabilnu cenu svojih uređaja i snažnu lojalnost korisnika. Međutim, situacija bi uskoro mogla da se promeni jer je kompanija najavila <strong data-start="1416" data-end="1450">povećanje cena svog portfolija</strong>.</p>
<p>Drugi veliki pobednik trenutne krize je <strong data-start="1493" data-end="1503">Huawei</strong>, koji je ostvario još impresivniji rezultat. Kineski proizvođač zabeležio je rast od čak <strong data-start="1593" data-end="1605">23 odsto</strong>, uprkos problemima koji pogađaju ostatak industrije.</p>
<p>Huawei trenutno koristi prednost domaćeg tržišta i lokalizovanog lanca snabdevanja. U Kini deli prvo mesto sa konkurencijom, sa tržišnim udelom od <strong data-start="1807" data-end="1819">20 odsto</strong>, dok istovremeno preuzima deo kupaca kompanija poput Xiaomi, OPPO i vivo.</p>
<h2>AI podigao cenu memorije i promenio planove proizvođača</h2>
<p>Jedan od najvećih problema za industriju telefona u 2026. godini jeste <strong data-start="2026" data-end="2060">eksplozivan rast cena memorije</strong>. Razvoj veštačke inteligencije povećao je potražnju za memorijskim kapacitetima, što se direktno odrazilo na proizvođače telefona.</p>
<p>Direktor istraživanja u kompaniji <strong data-start="2227" data-end="2252">Counterpoint Research</strong>, Tarun Patak, ocenio je da će visoke cene memorije ostati prisutne do kraja godine. Proizvođači zbog toga menjaju strategije, povećavaju cene uređaja, odlažu lansiranja i pokušavaju da smanje troškove.</p>
<p>To u praksi znači da će mnogi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/pametni-telefoni" target="_blank">Android telefoni</a> dobiti <strong data-start="2510" data-end="2548">više cene ili skromnije komponente</strong>. Proizvođači moraju da biraju između manjeg profita, skupljih uređaja ili smanjenja funkcija kako bi održali poslovanje.</p>
<p>Dok se tržište suočava sa jednom od težih faza poslednjih godina, <strong data-start="2737" data-end="2843">Apple i Huawei pokazuju da pojedini brendovi i dalje mogu da rastu čak i kada cela industrija usporava</strong>.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347371-kako-rade-opticki-kablovi-i-zasto-su-kicma-modernog-interneta</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 20:07:59 +0200</pubDate>
            <title>Kako rade optički kablovi i zašto su kičma modernog interneta</title>
            <description>
                <![CDATA[Optički kablovi prenose internet pomoću svetlosti i čine osnovu globalne mreže koja povezuje ceo svet]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347371-kako-rade-opticki-kablovi-i-zasto-su-kicma-modernog-interneta</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">Internet</a> koji koristimo svakog dana počiva na jednoj od najtiših, ali najvažnijih tehnologija današnjice, <strong data-start="354" data-end="376">optičkim kablovima</strong>. Oni prenose ogromne količine podataka pomoću svetlosti kroz tanke staklene niti i predstavljaju osnovu globalne mreže koja povezuje telefone, računare i servise širom sveta.</p>
<p>Ova infrastruktura je razlog zašto video pozivi, streaming i cloud servisi funkcionišu u realnom vremenu, čak i kada se podaci prenose između kontinenata.</p>
<h2>Kako svetlost postaje internet signal</h2>
<p>Optički kablovi rade tako što pretvaraju digitalne podatke u <strong data-start="812" data-end="833">svetlosne impulse</strong> koji se šalju kroz veoma tanke staklene ili plastične niti. Svetlost se odbija unutar kabla kroz proces poznat kao <strong data-start="949" data-end="982">totalna unutrašnja refleksija</strong>, što omogućava signalima da putuju na velike udaljenosti bez značajnog gubitka.</p>
<p>Na kraju trase, signal stiže do <strong data-start="1096" data-end="1119">optičkog prijemnika</strong> koji svetlost ponovo pretvara u električne signale. Ti signali zatim postaju slika, tekst ili video koji vidite na ekranu.</p>
<p>U praksi, ovo znači da svaka poruka ili video koji pošaljete prolazi kroz sistem koji koristi fiziku svetlosti, a ne klasičnu električnu struju kroz bakarne kablove.</p>
<h2>Zašto je optička mreža okosnica globalnog interneta</h2>
<p>Optička infrastruktura se smatra <strong data-start="1500" data-end="1529">kičmom modernog interneta</strong> jer može da prenese ogromne količine podataka na velikim udaljenostima uz minimalna kašnjenja. Kompanije poput AT&T su još tokom 80-ih godina počele ozbiljno da razvijaju ovu tehnologiju, postavljajući temelje današnje globalne mreže.</p>
<p>Iako je tehnologija nastala sredinom 20. veka, njena prava ekspanzija dolazi tek sa eksplozijom digitalnih servisa i cloud sistema. Danas se optički kablovi nalaze i ispod okeana, gde povezuju kontinente i omogućavaju da internet funkcioniše kao jedinstven globalni sistem.</p>
<p>Zanimljivo je da se u najnovijim istraživanjima testiraju i napredne varijante takozvanih “šupljih” optičkih kablova, koji mogu da smanje kašnjenje i povećaju brzinu prenosa podataka. U jednim eksperimentima u Japanu zabeleženi su rekordni kapaciteti prenosa podataka koji pokazuju koliko ova tehnologija i dalje ima prostora za napredak.</p>
<p>Paralelno sa tim, kompanije poput Starlink pokušavaju da obezbede internet putem satelita, ali optička mreža i dalje ostaje daleko brža i stabilnija opcija kada postoji fizička infrastruktura na terenu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347362-tajni-fifa-ai-sistem-za-sp-2026-prati-navijace-guzve-i-bezbednost-uzivo</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Tajni FIFA AI sistem za SP 2026 prati navijače, gužve i bezbednost uživo</title>
            <description>
                <![CDATA[FIFA uvodi AI komandni centar za SP 2026 koji u realnom vremenu prati navijače, bezbednost i logistiku na turniru]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347362-tajni-fifa-ai-sistem-za-sp-2026-prati-navijace-guzve-i-bezbednost-uzivo</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/svetsko-prvenstvo-u-fudbalu-2026" target="_blank">Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026</a>. ulazi u novu tehnološku fazu zahvaljujući internom <strong data-start="341" data-end="364">AI komandnom centru</strong> koji je FIFA razvila za upravljanje turnirom u realnom vremenu. Sistem prikuplja i analizira podatke o navijačima, bezbednosti, transportu i stadionima, sa ciljem da organizatorima omogući brže reakcije na potencijalne probleme tokom jednog od najkompleksnijih sportskih događaja na svetu.</p>
<p>Kako prenosi PCMag, ovaj sistem funkcioniše kao centralni digitalni operativni centar koji objedinjeno prati sve ključne tokove informacija. Za razliku od tehnologija koje se koriste tokom utakmica, ovaj AI nije povezan sa sudijskim odlukama, već sa organizacijom celokupnog turnira.</p>
<h2>Kako funkcioniše FIFA AI komandni centar</h2>
<p>U osnovi, sistem prikuplja ogromne količine podataka iz različitih izvora i obrađuje ih u realnom vremenu. To uključuje informacije o <strong data-start="1152" data-end="1173">kretanju navijača</strong>, stanju u javnom prevozu, vremenskim uslovima, bezbednosnim incidentima i aktivnostima na društvenim mrežama.</p>
<p>Cilj nije da veštačka inteligencija donosi odluke, već da otkrije obrasce i potencijalne rizike pre nego što prerastu u ozbiljan problem. Ako, na primer, dođe do neuobičajenih gužvi oko stadiona ili naglog porasta sumnjivih objava na mrežama, sistem može odmah da upozori operatere.</p>
<p>U FIFA-i naglašavaju da konačne odluke i dalje donose ljudi, dok AI služi kao <strong data-start="1647" data-end="1670">analitički asistent</strong> koji omogućava bržu i precizniju obradu podataka koji bi inače bili previše obimni za ručnu analizu.</p>
<h2>Najveći logistički test u istoriji turnira</h2>
<p>FIFA se suočava sa najzahtevnijim organizacionim izazovom do sada. SP 2026 se održava u tri države, uz rekordnih 48 reprezentacija i 104 utakmice, što znači konstantnu koordinaciju između bezbednosnih službi, lokalnih vlasti, transportnih sistema i medicinskih timova.</p>
<p>Zbog takve složenosti, AI sistem ima ulogu <strong data-start="2166" data-end="2188">ranog upozoravanja</strong> i centralizacije informacija koje su ranije bile rasute po različitim timovima. Ideja je da se odluke donose brže, uz bolji uvid u celokupnu situaciju na terenu.</p>
<p>Iako slični sistemi već postoje na velikim događajima poput Olimpijskih igara i međunarodnih aerodroma, FIFA-in pristup predstavlja jedan od najobimnijih pokušaja integracije veštačke inteligencije u globalni sportski događaj.</p>
<h2 data-start="2352" data-end="2578">Privatnost i nova pitanja</h2>
<p>Uvođenje ovakvog sistema otvara i pitanje granica između <strong data-start="2673" data-end="2702">bezbednosti i privatnosti</strong>. Analiza podataka sa društvenih mreža i kretanja velikih masa ljudi već izaziva rasprave među regulatorima i stručnjacima.</p>
<p>Organizatori tvrde da AI nije alat za nadzor pojedinaca, već za operativnu podršku i prevenciju incidenata. Ipak, očekuje se da će upravo ovakvi sistemi u narednim godinama biti pod sve većom kontrolom javnosti i regulatornih tela.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347335-zasto-android-vise-ne-nosi-imena-slatkisa-i-kolaca-razlog-je-cudniji-nego-sto-biste-mislili</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 15:09:20 +0200</pubDate>
            <title>Zašto Android više ne nosi imena slatkiša i kolača: Razlog je čudniji nego što biste pomislili</title>
            <description>
                <![CDATA[Android je ukinuo "slatka" imena verzija 2019. godine. Evo zašto je Google prešao na brojeve i šta se promenilo]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347335-zasto-android-vise-ne-nosi-imena-slatkisa-i-kolaca-razlog-je-cudniji-nego-sto-biste-mislili</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Google je 2019. godine promenio način na koji imenuje <strong data-start="331" data-end="350">Android verzije</strong>, okončavši tradiciju koja je trajala više od decenije. Umesto prepoznatljivih naziva poput KitKat, Oreo ili Marshmallow, nove verzije sada se označavaju jednostavnim brojevima. Ova promena deluje kozmetički, ali razlog je pre svega globalna jasnoća i praktičnost.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> je godinama koristio sistem imena zasnovan na <strong data-start="724" data-end="750">slatkišima i desertima</strong>, poređanih po abecedi. Počevši od Cupcake 2009. godine, svaki veliki update nosio je ime koje je bilo lako pamtljivo i često simpatično korisnicima.</p>
<p>Međutim, kako je Android postajao globalan proizvod, ova tradicija je počela da stvara problem. Različite kulture širom sveta <strong>nemaju isti odnos prema određenim poslasticama, što je otežavalo prepoznavanje i komunikaciju.</strong></p>
<h2>Zašto je Google prešao na brojeve</h2>
<p>Glavni razlog promene je jednostavnost. Numerički sistem, počevši od <strong data-start="1231" data-end="1245"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> 10</strong>, omogućava jasnije razumevanje verzija bez kulturnih ili jezičkih barijera.</p>
<p>U praksi, korisniku je mnogo lakše da shvati razliku između Android 12 i Android 14 nego između naziva koji nemaju univerzalno značenje u svim regionima. Google je time želeo da smanji konfuziju i poboljša globalnu doslednost proizvoda.</p>
<h2>Imena slatkiša nisu potpuno nestala</h2>
<p>Iako su javno ukinuta, interna praksa u Google-u nikada nije potpuno nestala. Svaka verzija i dalje ima interno kodno ime inspirisano desertima, koje se koristi u razvoju i među inženjerima.</p>
<p>Na primer, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> 11 i Android 12 su interno imali kreativna imena, ali ona više nisu deo zvaničnog brendiranja. Time je zadržan deo tradicije, ali bez uticaja na krajnje korisnike.</p>
<h2>Novi fokus: dizajn i personalizacija</h2>
<p>Iako su imena otišla u istoriju, Android je zadržao ideju kreativnosti kroz dizajn. Sistem poput <strong data-start="2114" data-end="2130">Material You</strong> donosi dinamičko prilagođavanje boja, dok novije verzije uvode fluidnije animacije i personalizovaniji izgled.</p>
<p>Ovo pokazuje da se fokus nije izgubio, već se samo promenio oblik izražavanja. Umesto naziva verzija, kreativnost je prebačena na vizuelni identitet sistema.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347167-google-ne-pronalazi-sve-5-pretrazivaca-koji-kriju-pravo-blago-interneta</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Google ne pronalazi sve: 5 pretraživača koji kriju pravo blago interneta</title>
            <description>
                <![CDATA[Google nije jedini način za pretragu interneta. Ovi alternativni pretraživači otkrivaju skrivene sajtove i manje poznat sadržaj]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347167-google-ne-pronalazi-sve-5-pretrazivaca-koji-kriju-pravo-blago-interneta</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> je i dalje prvi izbor kada želite brz odgovor, ali najveći pretraživač sveta ne prikazuje baš sve što postoji na internetu. Mnogi mali sajtovi, lični blogovi, hobi stranice i neobični projekti ostaju skriveni iza prvih strana rezultata.</p>
<p>Razlog je jednostavan: veliki deo interneta danas je prilagođen <strong data-start="901" data-end="918">SEO pravilima</strong>, reklamama i algoritmima koji favorizuju popularne stranice. Zbog toga zanimljiv sadržaj često ne stiže do korisnika, iako postoji godinama.</p>
<p>Postoje alternativni pretraživači koji pokušavaju da pronađu upravo taj zaboravljeni deo interneta. Oni ne rade uvek kao <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a>, ali često otkrivaju mesta koja bi inače ostala potpuno nevidljiva.</p>
<h2>Marginalia Search otkriva stari i lični internet</h2>
<p>Marginalia Search je jedan od najzanimljivijih primera pretraživača koji pokušava da vrati internet kakav je nekada bio. Umesto da gura samo komercijalne rezultate, on traži male i često zanemarene stranice.</p>
<p>Ovaj alat je posebno dobar za pronalaženje <strong data-start="1583" data-end="1651">ličnih projekata, eseja, hobi sajtova i nekomercijalnog sadržaja</strong>. Rezultati često izgledaju kao povratak u vreme kada internet nije bio prepun prodavnica, oglasa i tekstova napravljenih samo da zauzmu mesto u pretrazi.</p>
<p>Najbolje funkcioniše kada tražite precizne i neobične pojmove. Široke pretrage daju slabije rezultate, ali konkretna pitanja i uske teme mogu otkriti veoma zanimljive stranice.</p>
<h2>Wilby vraća osećaj starog interneta</h2>
<p>Wiby je još jedan alat koji se fokusira na ručno pravljene stranice i jednostavne sajtove. Njegov cilj nije da izgleda kao moderan Google konkurent, već da pronađe sadržaj sa manje optimizacije i više ličnog pečata.</p>
<p>Rezultati mogu delovati zastarelo, neuredno ili čak čudno, ali upravo to je deo njegove privlačnosti. Mnogi od tih sajtova nisu napravljeni da prodaju nešto ili skupljaju klikove.</p>
<p>Wiby je koristan za pronalaženje <strong data-start="2489" data-end="2543">tehničkih projekata, hobi stranica i malih sajtova</strong> koji se bave veoma specifičnim temama.</p>
<h2>Million Short uklanja najveće sajtove iz pretrage</h2>
<p>Million Short koristi potpuno drugačiji pristup. Umesto da pokušava da nadmaši velike sajtove, omogućava vam da ih sklonite iz rezultata.</p>
<p>Kada uklonite najpopularnije domene, pretraga izgleda potpuno drugačije. Umesto velikih portala i poznatih stranica, pojavljuju se manji blogovi, nezavisni vodiči i specijalizovani tekstovi.</p>
<p>Ovakav način pretrage posebno može pomoći kada tražite rešenja za probleme gde veliki sajtovi često nude generičke odgovore, a pravi odgovor se nalazi na malom forumu ili ličnom blogu.</p>
<h2>Mwmbl pokušava da napravi pretragu koju kontrolišu korisnici</h2>
<p>Mwmbl je otvoreni i neprofitni projekat koji pokušava da napravi drugačiji sistem rangiranja. Ideja je da rezultate više oblikuju korisnici, a manje oglašavanje i komercijalni interesi.</p>
<p>Pošto je projekat još u razvoju, rezultati nisu uvek savršeni. Ipak, može da pronađe <strong data-start="3548" data-end="3615">open source projekte, tehničke stranice i manje poznate sajtove</strong> koji teško dolaze do izražaja na velikim pretraživačima.</p>
<p>Ovaj pretraživač je više eksperiment sa drugačijom filozofijom nego zamena za Google u svakodnevnoj upotrebi.</p>
<h2>Mojeek ima sopstveni indeks i drugačiji pristup</h2>
<p>Mojeek je možda najsličniji klasičnim pretraživačima sa ove liste, ali se razlikuje po tome što koristi sopstveni pretraživač i sopstveni indeks.</p>
<p>To znači da nije samo još jedan servis koji prikazuje tuđe rezultate. Mojeek ima mogućnost da pronađe stranice na drugačiji način i nudi funkcije poput fokusiranih grupa sajtova.</p>
<p>Njegova prednost dolazi kada želite da suzite pretragu na određene vrste izvora, umesto da pretražujete ceo internet odjednom.</p>
<p>Internet je danas ogroman, ali najvidljiviji deo često nije i najzanimljiviji. Dok <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> odlično pronalazi popularne odgovore, ovi alati pokazuju da i dalje postoji veliki broj malih, čudnih i korisnih delova interneta koji čekaju da budu pronađeni.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347222-jeftini-punjaci-kriju-rizik-evo-zasto-mogu-biti-opasni-za-vas-telefon-i-kako-da-ih-prepoznate</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Jeftini punjači kriju rizik: Evo zašto mogu biti opasni za vaš telefon i kako da ih prepoznate</title>
            <description>
                <![CDATA[Jeftini punjači mogu ugroziti telefon, bateriju i bezbednost. Evo na šta upozoravaju stručnjaci]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4347222-jeftini-punjaci-kriju-rizik-evo-zasto-mogu-biti-opasni-za-vas-telefon-i-kako-da-ih-prepoznate</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Jeftini <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/punjac" target="_blank">punjači</a> često izgledaju kao pametan način da se uštedi novac, ali iza niske cene se u mnogim slučajevima kriju kompromisi koji direktno utiču na <strong data-start="391" data-end="414">bezbednost telefona</strong> i dugovečnost baterije. Stručnjaci upozoravaju da problem nije u tome što oni ne rade, već u tome kako rade iznutra.</p>
<p>Na prvi pogled, jeftini punjači deluju gotovo identično kao modeli renomiranih proizvođača. Imaju iste <strong data-start="671" data-end="688">USB-C portove</strong>, sličan dizajn i često marketinške oznake koje obećavaju brzo punjenje.</p>
<p>Međutim, razlika se krije u unutrašnjosti uređaja. Tu se najčešće štedi na komponentama i sertifikatima koji direktno utiču na stabilnost i sigurnost rada.</p>
<h2>Skriveni kompromisi jeftinih modela</h2>
<p>Kod niskobudžetnih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/punjac" target="_blank">punjača</a> često izostaju važne <strong data-start="1008" data-end="1037">bezbednosne certifikacije</strong> poput UL ili USB-IF standarda. To znači da uređaj možda nikada nije prošao ozbiljna testiranja koja potvrđuju da može bezbedno da isporučuje struju.</p>
<p>U praksi, to može dovesti do nestabilnog napona, poznatog kao <strong data-start="1250" data-end="1268">električni šum</strong>, koji dugoročno može uticati na bateriju telefona. Pored toga, slabiji kvalitet komponenti povećava rizik od pregrevanja tokom dužeg korišćenja.</p>
<h2>Kako bezbedno izabrati punjač</h2>
<p>Moderni telefoni imaju zaštitne sisteme koji ograničavaju koliko energije mogu da povuku iz <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/punjac" target="_blank">punjača</a>. Čak i ako je punjač jači, uređaj će uzeti samo onoliko koliko mu je potrebno.</p>
<p>Ipak, to ne znači da je svaki punjač bezbedan. Problem nastaje kada kvalitet izrade ne prati standarde, posebno kod loših kablova i neproverenih brendova.</p>
<p>Dodatni rizik predstavlja i nedostatak podrške za moderne tehnologije poput <strong data-start="1861" data-end="1896">PPS (Programmable Power Supply)</strong>, koje omogućavaju preciznije i stabilnije punjenje. Bez toga, punjenje može biti manje efikasno i toplije nego što bi trebalo.</p>
<p>Na kraju, razlika u ceni od nekoliko evra često je mala u poređenju sa potencijalnom štetom na uređaju vrednom stotine evra. Zato stručnjaci naglašavaju da izbor punjača nije samo pitanje cene, već i dugoročne zaštite uređaja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4347216-android-strucnjak-upozorava-ovih-5-popularnih-aplikacija-bolje-izbegavati</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 11:56:00 +0200</pubDate>
            <title>Android stručnjak upozorava: Ovih 5 popularnih aplikacija bolje izbegavati</title>
            <description>
                <![CDATA[Stručnjak otkriva 5 popularnih Android aplikacija koje mogu ugroziti privatnost i bezbednost korisnika]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4347216-android-strucnjak-upozorava-ovih-5-popularnih-aplikacija-bolje-izbegavati</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> aplikacije sa milionima i čak milijardama preuzimanja često deluju kao siguran izbor. Međutim, broj instalacija ne govori ništa o tome kako te aplikacije tretiraju <strong data-start="425" data-end="439">privatnost</strong>, <strong data-start="441" data-end="455">bezbednost</strong> i podatke korisnika. <a rel="noopener" href="https://www.androidauthority.com/popular-android-apps-dont-download-2026-3678392/" target="_blank">Stručnjaci sve češće upozoravaju</a> da neki od najpopularnijih alata zapravo donose više rizika nego koristi.</p>
<h2>Popularnost nije garancija sigurnosti</h2>
<p>Veliki broj preuzimanja na Google Play prodavnici ne znači da je aplikacija pouzdana. U praksi, mnoge aplikacije opstaju zahvaljujući agresivnom marketingu ili besplatnim verzijama koje kriju druge oblike monetizacije.</p>
<p>Problem je što korisnici često instaliraju aplikacije bez razmišljanja o tome šta one rade u pozadini. Upravo tu nastaju najveći rizici po <strong data-start="986" data-end="1010">digitalnu privatnost</strong> i kontrolu nad ličnim podacima.</p>
<h3>Turbo VPN</h3>
<p>Turbo VPN ima stotine miliona preuzimanja i na prvi pogled deluje kao jednostavno rešenje za privatno surfovanje. Ipak, kod besplatnih VPN servisa uvek postoji skrivena cena, a to su podaci korisnika.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da ovakvi servisi često imaju nejasne modele poslovanja i da korisnici ne znaju u potpunosti kako se njihovi podaci koriste. Ironija je u tome što alat namenjen zaštiti privatnosti može upravo tu privatnost da oslabi.</p>
<h3>LastPass</h3>
<p>LastPass je dugo važio za standard u svetu <strong data-start="1560" data-end="1581">menadžera lozinki</strong>, ali bezbednosni incidenti iz prethodnih godina značajno su narušili poverenje.</p>
<p>Posebno se izdvaja veliki bezbednosni propust iz 2022. godine, koji je pokazao koliko su osetljivi podaci korisnika u ovakvim servisima. Danas postoje alternative koje nude bolju transparentnost i otvoreniji pristup bezbednosti.</p>
<h3>Truecaller</h3>
<p>Truecaller je popularan zbog identifikacije nepoznatih poziva i blokiranja spam poziva, ali njegova funkcionalnost dolazi uz visoku cenu za privatnost.</p>
<p>Aplikacija prikuplja i obrađuje ogromnu količinu podataka, uključujući kontakte korisnika. Dodatni problem je veliki broj dozvola koje aplikacija traži, što otvara pitanje koliko podataka je zaista neophodno za njen rad.</p>
<h3>CCleaner</h3>
<p>CCleaner je poznat kao alat za čišćenje memorije i optimizaciju uređaja, ali moderni Android telefoni već imaju ugrađene funkcije za iste zadatke.</p>
<p>U većini slučajeva, sistemske opcije i Google alati mogu da uklone nepotrebne fajlove i analiziraju potrošnju resursa bez dodatnih aplikacija. Zato CCleaner često završava kao dupliranje postojećih funkcija.</p>
<h3>AVG AntiVirus & Security</h3>
<p>Antivirus aplikacije poput AVG-a nude dodatne funkcije, ali Android već ima snažnu ugrađenu zaštitu kroz <strong data-start="2790" data-end="2813">Google Play Protect</strong> i druge bezbednosne sisteme.</p>
<p>Zbog toga mnoge antivirus aplikacije zapravo ponavljaju ono što sistem već radi, uz dodatnu naplatu i dodatna opterećenja na uređaju. Za većinu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> korisnika, pravilno korišćenje Play Store-a i osnovne bezbednosne prakse su dovoljni.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347157-robot-vidjen-kako-prosi-na-ulici-humanoidni-model-trazio-novac-za-struju</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 11:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Robot viđen kako prosi na ulici: Humanoidni model tražio novac za struju</title>
            <description>
                <![CDATA[Humanoidni robot viđen kako prosi u Kini i traži novac za struju preko QR koda, pokazujući koliko brzo AI imitira ljude]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4347157-robot-vidjen-kako-prosi-na-ulici-humanoidni-model-trazio-novac-za-struju</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Humanoidni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robot" target="_blank">robot</a> izazvao je veliku pažnju na internetu nakon što je snimljen kako <strong data-start="626" data-end="651">prosi na ulici u Kini</strong> i traži pomoć od prolaznika. Umesto čoveka, ispred njih je klečala mašina koja je preko govora i pokreta pokušavala da dobije donacije za sopstvenu energiju.</p>
<p>Snimak koji je objavila mreža ET Now brzo je postao viralan, a mnoge je iznenadio prizor robota koji pokušava da oponaša jedno od najprepoznatljivijih ljudskih ponašanja. Mašina je držala ruke skupljene u položaju koji podseća na klasično moljenje i imala posudu za novac ispred sebe.</p>
<p>Ovaj slučaj pokazuje koliko su <strong data-start="1128" data-end="1193">humanoidni roboti napredovali u imitiranju ljudskog ponašanja</strong>, iako iza njihovih pokreta i reči ne postoje stvarne emocije ili potrebe.</p>
<h2>Robot traži pomoć prolaznika i prihvata digitalne uplate</h2>
<p>Prema informacijama koje su se pojavile uz snimak, robot nije samo čekao da mu ljudi ubace novac. Pojedini modeli ove vrste navodno koriste i <strong data-start="1472" data-end="1507">QR kodove za digitalna plaćanja</strong>, što je posebno uobičajeno u Kini.</p>
<p>Na snimku se vidi čovek koji stavlja nekoliko novčića na tanjir ispred <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robot" target="_blank">robota</a>, dok osoba pored njega pomaže u komunikaciji sa prolaznicima. Robot šalje poruke ljudima oko sebe i traži pomoć za svoje potrebe.</p>
<p>Pojedini izveštaji navode da su slični roboti primećeni u gradovima kao što su Peking, Čengdu i Fužou. Njihove poruke prolaznicima navodno uključuju molbe poput toga da nemaju dovoljno novca za punjenje telefona ili plaćanje struje.</p>
<p>Iako scena deluje bizarno, ona je zapravo primer šireg trenda u kome <strong data-start="2056" data-end="2123">veštačka inteligencija i robotika ulaze u svakodnevne situacije</strong> koje su ranije bile rezervisane gotovo isključivo za ljude.</p>
<h2>Roboti sve češće kopiraju ljudske navike</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robot" target="_blank">Roboti</a> se već koriste u mnogim oblastima, od bezbednosnih službi do dostave hrane, ali primer robota koji prosi pokazuje drugačiji pravac razvoja. Fokus više nije samo na obavljanju zadataka, već i na stvaranju ponašanja koje ljudima deluje poznato.</p>
<p>Najveći efekat ovakvih scena je psihološki. Ljudi prirodno reaguju na pokrete, govor tela i izraze koji podsećaju na ljudsko ponašanje, čak i kada znaju da se iza njih nalazi mašina.</p>
<p>Stručnjaci već godinama upozoravaju da će <strong data-start="2707" data-end="2748">automatizacija promeniti tržište rada</strong>, ali ovakvi primeri otvaraju još jedno pitanje: koliko će roboti u budućnosti imitirati društvene uloge koje smo do sada povezivali samo sa ljudima?</p>
<p>Istovremeno, nije svaki susret ljudi i <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robot" target="_blank">robota</a> bezazlen. Ranije je zabeležen i slučaj u Kini kada je humanoidni robot tokom demonstracije borilačkih pokreta udario dete koje se našlo preblizu mašini.</p>
<p>Taj incident je pokazao ograničenja današnjih robota. Iako mogu da izvode složene pokrete, oni i dalje nemaju ljudsku svest o okolini i mogu reagovati samo prema programu koji im je zadat.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/-JjqR9Ma_4w?si=9rDDTm8z0RojzoQ_" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4347152-xiaomi-sprema-novi-hyperos-4-pogledajte-da-li-je-vas-telefon-na-listi</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 10:33:28 +0200</pubDate>
            <title>Xiaomi sprema novi HyperOS 4: Pogledajte da li je vaš telefon na listi</title>
            <description>
                <![CDATA[aznajte kada stiže Xiaomi HyperOS 4, koje softverske novine donosi i da li se vaš pametni telefon nalazi na spisku podržanih uređaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4347152-xiaomi-sprema-novi-hyperos-4-pogledajte-da-li-je-vas-telefon-na-listi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xiaomi" target="_blank">Xiaomi</a> uveliko priprema lansiranje novog operativnog sistema HyperOS 4, koji je zasnovan na najnovijoj Android 17 platformi. Korisnici mogu da očekuju značajno ubrzanje rada telefona, napredne AI funkcije i potpuno novi vizuelni identitet. Zvanično predstavljanje softvera zakazano je već za jul ili avgust ove godine.</p>
<h2>Kada HyperOS 4 stiže i koji telefoni su na listi</h2>
<p>Poznati insajder Digital Chat Station otkriva da će prva beta verzija u Kini biti dostupna odmah nakon premijere. Vlasnici globalnih modela moraće da se strpe još nekoliko nedelja jer globalno ažuriranje za korisnike širom sveta kreće u oktobru. To prati prošlogodišnji raspored kada je prethodna verzija softvera stigla u sličnom vremenskom okviru.</p>
<p>Iako zvanična lista još uvek nije objavljena, preliminarni spisak obuhvata modele brendova <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xiaomi" target="_blank">Xiaomi</a> i Redmi. Novi sistem sigurno dobijaju premijum uređaji iz najnovije Xiaomi 17 serije, prošlogodišnji modeli Xiaomi 15 i popularna Xiaomi 14 linija. Korisnici pristupačnijih uređaja mogu da računaju na ažuriranje za Redmi Note 15 i Redmi Note 14 sisteme.</p>
<p>Korisnici brenda POCO takođe imaju razloga za zadovoljstvo jer je spisak podržanih modela prilično dugačak. Nadogradnja je planirana za napredne modele kao što su POCO F8 Pro i POCO F7, ali i za izuzetno popularni POCO X6 Pro. Pored pametnih telefona, novi softver će dobiti i tableti među kojima se ističu POCO Pad i Redmi Pad 2.</p>
<h2>Najveće softverske i bezbednosne promenePametnija optimizacija i brži rad sistema</h2>
<p>Programeri uvode arhitekturu bez nasleđenog koda koja u potpunosti uklanja zastarele softverske elemente iz sistema. Ključne aplikacije i sistemski okviri se ponovo pišu u modernim programskim jezicima Rust i Flutter. Ova promena donosi manju potrošnju RAM memorije i potpuno eliminiše dosadna mikro-kašnjenja u animacijama.</p>
<h2>Zaštita privatnosti i novi dizajn ekrana</h2>
<p>Vizuelni identitet donosi dublju integraciju estetike tečnog stakla sa glatkim prelazima i mat providnošću na ekranu. Posebno je zanimljiva nova softverska funkcija koja sužava ugao gledanja ekrana kako bi se zaštitili vaši lični podaci od radoznalih pogleda u okolini. Pored toga, HyperOS 4 donosi pametniji multitasking između više povezanih uređaja i bolje upravljanje pozadinskim procesima.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345914-ko-danas-zaista-radi-domaci-zadatak-ucenik-ili-vestacka-inteligencija</guid>
            <pubDate>Sun, 21 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ko danas zaista radi domaći zadatak, učenik ili veštačka inteligencija?</title>
            <description>
                <![CDATA[Ulaze li škole u novo doba učenja ili prepisivanje samo dobija modernije ime?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345914-ko-danas-zaista-radi-domaci-zadatak-ucenik-ili-vestacka-inteligencija</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> je ušla u škole brže nego što su nastavnici, roditelji i učenici stigli da se dogovore šta je dozvoljeno, a šta nije. Na papiru, ona je <strong data-start="159" data-end="180">pomoćnik u učenju</strong>. U praksi, sve češće izgleda kao savršeno sredstvo za prepisivanje, samo bez klasične puškice, bez šaputanja i bez rizika da se rukopis prepozna.</p>
<p>Nekada je učenik morao makar da prepiše lekciju, skrati tekst ili nauči dovoljno da prikrije neznanje. Danas je dovoljno da u alat unese zadatak i za nekoliko sekundi dobije sastav, prevod, rešenje, zaključak ili čak “lični stav”.</p>
<p>Problem nije samo u tome što mašina piše umesto učenika. Problem je što takav rad može delovati uredno, zrelo i pismeno, pa nastavnik sve teže razlikuje trud od imitacije truda.</p>
<p>Zagovornici tvrde da veštačka inteligencija pomaže učenicima da razumeju gradivo, organizuju beleške i razviju ideje. To može biti tačno, ali samo kada učenik već razmišlja, proverava i koristi alat kao pomoć. Međutim, granica između pomoći i zamene rada opasno je tanka.</p>
<p>Ako učenik ne zna da objasni sopstveni odgovor, onda to više nije učenje, već <strong data-start="1095" data-end="1136">digitalno pozajmljivanje tuđeg znanja</strong>. Sve više škola zato menja pravila ocenjivanja. Klasični domaći zadatak, napisan kod kuće, postaje sve manje pouzdan dokaz znanja.</p>
<p>Ako se ne zna ko je autor, učenik ili algoritam, ocena gubi smisao. Nastavnici se zato vraćaju usmenim proverama, radu u učionici, objašnjavanju postupka i zadacima u kojima je važnije kako učenik misli nego kako tekst izgleda.</p>
<p>Najveća opasnost nije samo varanje, već navika da se mišljenje preskoči. Učenik koji stalno traži gotov odgovor možda dobija bolju ocenu danas, ali sutra ostaje bez veštine da sam povezuje, sumnja, proverava i zaključuje. Škola tada ne proizvodi obrazovanog čoveka, već korisnika koji zna gde da klikne.</p>
<p>Možda veštačka inteligencija zaista može biti dobar nastavnik. Ali ako učenik uz njenu pomoć ne postaje pametniji, već samo uspešniji u prikrivanju neznanja, onda se moramo zapitati, da li gledamo napredak obrazovanja ili samo novo, elegantnije lice prepisivanja?</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345899-kupili-ste-novi-smart-tv-ovaj-hdmi-problem-moze-da-vam-pokvari-iskustvo</guid>
            <pubDate>Sun, 21 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kupili ste novi Smart TV? Ovaj HDMI problem može da vam pokvari iskustvo</title>
            <description>
                <![CDATA[Smart TV-i često dolaze sa nedovoljno HDMI 2.1 portova, što pravi problem korisnicima konzola i više uređaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345899-kupili-ste-novi-smart-tv-ovaj-hdmi-problem-moze-da-vam-pokvari-iskustvo</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako su <strong data-start="670" data-end="729"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/smart-tv" target="_blank">Smart TV</a> uređaji postali standard u većini domaćinstava</strong>, jedan tehnički detalj i dalje pravi ozbiljne probleme korisnicima koji imaju više uređaja. Radi se o broju i tipu HDMI portova, posebno o sve važnijem <strong data-start="882" data-end="904">HDMI 2.1 standardu</strong>.</p>
<p>Kako moderni televizori postaju napredniji, očekivalo bi se da imaju dovoljan broj brzih portova za konzole, plejere i audio sisteme. Međutim, u praksi se i dalje često prave kompromisi koji ograničavaju iskustvo.</p>
<p>Problem postaje posebno vidljiv kod korisnika koji koriste više uređaja istovremeno, poput gejming konzola, striming plejera i zvučnih sistema.</p>
<h2>HDMI 2.1 postaje standard, ali televizori ga i dalje ograničavaju</h2>
<p>Glavni izazov dolazi iz činjenice da <strong data-start="1374" data-end="1435">HDMI 2.1 omogućava 120Hz, VRR i napredne gejming funkcije</strong>, koje su ključne za konzole nove generacije.</p>
<p>Međutim, mnogi televizori i dalje nude samo jedan ili dva HDMI 2.1 porta, dok ostatak ostaje na starijem 2.0 standardu. To stvara situaciju u kojoj korisnici moraju da biraju šta će priključiti na najbrži port.</p>
<p>Poseban problem nastaje kada jedan od HDMI 2.1 portova služi i kao eARC izlaz za zvuk, što dodatno smanjuje broj slobodnih priključaka za konzole i druge uređaje.</p>
<p>U praksi to znači da korisnici često moraju da menjaju kablove ili da prave kompromis u performansama, što nije idealno iskustvo za moderne gejming i multimedijalne sisteme.</p>
<h2>Rešenje postoji, ali nije praktično za većinu korisnika</h2>
<p>Jedno od rešenja koje se često pominje jeste korišćenje AV risivera, koji može da objedini više uređaja i obezbedi dovoljan broj HDMI ulaza.</p>
<p>Ipak, ovo rešenje nije praktično za sve korisnike, jer zahteva dodatno ulaganje i složeniju instalaciju kućnog sistema.</p>
<p>Zbog toga se sve više govori o potrebi da <strong data-start="2398" data-end="2465">proizvođači televizora standardizuju veći broj HDMI 2.1 portova</strong>, posebno u srednjem cenovnom rangu, gde se nalazi najveći broj kupaca.</p>
<p>Dok vrhunski modeli već nude više brzih portova, pristupačniji televizori i dalje prave kompromis koji može da ograniči iskustvo korisnika.</p>
<p>U vremenu kada konzole i striming uređaji postaju sve napredniji, broj HDMI priključaka postaje jednako važan kao i sama rezolucija slike.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4345794-mozete-da-restartujete-svoje-apple-airpods-slusalice-i-vazno-je-da-to-radite-s-vremena-na-vreme</guid>
            <pubDate>Sun, 21 Jun 2026 08:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Možete da restartujete svoje Apple AirPods slušalice i važno je da to radite s vremena na vreme</title>
            <description>
                <![CDATA[AirPods se mogu restartovati za nekoliko sekundi i često to rešava probleme sa konekcijom i zvukom]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4345794-mozete-da-restartujete-svoje-apple-airpods-slusalice-i-vazno-je-da-to-radite-s-vremena-na-vreme</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako se <strong data-start="700" data-end="717"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> AirPods</strong> koriste svakodnevno širom sveta, mnogi korisnici ne znaju da ovi slušni uređaji imaju opciju brzog restartovanja koja može da reši niz sitnih problema. Umesto da odmah posegnete za resetovanjem ili ponovnim uparivanjem, dovoljan je jednostavan postupak koji traje svega nekoliko sekundi.</p>
<p>Ova funkcija je posebno korisna kada dođe do manjih softverskih grešaka koje utiču na zvuk, konekciju ili stabilnost Bluetooth veze. U mnogim slučajevima, restart je dovoljan da se slušalice vrate u normalan rad bez gubitka podešavanja.</p>
<h2>Kako restart AirPods može da reši probleme sa zvukom i vezom</h2>
<p>AirPods, kao i drugi moderni uređaji, rade na softverskoj logici i tokom vremena mogu da se pojave sitni bagovi. Oni se najčešće manifestuju kao prekidi u reprodukciji, problemi sa povezivanjem ili nestabilan zvuk.</p>
<p>Restart u ovom slučaju ne briše podešavanja niti briše ranije uparene uređaje. Umesto toga, samo osvežava sistem i često uklanja privremene greške koje utiču na rad.</p>
<p>Kod standardnih AirPods i Pro modela, dovoljno je da se slušalice vrate u kutijicu i ostave oko deset sekundi. Nakon toga, ponovnim vađenjem, uređaj se automatski restartuje.</p>
<p>Kod <strong data-start="1873" data-end="1888">AirPods Max</strong> modela postupak je drugačiji i zahteva držanje Digital Crown dugmeta i dugmeta za kontrolu buke oko deset sekundi, dok lampica ne postane narandžasta.</p>
<p>Ako se problem ne reši ovim korakom, sledeći nivo je ponovno uparivanje ili fabrički reset, ali u većini slučajeva restart je dovoljan da se izbegnu komplikacije i dodatne intervencije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4346360-milijarder-i-jedan-od-osnivaca-cuvene-gejming-kompanije-poginuo-u-jezivoj-nesreci</guid>
            <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 10:28:16 +0200</pubDate>
            <title>Milijarder i jedan od osnivača čuvene gejming kompanije poginuo u jezivoj nesreći</title>
            <description>
                <![CDATA[Suosnivač kompanije za video igre "Ubisoft" Klod Giljemo poginuo je u padu malog aviona na zapadu Francuske, saopštila je danas ta kompanija.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4346360-milijarder-i-jedan-od-osnivaca-cuvene-gejming-kompanije-poginuo-u-jezivoj-nesreci</link>
            <author>Vanja Karličić (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Suosnivač kompanije za video igre "Ubisoft" Klod Giljemo poginuo je u padu malog aviona na zapadu Francuske, saopštila je danas ta kompanija.</p>
<p>Giljemo i još jedna osoba poginuli su juče kada se laki avion Cesna 421 srušio u polje kod grada La Bol u departmanu Loar Atlantik.</p>
<p>Neimenovani izvor blizak nistrazi rekao je za Figaro da je 69-godišnji biznismen pilotirao avionom.</p>
<p><script><br />
                        window.telegrafSettings.fotoGallery.push({<br />
                            //id: (window.telegrafSettings.fotoGallery && window.telegrafSettings.fotoGallery.length > 0) ? window.telegrafSettings.fotoGallery[window.telegrafSettings.fotoGallery.length-1].id + 1 : 1,<br />
                            id: "4346360-gallery-1",<br />
                            safe: true,<br />
                            title: "",<br />
                            images: [{"title":"Francuska pad aviona","gallery_title":"","signature":"Foto: Tanjug/AP","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/20/francuska-pad-aviona4-218122.jpg","width":4000,"height":2564,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Francuska pad aviona","gallery_title":"","signature":"Foto: Tanjug/AP","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/20/francuska-pad-aviona3-215724.jpg","width":4000,"height":2362,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Francuska pad aviona","gallery_title":"","signature":"Foto: Tanjug/AP","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/20/francuska-pad-aviona2-213294.jpg","width":4000,"height":2659,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Francuska pad aviona","gallery_title":"","signature":"Foto: Tanjug/AP","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/20/francuska-pad-aviona-210443.jpg","width":1920,"height":1280,"signature_url":null,"webp":true}],related: [{"post_id":4316791,"title":"The Blood of Dawnwalker izlazi 3. septembra: Vampiri vladaju Evropom, a sudbina zavisi od vas","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4316791-blood-of-dawnwalker-datum-izlaska-zahtevi?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/04/29/screenshot-5-the-blood-of-dawnwalker-4k-659002-460x259.webp"},{"post_id":4287767,"title":"Da li vaš PC može da pokrene Crimson Desert? Objavljeni zvanični zahtevi","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4287767-crimson-desert-pc-sistemski-zahtevi-specifikacije?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/03/12/crimson-desert-1-460x259.webp"}]<br />
                        });<br />
                    </script></p>
<div class="foto-gallery-wrapper" id="foto-gallery-4346360-gallery-1">
<div class="loader-wrapper" v-show="!lazyLoad" style="padding-bottom: 64.1% ">
<div class="loaderCst-wrapper">
<div class="loaderCst loaderCst_1"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_2"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_3"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_4"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_5"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_6"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_7"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_8"><span></span></div>
</div>
</div>
<p><foto-gallery-comp gallery-id="foto-gallery-4346360-gallery-1" :images="images" :order="order" :lazy-load="lazyLoad" :safe="safe" :related="related" :gallery-title="title" v-cloak></foto-gallery-comp>
                </div>
<p>Kompanija "Ubisoft" je u saopštenju navela da je sa tugom primila vest o smrti Kloda Giljemoa, suosnivača Grupe i predsednika korporacije Giljemo.</p>
<p>Zajedno sa četvoricom braće, Ivom, Mišelom, Kristijanom i Žerarom, Klod Giljemo je osnovao Ubisoft 1986. godine kako bi diversifikovao aktivnosti porodičnog biznisa, koji se do tada fokusirao na poljoprivredne proizvode.</p>
<p><!-- readlalso block --></p>
<div class="related-widget-wrapper recommended-widget-wrapper">
<figure>
<div class="grid-image-wrapper">
<div class="grid-image-inner ratio-169">
                            <a href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4341333-ubisoft-zatvara-studio-beograd-otkazi" title="Ubisoft zatvara kancelariju u Beogradu, otpušteni svi radnici"><br />
                                <img class="image-fit lazy lazy-default" src="https://xdn.tf.rs/2023/12/25/shutterstock1811408623-193x110.jpg?ver=261826" data-only-src="https://xdn.tf.rs/2023/12/25/shutterstock1811408623-193x110.jpg?ver=261826" alt="Ubisoft zatvara kancelariju u Beogradu, otpušteni svi radnici"><br />
                            </a>
                        </div>
</div>
<figcaption>
                        <a href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4341333-ubisoft-zatvara-studio-beograd-otkazi"></p>
<h4>Ubisoft zatvara kancelariju u Beogradu, otpušteni svi radnici</h4>
<p></a><br />
                    </figcaption>
</figure>
</div>
<p>Giljemo je bio vlasnik aviona Cesna 421, dvomotorca koji se srušio u petak na jednom polju, a instruktor iz Rena, koji je sa njim bio u avionu, takođe je poginuo.</p>
<div class="embed-inside-post source-instagram" >
<blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DZz299OM8m-/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14">
<div style="padding: 16px;"><a style="background: #FFFFFF; line-height: 0; padding: 0 0; text-align: center; text-decoration: none; width: 100%;" rel="noopener" href="https://www.instagram.com/p/DZz299OM8m-/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" target="_blank">
<div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"> </div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"> </div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"> </div>
</div>
</div>
<div style="padding: 19% 0;"> </div>
<div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;"><svg width="50px" height="50px" viewbox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g>
<path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div>
<div style="padding-top: 8px;">
<div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">View this post on Instagram</div>
</div>
<div style="padding: 12.5% 0;"> </div>
<div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;">
<div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"> </div>
<div style="background-color: #f4f4f4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"> </div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"> </div>
</div>
<div style="margin-left: 8px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"> </div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg);"> </div>
</div>
<div style="margin-left: auto;">
<div style="width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"> </div>
<div style="background-color: #f4f4f4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"> </div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"> </div>
</div>
</div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"> </div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"> </div>
</div>
<p></a>
<div style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" rel="noopener" href="https://www.instagram.com/p/DZz299OM8m-/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" target="_blank">A post shared by Game News Plus (@gamenewsplusnet)</a></div>
</div>
</blockquote>
</div>
<p>Dvomotorni avion Cesna 421 poleteo je sa aerodroma u Renu za La Bol, gde se ovog vikenda održava okupljanje vlasnika lakih aviona, preneo je lokalni list Ouest-Frans navodeći da je Klod Giljemo, član letačkog kluba La Bol, trebalo da prisustvuje ovom događaju.</p>
<p>Po dolasku vatrogasnih ekipa na lice mesta, letelica je već bila u plamenu koji se širio na okolnu vegetaciju, a vatrogasci su potvrdili smrt dve osobe, navodi se u saopštenju vatrogasne službe Loara-Atlantik.</p>
<p>Okolnosti nesreće i identitet žrtava nisu prvobitno objavljeni.</p>
<p>Požar koji je izbio nakon pada aviona brzo su ugasile hitne službe, a u gašenju su učestvovala 63 vatrogasca sa 29 vozila.</p>
<p>(Telegraf.rs/Tanjug)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4346241-comtrade-ove-skole-prve-u-srbiji-uvele-humanoidne-robote</guid>
            <pubDate>Sat, 20 Jun 2026 13:37:07 +0200</pubDate>
            <title>Comtrade-ove škole prve u Srbiji uvele humanoidne robote!</title>
            <description>
                <![CDATA[Humanoidni roboti stigli su u srpske učionice. Comtrade je omogućio učenicima i studentima ITS-a, ITHS-a i FSU rad sa tehnologijom budućnosti]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4346241-comtrade-ove-skole-prve-u-srbiji-uvele-humanoidne-robote</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Humanoidni roboti više nisu daleka vizija rezervisana za najveće svetske tehnološke centre. Oni su stigli u Srbiju i već postaju deo obrazovanja nove generacije. <strong>Zahvaljujući kompaniji Comtrade, učenici i studenti ITS-a, ITHS-a i Fakulteta savremenih umetnosti dobili su priliku da rade sa tehnologijom koja će oblikovati budućnost.</strong></p>
<p>Dok se svet priprema za eru u kojoj će veštačka inteligencija, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robotika</a> i automatizacija biti deo svakodnevnog života, Srbija je napravila veliki korak ka tome da nova generacija stručnjaka ovu budućnost ne posmatra sa strane, već da je gradi.</p>
<div id="attachment_5351731" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00014105.still010-228843-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00014105.still010-228843-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<p>Humanoidni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">roboti</a> sada su deo učionica i laboratorija u kojima <strong>učenici i studenti uče kako izgleda rad sa tehnologijom nove generacije</strong>. Umesto da roboti ostanu samo tema iz filmova, demonstracija i futurističkih projekata, oni postaju stvarni alati za učenje, istraživanje i razvoj.</p>
<p>Ovaj iskorak napravljen je zahvaljujući kompaniji <strong>Comtrade, jednoj od vodećih tehnoloških kompanija u regionu i svetu</strong>, koja je povezala znanje, industriju i obrazovanje kako bi najmodernije tehnologije približila mladima.</p>
<h2>Comtrade otvorio vrata tehnologiji koja menja svet</h2>
<p>Uvođenje humanoidnih robota u obrazovni sistem predstavlja mnogo više od nabavke nove opreme. Radi se o promeni načina na koji se budući stručnjaci pripremaju za svet koji dolazi.</p>
<div id="attachment_5351729" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00042109.still014-174752-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00042109.still014-174752-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<p>Učenici i studenti ITS-a, ITHS-a i Fakulteta savremenih umetnosti sada mogu direktno da rade sa <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robotima</a>, da istražuju njihove mogućnosti, razumeju kako funkcionišu i razvijaju rešenja koja povezuju čoveka i mašinu.</p>
<p>Ovakav pristup omogućava im da steknu iskustvo iz oblasti koje će imati ključnu ulogu u budućnosti: <strong>veštačke inteligencije, robotike, automatizacije, softverskog razvoja i novih oblika komunikacije između ljudi i tehnologije. </strong>Na taj način oni dobijaju priliku da postanu ljudi koji će tu tehnologiju razvijati.</p>
<div id="attachment_5351730" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00001415.still004-226210-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00001415.still004-226210-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<h2>Učionice budućnosti već postoje u Srbiji</h2>
<p>Uvođenje robota u učionice menja i metodologiju nastave. Umesto klasičnog prenosa znanja, fokus se pomera na rad na konkretnim zadacima i projektima.</p>
<p>Studenti i učenici tako razvijaju tehničke i analitičke veštine kroz rad na realnim sistemima, dok nastavnici koriste robote kao alat za objašnjavanje složenih koncepata kroz demonstraciju.</p>
<p>Ovakav pristup omogućava da se obrazovanje približi standardima savremene tehnološke industrije, gde se od stručnjaka očekuje praktično znanje, a ne samo teorijsko razumevanje.</p>
<div id="attachment_5351732" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00010801.still007-231441-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00010801.still007-231441-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<p><strong>Ovim projektom ITS, ITHS i Fakultet savremenih umetnosti pokazuju kako izgleda obrazovanje koje prati najbrže tehnološke promene.</strong></p>
<p>Od septembra i oktobra, učenici i studenti ovih obrazovnih ustanova imaće priliku da rade direktno sa humanoidnim robotima kroz nastavu i laboratorijske vežbe.</p>
<div id="attachment_5351731" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00014105.still010-228843-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00014105.still010-228843-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<p>Ključnu ulogu u ovom projektu ima <strong data-start="941" data-end="969">Comtrade tim za robotiku</strong>, koji aktivno razvija nove funkcionalnosti i prilagođava <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robote</a> konkretnim obrazovnim i razvojnim potrebama. Bez te inženjerske i infrastrukturne podrške, primena ovakve tehnologije u nastavi ne bi bila moguća u ovom obimu.</p>
<p>Zanimljivo je da su pojedini sadašnji i bivši studenti ovih obrazovnih institucija već deo tog tima, što dodatno povezuje obrazovanje i industriju.</p>
<p><script type="application/ld+json">{"@context":"https://schema.org","@type":"VideoObject","name":"ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave","description":"ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave","thumbnailUrl":["https://cdn.telegraf.tv/images/2026/6/18/ge3ADRYl/1080p.jpg"],"uploadDate":"2026-06-18T13:58:03.000Z","contentUrl":"https://cdn.telegraf.tv/public/DYl1ke4j/2026/6/18/ge3ADRYl/index.m3u8","duration":"PT4M34S","embedUrl":"https://www.telegraf.rs/telegraftviframe/112075"}</script></p>
<p><script><br />
                        window.telegrafSettings.videos.push({<br />
                        id: 112075,<br />
                        title: "ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave",<br />
                        content: "babysafe,roboti,its-visoka-strukovna-skola,comtrade,hi-tech,midroll",<br />
                        category:"Hi-Tech / Auto",<br />
                        category_id:"hi-tech",<br />
                        safe:"babysafe",<br />
                        file:"https://cdn.telegraf.tv/public/DYl1ke4j/2026/6/18/ge3ADRYl/index.m3u8",<br />
                        poster:"https://cdn.telegraf.tv/images/2026/6/18/ge3ADRYl/1080p.jpg",<br />
                        adTagUrl: 'https://pubads.g.doubleclick.net/gampad/ads?iu=/43680898/gam-telegraf.rs/video_intext_player&tfcd=0&npa=0&sz=640x480&gdfp_req=1&output=xml_vast4&unviewed_position_start=1&env=vp&impl=s&plcmt=1&correlator=1120751783&cust_params=videocategory%3Dhi-tech%26videoid%3D112075%26videotags%3Droboti%2Cits-visoka-strukovna-skola%2Ccomtrade%2Cbabysafe%2Cmidroll&videoid=112075',<br />
                        duration: '4:34',<br />
                        orientation: 'landscape'<br />
                        });<br />
                        </script></p>
<div class="telegraf-video-wrapper-outer landscape" id="lazy-video-112075">
<div class="telegraf-video-wrapper-inner">
<div class="loader-wrapper">
<div class="loaderCst-wrapper">
<div class="loaderCst loaderCst_1"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_2"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_3"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_4"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_5"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_6"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_7"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_8"><span></span></div>
</div>
</div>
<div class="telegraf-video-wrapper" style="padding-bottom:calc(1080/1920*100%)">
                            <video id="telegraftv-112075" class="video-js vjs-default-skin" controls playsinline></video>
                        </div>
</div>
</div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345881-8k-televizori-nisu-vredni-kupovine-evo-sta-je-bolja-opcija</guid>
            <pubDate>Sat, 20 Jun 2026 10:00:00 +0200</pubDate>
            <title>8K televizori nisu vredni kupovine: Evo šta je bolja opcija</title>
            <description>
                <![CDATA[8K televizori još nemaju dovoljno sadržaja, pa stručnjaci savetuju 4K OLED i HDR kao bolju investiciju]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345881-8k-televizori-nisu-vredni-kupovine-evo-sta-je-bolja-opcija</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako 8K <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizori</a> deluju kao prirodan sledeći korak u razvoju kućne zabave, <strong data-start="718" data-end="808">stručnjaci upozoravaju da ova tehnologija još nema realnu vrednost za većinu korisnika</strong>. Glavni problem nije sam kvalitet slike, već nedostatak sadržaja koji bi uopšte iskoristio tu rezoluciju.</p>
<p>Većina današnjeg materijala i dalje je dostupna u 4K ili nižim formatima, dok platforme za striming i Blu-ray izdanje još ne nude pravi 8K standard. Zbog toga se u praksi 8K televizori uglavnom oslanjaju na skaliranje postojećeg sadržaja.</p>
<p>To znači da korisnici plaćaju znatno višu cenu, a ne dobijaju proporcionalno veći kvalitet slike u svakodnevnoj upotrebi.</p>
<h2>Problem sa 8K sadržajem i visokom cenom</h2>
<p>Glavni razlog zbog kog se 8K televizori ne preporučuju trenutno je <strong data-start="1390" data-end="1425">nedostatak nativnog 8K sadržaja</strong>. Iako postoje pojedini video klipovi na platformama poput YouTube-a, većina filmova i serija i dalje nije dostupna u toj rezoluciji.</p>
<p>Zbog toga <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizori" target="_blank">televizori</a> moraju da “podižu” 4K signal na viši nivo, što ne donosi drastično poboljšanje u kvalitetu slike. Istovremeno, cena 8K modela ostaje znatno viša u odnosu na 4K uređaje.</p>
<p>Zbog odnosa cene i stvarne koristi, stručnjaci sve češće savetuju da se novac usmeri na druge segmente slike, pre svega na kontrast, boje i osvetljenje.</p>
<h2>4K OLED i HDR kao realno bolji izbor</h2>
<p>Umesto 8K televizora, mnogo bolji izbor u ovom trenutku je <strong data-start="2005" data-end="2022">4K OLED model</strong>, koji donosi značajno bolji kontrast i dublju crnu boju.</p>
<p>OLED tehnologija omogućava da svaki piksel svetli nezavisno, što znači da delovi ekrana mogu biti potpuno isključeni i prikazati pravu crnu boju. To direktno utiče na kvalitet slike, posebno u tamnim scenama.</p>
<p>Pored toga, tehnologije kao što su <strong data-start="2326" data-end="2351">HDR10+ i Dolby Vision</strong> donose veći raspon boja i bolji kontrast po scenama, što u praksi često ima veći vizuelni efekat nego sama rezolucija.</p>
<p>Stručnjaci ističu i da kompletno iskustvo kućnog bioskopa ne zavisi samo od slike, već i od zvuka, pa se preporučuje ulaganje u kvalitetan audio sistem sa više kanala kako bi se dobio potpun filmski doživljaj kod kuće.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4345787-iphone-kalkulator-nije-samo-za-racunanje-ove-opcije-niko-ne-zna-moze-da-racuna-kalorije-i-potrosnju-goriva</guid>
            <pubDate>Sat, 20 Jun 2026 08:00:00 +0200</pubDate>
            <title>iPhone kalkulator nije samo za računanje, ove opcije niko ne zna: Može da računa kalorije i potrošnju goriva</title>
            <description>
                <![CDATA[iPhone kalkulator krije istoriju računa, naučni režim i konverziju valuta, kalorija, goriva i drugih jedinica]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4345787-iphone-kalkulator-nije-samo-za-racunanje-ove-opcije-niko-ne-zna-moze-da-racuna-kalorije-i-potrosnju-goriva</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Aplikacija <strong data-start="715" data-end="750">Calculator na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> telefonima</strong> deluje kao jedan od najjednostavnijih alata, ali u sebi krije nekoliko funkcija koje mnogi korisnici nikada nisu primetili. Osim osnovnog računanja, može da čuva istoriju proračuna, radi kao naučni kalkulator i pretvara različite jedinice.</p>
<p>Ove opcije mogu da zamene pojedine posebne aplikacije koje korisnici često instaliraju za konverziju valuta, mernih jedinica ili složenije matematičke zadatke.</p>
<p>Apple je ove mogućnosti postepeno dodavao kroz godine, ali su ostale relativno nepoznate jer se ne vide odmah kada se aplikacija otvori.</p>
<h2>iPhone kalkulator čuva stare račune i ima napredni režim</h2>
<p>Jedna od najkorisnijih opcija jeste <strong data-start="1388" data-end="1410">istorija proračuna</strong>. Umesto da ponovo unosite iste brojeve, možete otvoriti prethodne rezultate i nastaviti tamo gde ste stali.</p>
<p>Do istorije se dolazi preko tastera u gornjem levom uglu aplikacije. Tamo se prikazuju raniji proračuni, a svaki rezultat može da se kopira i pošalje u aplikacije kao što su Messages ili Notes.</p>
<p>Ako vam stari proračuni više nisu potrebni, moguće je obrisati pojedinačne stavke ili celu istoriju. Funkcija je posebno praktična kada proveravate neki račun ili radite duži proračun koji ste prekinuli.</p>
<p>Druga skrivena mogućnost je <strong data-start="1948" data-end="1969">naučni kalkulator</strong>. Promenom režima prikaza standardni kalkulator dobija napredne opcije poput kvadratnog korena, stepenovanja, logaritama i trigonometrijskih funkcija.</p>
<p>Ovaj režim može biti koristan učenicima, studentima, ali i svima kojima povremeno trebaju složeniji matematički proračuni bez instaliranja dodatnih aplikacija.</p>
<h2>iPhone može da pretvara valute, kalorije i potrošnju goriva</h2>
<p>Najpraktičnija funkcija za svakodnevnu upotrebu jeste <strong data-start="2400" data-end="2423">konverzija jedinica</strong>. U meniju kalkulatora postoji opcija Convert koja omogućava brzo pretvaranje različitih vrednosti.</p>
<p>Korisnici mogu da pretvaraju <strong data-start="2553" data-end="2575">valute prema kursu</strong>, ali i jedinice za dužinu, površinu, zapreminu, masu, temperaturu, energiju i snagu.</p>
<p>To znači da telefon može da izračuna razliku između kalorija i džula, pretvori različite jedinice energije ili pomogne pri poređenju podataka koji koriste različite standarde.</p>
<p>Dostupna je i konverzija <strong data-start="2864" data-end="2884">potrošnje goriva</strong>, što može biti korisno kada poređujete podatke automobila iz različitih zemalja. Na primer, evropski prikaz litara na 100 kilometara može se lakše uporediti sa drugim načinima izražavanja ekonomičnosti vozila.</p>
<p>Iako izgleda kao običan kalkulator, Apple aplikacija je postala mnogo moćniji alat nego što većina korisnika očekuje. Bez dodatnog softvera možete proveriti stare račune, rešiti složenije matematičke probleme ili brzo pretvoriti skoro bilo koju svakodnevnu meru.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345903-zasto-se-buducnost-bez-kablova-jos-nije-dogodila-u-praksi</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Zašto se "budućnost bez kablova" još nije dogodila u praksi</title>
            <description>
                <![CDATA[Bežično punjenje napreduje, ali i dalje ne može da zameni USB-C zbog sporijeg punjenja, toplote i ograničenja u svakodnevnoj upotrebi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345903-zasto-se-buducnost-bez-kablova-jos-nije-dogodila-u-praksi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako se <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bezicno-punjenje" target="_blank">bežično punjenje</a> sve više promoviše kao sledeći korak u razvoju mobilne tehnologije, u praksi još uvek ne može da zameni <strong data-start="772" data-end="786">USB-C kabl</strong>. Glavni razlozi su sporije punjenje, veće zagrevanje uređaja i ograničenja u svakodnevnoj upotrebi.</p>
<p>Korisnici i dalje najčešće biraju kabl jer nudi stabilnije i brže punjenje, bez gubitka energije koji se javlja kod bežičnog prenosa. Upravo zato USB-C ostaje dominantan standard, čak i u uređajima koji podržavaju napredne bežične tehnologije.</p>
<h2>Zašto bežično punjenje i dalje gubi trku</h2>
<p>Najveći problem kod bežičnog punjenja je <strong data-start="1219" data-end="1250">efikasnost prenosa energije</strong>. Deo energije se gubi tokom prenosa između punjača i uređaja, što dovodi do sporijeg punjenja i većeg zagrevanja.</p>
<p>U praksi to znači da se telefon često više greje na bežičnoj podlozi nego kada je povezan kablom, što može uticati i na performanse baterije tokom dužeg perioda.</p>
<p>Dodatni problem je što uređaj mora da ostane na podlozi, pa se ne može lako koristiti tokom punjenja, što smanjuje praktičnost u svakodnevnim situacijama.</p>
<h2>USB-C ostaje praktičnije i stabilnije rešenje</h2>
<p>Za razliku od <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bezicno-punjenje" target="_blank">bežičnog punjenja</a>, <strong data-start="1768" data-end="1823">USB-C standard omogućava brže i efikasnije punjenje</strong>, uz mogućnost korišćenja uređaja u isto vreme.</p>
<p>Jedna od njegovih najvećih prednosti je univerzalnost, jer se isti kabl koristi za telefone, laptope, tablete i druge uređaje. Time se smanjuje potreba za različitim punjačima i dodatnom opremom.</p>
<p>Ipak, USB-C nije bez mana. Kvalitet i brzina punjenja zavise od vrste kabla, a korisnici često ne mogu lako da razlikuju da li kabl podržava brže ili sporije punjenje.</p>
<h2>Budućnost bežičnog punjenja i dalje otvorena</h2>
<p>Nove tehnologije poput <strong data-start="2310" data-end="2327">Qi2 standarda</strong> pokazuju da bežično punjenje ima potencijal da se unapredi, posebno u segmentu brzine i stabilnosti.</p>
<p>Međutim, dok se ne reše problemi sa toplotom, efikasnošću i kompatibilnošću uređaja, USB-C će ostati praktičnije rešenje za većinu korisnika.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bezicno-punjenje" target="_blank">Bežično punjenje</a> trenutno deluje kao tehnologija koja obećava, ali još uvek nije dostigla nivo pouzdanosti potreban za potpunu zamenu kablova.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345884-britanac-osudjen-zbog-piratskih-cd-ova-zarobljen-u-proslosti-kaznjen-tek-ove-godine</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 15:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Britanac osuđen zbog piratskih CD-ova: "Zarobljen u prošlosti" kažnjen tek ove godine</title>
            <description>
                <![CDATA[Britanac je dobio uslovnu kaznu zbog ilegalne prodaje remix CD-ova poznatih izvođača nakon dugogodišnje istrage]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345884-britanac-osudjen-zbog-piratskih-cd-ova-zarobljen-u-proslosti-kaznjen-tek-ove-godine</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>U Velikoj Britaniji jedan muškarac je osuđen nakon što je priznao krivicu za <strong data-start="763" data-end="815">neovlašćeno miksovanje i prodaju muzičkih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/cd" target="_blank">CD</a>-ova</strong>, čime je prekršio zakone o autorskim pravima. Reč je o slučaju koji je trajao godinama i tek sada dobio epilog na sudu u Halifiksu.</p>
<p>Osuđeni, 47-godišnji Mark Kerns iz Istočnog Jorkšira, dobio je kaznu zatvora od 26 meseci, koja je uslovno odložena na 18 meseci, uz dodatnih 250 sati društveno korisnog rada.</p>
<p>Istraga protiv njega pokrenuta je još 2018. godine, kada su inspektori otkrili njegovu prodaju ilegalno izrađenih CD-ova sa remiksima poznatih izvođača.</p>
<h2>Dugogodišnja istraga i tragovi fizičke piraterije</h2>
<p>Vlasti su slučaj počele da istražuju 2019. godine, a nalog za pretres sproveden je tek 2022. godine. Ceo postupak je završen tek ove godine, što pokazuje koliko ovakvi slučajevi mogu da traju u praksi.</p>
<p>Prema navodima lokalnih vlasti, prodaja piratskih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/cd" target="_blank">CD</a>-ova omogućila je ostvarivanje nezakonite zarade na račun autora i muzičke industrije.</p>
<p>Zanimljivo je da je ceo slučaj vezan za fizički format muzike, koji je danas skoro nestao iz masovne upotrebe, ali i dalje postoji u određenim krugovima kolekcionara i kupaca.</p>
<h2>Kako je “retro” piraterija ipak otkrivena</h2>
<p>Iako se danas većina muzičke piraterije odvija online, ovaj slučaj pokazuje da i fizička distribucija i dalje može biti pod nadzorom vlasti.</p>
<p>Istraga je trajala godinama i uključivala je praćenje trgovinskih aktivnosti, što je na kraju dovelo do optužbi i presude.</p>
<p>Vlasti su istakle da ovakve aktivnosti nanose štetu i autorima i muzičkoj industriji, jer omogućavaju profit od neovlašćenog korišćenja zaštićenog sadržaja.</p>
<p>Slučaj je završen uz poruku da će se slične aktivnosti i dalje kažnjavati, bez obzira na to da li se odvijaju u digitalnom ili “retro” formatu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4345864-rockstar-otkrio-gta-6-omot-i-datum-kada-krecu-pre-orderi</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Rockstar otkrio GTA 6 omot i datum kada kreću pre-orderi</title>
            <description>
                <![CDATA[Rockstar je otkrio zvanični cover za GTA 6 i najavio početak pre-ordera, dok se igra očekuje u novembru]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4345864-rockstar-otkrio-gta-6-omot-i-datum-kada-krecu-pre-orderi</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Rockstar Games je predstavio <strong data-start="643" data-end="670">zvanični cover za <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a></strong> i potvrdio kada počinje period pre-order kupovine, što dodatno pojačava očekivanja oko jedne od najiščekivanijih igara u industriji. Prema informacijama koje su objavljene, pre-orderi počinju 25. juna, dok se izlazak igre i dalje očekuje tokom jeseni.</p>
<p>Novi prikaz igre donosi glavne likove Džejsona i Luciju, uz atmosferu Vice City okruženja, u prepoznatljivom Rockstar vizuelnom stilu koji kombinuje akciju, kriminal i otvoreni svet.</p>
<p>Ova objava dolazi u trenutku kada se spekulacije o datumu izlaska i ceni igre dodatno intenziviraju, a GTA 6 se već sada smatra jednim od najvećih gejming lansiranja u poslednjoj deceniji.</p>
<h2>Pre-orderi za GTA 6 pokreću novu fazu hype-a</h2>
<p>Početak pre-order kampanje zakazan je za 25. jun, što mnogi vide kao jasan signal da se finalni marketing ciklus igre ubrzava. Iako cena još nije zvanično potvrđena, očekivanja u industriji govore da bi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> mogao postaviti novi <a title="Da li će GTA 6 koštati 100 dolara? Direktor otkrio planove o ceni" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4316691-gta-6-datum-izlaska-cena-novembar" target="_blank">standard u cenovnoj politici AAA igara</a>.</p>
<p>Zbog ogromnog interesovanja, analitičari već procenjuju da bi igra mogla da ostvari desetine miliona prodatih kopija u prvoj godini, što bi je svrstalo među najuspešnije zabavne proizvode ikada.</p>
<p>Istovremeno, u javnosti se i dalje čeka trejler broj tri, koji bi mogao dodatno da otkrije detalje o gameplay-u i priči.</p>
<h2>GTA 6 se očekuje kao jedan od najvećih gejming izlazaka ikada</h2>
<p>Prema trenutno dostupnim informacijama, izlazak GTA 6 planiran je za 19. novembar na PlayStation 5 i Xbox Series X konzolama.</p>
<p>Ogromna očekivanja prate i pitanje cene, jer deo industrije smatra da bi Rockstar i Take-Two mogli da testiraju nove granice kada je u pitanju vrednovanje velikih AAA naslova.</p>
<p>Uprkos neizvesnostima, jedno je jasno, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> ulazi u završnu fazu pred izlazak i već sada dominira razgovorima u gejming industriji.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/EiQEBYDox_k?si=HXm3krSy4oNy9s8f" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345853-igraci-i-aktivisti-ulaze-u-sukob-sa-gejming-industrijom-zbog-gasenja-online-igara</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 13:09:31 +0200</pubDate>
            <title>Igrači i aktivisti ulaze u sukob sa gejming industrijom zbog gašenja online igara</title>
            <description>
                <![CDATA[Raste pritisak na gejming industriju da spreči gašenje online igara i uvede pravila za očuvanje igrivosti]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345853-igraci-i-aktivisti-ulaze-u-sukob-sa-gejming-industrijom-zbog-gasenja-online-igara</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Sve veći broj <strong data-start="679" data-end="739">online <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/video-igre" target="_blank">video igara</a> postaje neigriv nakon gašenja servera</strong>, što je pokrenulo ozbiljnu debatu o tome ko zapravo "poseduje" igru nakon kupovine. Kada izdavači odluče da ugase podršku, igrači najčešće ostaju bez ikakve mogućnosti da nastave da koriste naslov koji su platili.</p>
<p>U poslednjim mesecima ugašene su igre poput <em data-start="999" data-end="1007">Anthem</em>, <em data-start="1009" data-end="1026">The Sims Mobile</em> i <em data-start="1029" data-end="1059">Call of Duty: Warzone Mobile</em>, dok je praksa gašenja servera postala sve učestalija u celoj industriji.</p>
<p>Upravo zbog toga nastao je pokret <strong data-start="1169" data-end="1191">Stop Killing Games</strong>, koji pokušava da promeni način na koji se tretira kraj životnog ciklusa video igara.</p>
<h2>Pokret Stop Killing Games traži da igre ostanu igrive i posle gašenja servera</h2>
<p>Pokret je osnovan 2024. godine i vodi ga Jutjuber Ros Skot. Ideja je da se uvedu zakonske obaveze koje bi sprečile da igre jednostavno nestanu nakon što kompanije odluče da ugase servere.</p>
<p>Predlozi uključuju model u kojem bi izdavači morali da omoguće alternativne načine igranja, poput privatnih servera ili lokalne mrežne igre, kako bi igra ostala dostupna i nakon zvaničnog gašenja.</p>
<p>Inicijativa je već stigla do evropskih institucija i parlamenta, gde se razmatraju opcije kroz šire regulative o digitalnim pravima i zaštiti potrošača.</p>
<h2>EU i SAD razmatraju nova pravila za digitalne igre</h2>
<p>Evropska komisija je poručila da trenutno ne može da uvede obavezu trajne dostupnosti igara zbog autorskih i vlasničkih prava, ali je najavila rad na <strong data-start="2107" data-end="2156">kodeksu ponašanja za kraj životnog veka igara</strong>.</p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama, slična inicijativa napreduje na nivou saveznih država. U Kaliforniji je predlog zakona već prošao jednu fazu glasanja i sada ide u senat.</p>
<p>Ako bi bio usvojen, zakon bi obavezao izdavače da unapred najave gašenje igara i obezbede način da igra ostane dostupna igračima koji su je kupili.</p>
<p>Sa druge strane, deo industrije upozorava da bi takvi propisi mogli da povećaju troškove i usporе razvoj novih igara, jer bi kompanije morale da održavaju infrastrukturu i nakon komercijalnog završetka naslova.</p>
<p>Debata je sve intenzivnija i postavlja pitanje koje se u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/video-igre" target="_blank">gejming industriji</a> do sada retko otvaralo: da li digitalno kupljena igra treba da ima rok trajanja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345791-nemacka-priznala-kaspersky-kao-kljucnog-igraca-u-sajber-bezbednosti-prema-novim-evropskim-pravilima</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Nemačka priznala Kaspersky kao ključnog igrača u sajber bezbednosti prema novim evropskim pravilima</title>
            <description>
                <![CDATA[Kaspersky je registrovan prema NIS 2 Direktivi EU kao veoma važan subjekt za sajber bezbednost]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345791-nemacka-priznala-kaspersky-kao-kljucnog-igraca-u-sajber-bezbednosti-prema-novim-evropskim-pravilima</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <strong data-start="676" data-end="759"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kaspersky" target="_blank">Kaspersky</a> Labs GmbH registrovala se u skladu sa NIS 2 Direktivom Evropske unije</strong> i dobila status "veoma važnog subjekta" prema nemačkom zakonu kojim se ova regulativa sprovodi. Registracija kod nemačkog Saveznog zavoda za informacionu bezbednost (BSI) važi na nivou cele Evropske unije.</p>
<p>NIS 2 Direktiva predstavlja novi evropski okvir za jačanje <strong data-start="1026" data-end="1070">sajber bezbednosti u kritičnim sektorima</strong>. Cilj regulative je da kompanije i institucije unaprede zaštitu sistema, brže reaguju na incidente i uvedu strožije upravljanje digitalnim rizicima.</p>
<p>Obaveze iz direktive odnose se na srednja i velika preduzeća koja posluju u oblastima poput energetike, transporta, zdravstva, bankarstva, digitalne infrastrukture i IKT usluga.</p>
<h2>Kaspersky godinama radi na usklađivanju sa NIS 2 zahtevima</h2>
<p>Kaspersky navodi da je uključen u razvoj NIS 2 Direktive još od 2020. godine, kroz ekspertske konsultacije, javne rasprave i saradnju sa industrijom.</p>
<p>Kompanija je paralelno razvijala interne procese kako bi svoje poslovanje uskladila sa zahtevima koji se odnose na <strong data-start="1729" data-end="1795">upravljanje rizicima, zaštitu podataka i bezbednosne standarde</strong>.</p>
<p>Poseban fokus stavljen je na razmenu znanja o sajber pretnjama i saradnju sa evropskim institucijama. Kaspersky je učestvovao u inicijativama koje su imale cilj da pomognu organizacijama da razumeju nove regulatorne obaveze.</p>
<p>"Naši dugogodišnji napori u primeni širokog spektra mera transparentnosti i sertifikacija nezavisnih trećih strana predstavljaju čvrst temelj za usklađenost sa zahtevima NIS 2 Direktive", izjavio je Waldemar Bergstreiser, generalni direktor kompanije Kaspersky Labs GmbH.</p>
<h2>Transparentnost postaje ključni deo bezbednosne industrije</h2>
<p>Pored registracije prema NIS 2 pravilima, Kaspersky ističe i svoju <strong data-start="2427" data-end="2470">Globalnu inicijativu za transparentnost</strong>, pokrenutu 2017. godine.</p>
<p>Kroz ovu inicijativu kompanija omogućava nezavisnim stručnjacima i partnerima da proveravaju bezbednosne procese, proizvode i način upravljanja tehnologijom.</p>
<p>Kaspersky poseduje sertifikat <strong data-start="2686" data-end="2703">ISO/IEC 27001</strong>, međunarodni standard za upravljanje informacionom bezbednošću koji se zasniva na nezavisnim proverama sistema i procesa.</p>
<p>Kompanija je obnovila i <strong data-start="2851" data-end="2877">SOC 2 Type II reviziju</strong>, kojom se proverava zaštita procesa razvoja i isporuke antivirusnih baza od neovlašćenih promena.</p>
<p>Ovakvi standardi postaju sve značajniji jer evropske regulative sve više zahtevaju dokazivu bezbednost, a ne samo obećanja proizvođača.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kaspersky" target="_blank">Kaspersky</a> navodi da će nastaviti saradnju sa BSI i evropskim partnerima kroz razmenu stručnog znanja i informacija o sajber pretnjama, sa ciljem jačanja otpornosti organizacija širom regiona.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345784-nova-kriza-pogadja-telefone-cene-rastu-prodaja-pada-za-15</guid>
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 11:14:03 +0200</pubDate>
            <title>Nova kriza pogađa telefone: Cene rastu, prodaja pada za 15%</title>
            <description>
                <![CDATA[AI potražnja podigla je cene memorije, zbog čega telefoni poskupljuju, a tržište novih uređaja beleži veliki pad]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345784-nova-kriza-pogadja-telefone-cene-rastu-prodaja-pada-za-15</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Pametni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefoni" target="_blank">telefoni</a> ulaze u period velikih promena jer je <strong data-start="793" data-end="830">eksplozija veštačke inteligencije</strong> napravila neočekivan problem na tržištu komponenti. Ogromna potražnja za serverskom opremom podigla je cene memorijskih čipova, zbog čega bi prodaja novih telefona ove godine mogla da padne za čak <strong data-start="1028" data-end="1040">15 odsto</strong>.</p>
<p>Prema izveštaju analitičke kuće CCS Insight, najveći udar osetiće kupci jeftinijih uređaja. Kod pojedinih osnovnih modela cene su već porasle za više od <strong data-start="1196" data-end="1208">50 odsto</strong>, što bi moglo naterati veliki broj ljudi da duže zadrži telefon koji već koristi.</p>
<p>Problem nije nastao zbog klasičnog manjka proizvodnje ili prolaznog poremećaja. Glavni razlog je ogromna potražnja tehnoloških kompanija za komponentama koje pokreću moderne AI sisteme.</p>
<h2>AI serveri uzimaju memoriju koju koriste telefoni</h2>
<p>Razvoj velikih AI modela zahteva ogromne količine računarske snage. Data centri širom sveta kupuju sve više grafičkih procesora i naprednih memorijskih rešenja, a proizvođači čipova zbog toga menjaju prioritete.</p>
<p>Kompanije koje proizvode memoriju preusmerile su deo kapaciteta na skuplje komponente namenjene serverima. Takva proizvodnja donosi veće zarade, pa su standardni <strong data-start="1908" data-end="1930">DRAM i NAND čipovi</strong>, koji se koriste u telefonima i računarima, ostali u drugom planu.</p>
<p>Zbog toga se tržište suočava sa situacijom koja bi mogla trajati godinama. Analitičari procenjuju da bi poremećaj mogao da se zadrži čak do <strong data-start="2139" data-end="2155">2028. godine</strong>, jer AI infrastruktura nastavlja da raste.</p>
<p>Najveći problem imaju tzv. <strong>"entry level" </strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefoni" target="_blank">telefoni</a>, odnosno osnovni modeli. Kod njih memorija čini veliki deo ukupne cene uređaja, pa svako poskupljenje komponenti direktno utiče na krajnju cenu koju kupac vidi u prodavnici.</p>
<h2>Polovni telefoni postaju sve traženiji</h2>
<p>Kako novi telefoni postaju skuplji, sve više ljudi okreće se polovnim i obnovljenim uređajima. Tržište refurbished telefona već beleži rast, a CCS Insight očekuje da bi sekundarno tržište do kraja godine moglo da poraste za oko <strong data-start="2693" data-end="2705">15 odsto</strong>.</p>
<p>Ipak, postoji problem koji mnogi kupci ne vide odmah. Ponuda polovnih telefona zavisi od toga koliko novih uređaja ljudi kupuju, jer se veliki broj korišćenih telefona pojavljuje kroz zamenu starog uređaja za novi.</p>
<p>Ako prodaja novih telefona nastavi da pada, broj kvalitetnih polovnjaka mogao bi da se smanji. To bi vremenom moglo dodatno podići cene uređaja koji su već korišćeni.</p>
<p>Promenile su se i navike korisnika. Ljudi danas telefone zadržavaju duže nego ranije, često više od četiri godine, dok su ciklusi zamene nekada bili znatno kraći.</p>
<p>Dodatni problem predstavlja i to što veliki broj starih telefona nikada ne završi na tržištu. Umesto prodaje ili zamene, mnogi uređaji ostaju u fiokama, pa ne dolaze do novih vlasnika.</p>
<p>Zbog toga bi naredni period mogao doneti neobičnu situaciju: novi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefoni" target="_blank">telefoni</a> postaju skuplji, polovni uređaji postaju traženiji, ali njihova dostupnost može da bude sve manja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4345358-cudni-izumi-alberta-ajnstajna-koje-niko-ne-zna-medju-njima-i-frizider-koji-je-trebalo-da-spreci-tragedije</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 20:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Čudni izumi Alberta Ajnštajna koje niko ne zna: Među njima i frižider koji je trebalo da spreči tragedije</title>
            <description>
                <![CDATA[Ajnštajn nije izumeo samo teoriju relativnosti. Imao je preko 50 patenata, uključujući frižider, kameru i pomagalo za sluh]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4345358-cudni-izumi-alberta-ajnstajna-koje-niko-ne-zna-medju-njima-i-frizider-koji-je-trebalo-da-spreci-tragedije</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Albert Ajnštajn je svetu poznat kao čovek koji je promenio razumevanje prostora, vremena i fizike, ali njegov rad nije se završavao jednačinama. Slavni fizičar imao je <strong data-start="412" data-end="435">više od 50 patenata</strong> širom sveta i radio je na izumima koji su pokušavali da reše sasvim svakodnevne probleme.</p>
<p>Iza lika genija koji je napisao teoriju relativnosti krio se i praktičan pronalazač. Njegovi projekti uključivali su <strong data-start="644" data-end="667">bezbedniji frižider</strong>, uređaj za pomoć osobama sa oštećenim sluhom, kameru koja sama prilagođava osvetljenje, pa čak i neobičan dizajn odeće.</p>
<p>Iako nijedan od ovih izuma nije postao veliki komercijalni proizvod, oni otkrivaju manje poznatu stranu Ajnštajna. On nije razmišljao samo o svemiru, već i o problemima koji su direktno uticali na živote ljudi.</p>
<h2>Ajnštajn je odrastao okružen tehnologijom</h2>
<p>Interesovanje za pronalaske kod Ajnštajna nije nastalo slučajno. Kao dete je bio okružen električnim uređajima jer su njegov otac i stric vodili firmu povezanu sa električnom opremom.</p>
<p>Njegov stric Jakob bio je pronalazač koji je posedovao patente za različite električne uređaje krajem 19. veka. Ajnštajn je odrastao među kablovima, sijalicama i mašinama, što je kasnije verovatno uticalo na njegov odnos prema tehnologiji.</p>
<p>Od 1902. do 1909. godine radio je kao stručnjak za patente u Bernu. Njegov posao bio je da procenjuje tuđe ideje i pronalaske, dok je paralelno stvarao neke od najvažnijih naučnih radova u istoriji.</p>
<p>Tokom tog perioda objavio je radove zbog kojih je 1905. postala poznata kao njegova "godina čuda", uključujući objašnjenje fotoelektričnog efekta, radove o atomima i specijalnu teoriju relativnosti.</p>
<h2>Frižider koji je trebalo da spreči tragedije</h2>
<p>Jedan od najzanimljivijih Ajnštajnovih projekata nastao je nakon vesti iz Berlina 1926. godine. Jedna porodica je stradala zbog curenja otrovnog gasa iz tadašnjeg frižidera.</p>
<p>Rani frižideri često su koristili supstance poput amonijaka, sumpor-dioksida i metilhlorida, koje su mogle biti opasne ako bi došlo do kvara ili curenja.</p>
<p>Ajnštajn je zbog toga udružio snage sa mađarskim fizičarem Leo Szilard i zajedno su napravili koncept <strong data-start="2380" data-end="2445">frižidera bez pokretnih delova i zaptivki koje mogu da otkažu</strong>.</p>
<p>Njihov sistem koristio je apsorpcioni princip hlađenja, gde bi tečnost menjala stanje pod različitim pritiscima i tako stvarala efekat hlađenja. Umesto klasičnog kompresora osmislili su elektromagnetnu pumpu.</p>
<p>Ideja je bila veoma napredna za svoje vreme, ali je imala veliki problem. Pumpa je bila izuzetno bučna, a u međuvremenu se pojavio freon kao praktičnije rešenje za frižidere.</p>
<p>Ajnštajnov frižider nikada nije ušao u masovnu proizvodnju, ali su inženjeri decenijama kasnije primetili da bi sličan princip mogao biti koristan u drugim oblastima, uključujući nuklearnu tehnologiju.</p>
<h2>Kamera koja je predvidela automatsko fotografisanje</h2>
<p>Ajnštajn je 1936. godine radio sa radiologom Gustavom Bakijem na kameri koja je mogla sama da prilagodi količinu svetlosti.</p>
<p>Njihov patent opisivao je <strong data-start="3244" data-end="3291">kameru sa automatskom kontrolom osvetljenja</strong>. Ideja se oslanjala na fotoelektrični efekat, isti fenomen za koji je Ajnštajn dobio Nobelovu nagradu.</p>
<p>Sistem je trebalo da meri količinu svetlosti i automatski prilagođava ekspoziciju kako fotografija ne bi bila previše svetla ili tamna.</p>
<p>Iako nije poznato da li je napravljen pravi prototip, koncept je podsećao na tehnologije koje su kasnije postale standard u fotoaparatima.</p>
<h2>Pomagalo za sluh i neobičan modni izum</h2>
<p>Ajnštajn se okušao i u stvaranju uređaja za pomoć pri gubitku sluha. Kada je njegova prijateljica Olga Ajzner počela da slabije čuje, radio je sa inženjerom Rudolfom Goldšmitom na ideji elektronskog pomagala.</p>
<p>Njihov uređaj koristio je princip magnetostrikcije, gde magnetno polje menja svojstva metala i može pomoći u prenošenju zvučnih signala.</p>
<p>Patent je prijavljen 1934. godine, ali nikada nije stigao do tržišta jer su elektronska pojačala ubrzo postala praktičnije rešenje.</p>
<p>Među najneobičnijim Ajnštajnovim patentima nalazi se i dizajn ženske bluze iz 1936. godine. Razlog za taj projekat nije potpuno poznat, ali pokazuje koliko je široko posmatrao svet oko sebe.</p>
<h2>Zašto njegovi izumi nikada nisu postali proizvodi</h2>
<p>Ajnštajnovi izumi često su imali dobru ideju u osnovi, ali nisu uspevali da se izbore sa bržim razvojem tehnologije i promenama u svetu.</p>
<p>Velika ekonomska kriza, politička situacija u Nemačkoj i ubrzan napredak industrije uticali su na to da mnogi njegovi projekti ostanu samo u patentnim arhivama.</p>
<p>Ipak, ti patenti pokazuju da je Ajnštajn bio mnogo više od teoretičara. Njegova radoznalost nije bila ograničena samo na velike naučne probleme, već se odnosila i na obične stvari koje su ljudima mogle da olakšaju život.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345302-iphone-18-bi-mogao-da-poskupi-tim-kuk-najavljuje-neizbezan-rast-cena</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 18:30:00 +0200</pubDate>
            <title>iPhone 18 bi mogao da poskupi, Tim Kuk najavljuje neizbežan rast cena</title>
            <description>
                <![CDATA[Tim Kuk upozorava da će iPhone 18 biti skuplji zbog rasta cena memorijskih čipova i pritiska AI industrije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345302-iphone-18-bi-mogao-da-poskupi-tim-kuk-najavljuje-neizbezan-rast-cena</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Apple se sprema za novi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18, ali korisnici bi mogli da se suoče sa višim cenama nego ranije. Izvršni direktor kompanije, <strong data-start="496" data-end="507">Tim Kuk</strong>, upozorio je da je poskupljenje „neizbežno“ zbog rasta cena komponenti, posebno memorijskih čipova.</p>
<p>Prema njegovim rečima, Apple već duže vreme pokušava da apsorbuje povećane troškove proizvodnje, ali trenutna situacija na tržištu postaje neodrživa. Zbog toga bi deo poskupljenja mogao biti prenet direktno na kupce.</p>
<p>Ovo upozorenje dolazi nekoliko meseci pre zvaničnog predstavljanja iPhone 18 serije, koja se očekuje ove jeseni.</p>
<h2>Rastu cene memorijskih čipova i pritisak AI industrije</h2>
<p>Glavni razlog za moguće poskupljenje iPhone 18 modela jeste nagli rast cena <strong data-start="1076" data-end="1108">memorijskih i storage čipova</strong>. Apple, kao jedan od najvećih potrošača ove tehnologije, suočava se sa sve većom konkurencijom.</p>
<p>Prema industrijskim analizama, troškovi komponenti za <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18 Pro mogli bi biti veći za oko <strong data-start="1300" data-end="1314">150 dolara</strong> u poređenju sa prethodnom generacijom. Razlog za to je pojačana potražnja iz sektora veštačke inteligencije, koji sve više koristi iste tipove memorije.</p>
<p>Ovo stvara pritisak na lanac snabdevanja i povećava ukupne proizvodne troškove, što direktno utiče na krajnju cenu uređaja.</p>
<h2>Apple razmatra više cena za iPhone 18</h2>
<p>Iako Apple još nije potvrdio tačne cene, procene govore da bi iPhone 18 mogao da bude skuplji i do <strong data-start="1735" data-end="1749">200 dolara</strong> u odnosu na iPhone 17 modele.</p>
<p>Postoje i izveštaji da bi osnovna Pro verzija mogla zadržati istu cenu, ali da bi Apple u tom slučaju morao da apsorbuje deo troškova. Međutim, izjave Tima Kuka sugerišu da kompanija sve teže može da zadrži postojeći cenovni nivo.</p>
<p>Apple za sada ne otkriva koje će tačno modele poskupeti, ali je jasno da se priprema promena cenovne politike.</p>
<h2>Tržište pod pritiskom veštačke inteligencije</h2>
<p>Rast potražnje za memorijom, koji dolazi iz AI industrije, već utiče na mnoge tehnološke kompanije. Apple nije izuzetak, i upravo taj trend menja ekonomiju proizvodnje pametnih telefona.</p>
<p>Ako se ovakav trend nastavi, i naredne generacije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> uređaja mogle bi da prate sličan smer kretanja cena, što bi dodatno promenilo odnose na tržištu premium pametnih telefona.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345311-humanoidni-roboti-stigli-u-ucionice-u-srbiji-ucenici-i-studenti-its-iths-i-fsu-vec-rade-sa-njima</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 16:22:01 +0200</pubDate>
            <title>Humanoidni roboti stigli u učionice u Srbiji: Učenici i studenti ITS, ITHS i FSU već rade sa njima!</title>
            <description>
                <![CDATA[AgiBot humanoidni roboti stižu u srpske škole i fakultete, gde će studenti raditi na razvoju i testiranju AI sistema]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345311-humanoidni-roboti-stigli-u-ucionice-u-srbiji-ucenici-i-studenti-its-iths-i-fsu-vec-rade-sa-njima</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>U jednoj od najmodernijih obrazovnih priča u Srbiji, učenici i studenti danas su se prvi put susreli sa humanoidnim robotima koji će od naredne školske godine postati deo nastave i praktičnog rada.</p>
<p>Reč je o dva <strong data-start="539" data-end="567">AgiBot humanoidna </strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robota</a>, koji su predstavljeni u okviru obrazovnih institucija<strong> ITS, ITHS i Fakulteta savremenih umetnosti, uz podršku kompanije Comtrade.</strong></p>
<div id="attachment_5351729" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00042109.still014-174752-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00042109.still014-174752-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<p>Ono što ovaj projekat izdvaja jeste činjenica da roboti nisu samo demonstracija, već alat koji će studenti zaista koristiti u radu, testiranju i razvoju novih funkcionalnosti.</p>
<h2>Studenti prelaze iz učionica u realan rad sa robotima</h2>
<p>Od septembra i oktobra, učenici i studenti ovih obrazovnih ustanova imaće priliku da rade direktno sa humanoidnim robotima kroz nastavu i laboratorijske vežbe.</p>
<p>U fokusu neće biti samo teorija, već <strong data-start="1132" data-end="1194">implementacija, testiranje i unapređenje robotskih sistema</strong>, kao i rad u oblastima <strong data-start="1218" data-end="1271">veštačke inteligencije, robotike i automatizacije</strong>.</p>
<p>Ideja je da se obrazovanje približi realnim tehnološkim projektima i da studenti dobiju iskustvo rada na sistemima koji se zaista razvijaju u industriji.</p>
<div id="attachment_5351732" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00010801.still007-231441-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00010801.still007-231441-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<h2>Comtrade uključuje studente u razvoj robotike</h2>
<p>Ključnu ulogu u ovom projektu ima <strong data-start="941" data-end="969">Comtrade tim za robotiku</strong>, koji aktivno razvija nove funkcionalnosti i prilagođava robote konkretnim obrazovnim i razvojnim potrebama. Bez te inženjerske i infrastrukturne podrške, primena ovakve tehnologije u nastavi ne bi bila moguća u ovom obimu.</p>
<p>Zanimljivo je da su pojedini sadašnji i bivši studenti ovih obrazovnih institucija već deo tog tima, što dodatno povezuje obrazovanje i industriju.</p>
<p>Na taj način, studenti ne ostaju samo u ulozi korisnika tehnologije, već postaju deo njenog razvoja.</p>
<div id="attachment_5351734" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Roboti, Comtrade, ITS" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00022400.still013-236561-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/18/1806roboti-u-its-skoli.00022400.still013-236561-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Roboti, Comtrade, ITS" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Privatna arhiva</span>
                                </div>
<h2>Novi pristup učenju kroz praksu</h2>
<p>Uvođenje humanoidnih robota u nastavu predstavlja korak ka modelu obrazovanja u kojem se znanje odmah primenjuje.</p>
<p>Rad sa <strong data-start="2032" data-end="2060">AI sistemima i <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robotikom</a></strong> omogućava studentima da steknu iskustvo koje je sve traženije u tehnološkoj industriji.</p>
<p>Ovaj projekat pokazuje smer u kojem se kreće savremeno obrazovanje u Srbiji, gde učionica sve više postaje prostor za rad na realnim tehnološkim sistemima.</p>
<p><script type="application/ld+json">{"@context":"https://schema.org","@type":"VideoObject","name":"ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave","description":"ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave","thumbnailUrl":["https://cdn.telegraf.tv/images/2026/6/18/ge3ADRYl/1080p.jpg"],"uploadDate":"2026-06-18T13:58:03.000Z","contentUrl":"https://cdn.telegraf.tv/public/DYl1ke4j/2026/6/18/ge3ADRYl/index.m3u8","duration":"PT4M34S","embedUrl":"https://www.telegraf.rs/telegraftviframe/112075"}</script></p>
<p><script><br />
                        window.telegrafSettings.videos.push({<br />
                        id: 112075,<br />
                        title: "ITHS-ITS-FSU učenici, studenti i alumnisti upoznali AgiBot robote koji će postati deo nastave",<br />
                        content: "babysafe,roboti,its-visoka-strukovna-skola,comtrade,hi-tech,midroll",<br />
                        category:"Hi-Tech / Auto",<br />
                        category_id:"hi-tech",<br />
                        safe:"babysafe",<br />
                        file:"https://cdn.telegraf.tv/public/DYl1ke4j/2026/6/18/ge3ADRYl/index.m3u8",<br />
                        poster:"https://cdn.telegraf.tv/images/2026/6/18/ge3ADRYl/1080p.jpg",<br />
                        adTagUrl: 'https://pubads.g.doubleclick.net/gampad/ads?iu=/43680898/gam-telegraf.rs/video_intext_player&tfcd=0&npa=0&sz=640x480&gdfp_req=1&output=xml_vast4&unviewed_position_start=1&env=vp&impl=s&plcmt=1&correlator=1120751783&cust_params=videocategory%3Dhi-tech%26videoid%3D112075%26videotags%3Droboti%2Cits-visoka-strukovna-skola%2Ccomtrade%2Cbabysafe%2Cmidroll&videoid=112075',<br />
                        duration: '4:34',<br />
                        orientation: 'landscape'<br />
                        });<br />
                        </script></p>
<div class="telegraf-video-wrapper-outer landscape" id="lazy-video-112075">
<div class="telegraf-video-wrapper-inner">
<div class="loader-wrapper">
<div class="loaderCst-wrapper">
<div class="loaderCst loaderCst_1"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_2"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_3"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_4"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_5"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_6"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_7"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_8"><span></span></div>
</div>
</div>
<div class="telegraf-video-wrapper" style="padding-bottom:calc(1080/1920*100%)">
                            <video id="telegraftv-112075" class="video-js vjs-default-skin" controls playsinline></video>
                        </div>
</div>
</div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345162-google-chrome-uvodi-veliku-promenu-koja-bi-mogla-da-ugasi-ad-blockere</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Google Chrome uvodi veliku promenu koja bi mogla da ugasi ad blockere</title>
            <description>
                <![CDATA[Google Chrome prelazi na Manifest V3, što bi moglo da ugasi mnoge popularne ad blockere poput uBlock Origin]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345162-google-chrome-uvodi-veliku-promenu-koja-bi-mogla-da-ugasi-ad-blockere</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Google <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/chrome" target="_blank">Chrome</a> uskoro dobija jedno od najvažnijih ažuriranja poslednjih godina, a promene bi mogle direktno da utiču na način na koji milioni korisnika blokiraju reklame. Razlog je postepeno ukidanje podrške za <strong data-start="599" data-end="614">Manifest V2</strong>, standard na kojem se zasniva veliki broj popularnih ekstenzija.</p>
<p>Ova promena deo je dugog prelaska na <strong data-start="718" data-end="733">Manifest V3</strong>, koji Google razvija još od 2019. godine. Sada taj proces ulazi u završnu fazu i očekuje se da će potpuno stupiti na snagu u narednim verzijama Chrome pregledača.</p>
<p>Najveće posledice osetiće korisnici koji koriste ekstenzije za blokiranje reklama, jer mnogi od njih zavise upravo od starog sistema.</p>
<h2>Šta se menja u Chrome ekosistemu</h2>
<p>Ukidanje podrške za <strong data-start="1090" data-end="1105">Manifest V2</strong> znači da bi veliki broj postojećih dodataka mogao prestati da funkcioniše u svom dosadašnjem obliku. Najviše pažnje privlače takozvani <strong data-start="1241" data-end="1257">ad blocker-i</strong>, koji se koriste za uklanjanje reklama sa internet stranica.</p>
<p>Među najpoznatijim alatima je i <strong data-start="1352" data-end="1369">uBlock Origin</strong>, koji se oslanja na stariji standard i zbog toga bi mogao da izgubi punu funkcionalnost u budućim verzijama Chrome-a.</p>
<p>Prema informacijama, promene bi mogle da stignu sa verzijama <strong data-start="1550" data-end="1579">Google <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/chrome" target="_blank">Chrome</a> 150 ili 151</strong>, koje se očekuju u narednim nedeljama.</p>
<p>Ipak, Google ne ukida potpuno mogućnost blokiranja reklama, već menja način na koji ekstenzije funkcionišu.</p>
<h2>Google ostavlja alternativu, ali uz ograničenja</h2>
<p>Dobra vest za korisnike jeste da su programeri već počeli da razvijaju verzije ekstenzija koje rade na <strong data-start="1884" data-end="1909">Manifest V3 standardu</strong>. To znači da će blokiranje reklama i dalje biti moguće, ali kroz novi tehnički okvir.</p>
<p>Ove verzije već su dostupne u zvaničnoj <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/chrome" target="_blank">Chrome</a> Web prodavnici i omogućavaju osnovnu funkcionalnost, ali uz određena ograničenja u odnosu na prethodna rešenja.</p>
<p>Prelazak na novi standard predstavlja jednu od najvećih promena u Chrome ekosistemu u poslednjih nekoliko godina i direktno utiče na način na koji pregledač upravlja ekstenzijama i privatnošću korisnika.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345307-nova-facebook-prevara-vreba-ljude-u-srbiji-jedna-poruka-i-ostajete-bez-nalog-sve-pocinje-ovako</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 15:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Nova Facebook prevara vreba ljude u Srbiji: Jedna poruka i ostajete bez nalog, sve počinje OVAKO</title>
            <description>
                <![CDATA[Nova Facebook prevara u Srbiji koristi lažne poruke i PDF fajlove za krađu naloga korisnika]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345307-nova-facebook-prevara-vreba-ljude-u-srbiji-jedna-poruka-i-ostajete-bez-nalog-sve-pocinje-ovako</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>U Srbiji se pojavila nova <strong data-start="424" data-end="444"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/facebook" target="_blank">Facebook</a> prevara</strong> koja koristi lažne poruke kako bi korisnicima preuzela naloge. Napad počinje porukom koja izgleda kao zvanično obaveštenje od <strong data-start="571" data-end="590">Meta AI sistema</strong>, uz upozorenje da je nalog ugrožen i da će biti blokiran u roku od 24 sata.</p>
<p>Poruka je osmišljena tako da izazove paniku, a korisnicima se traži da otvore priloženi dokument pod nazivom „Datoteka za verifikaciju“. Upravo tu počinje lanac zloupotrebe koji vodi do krađe pristupa nalogu.</p>
<p>Nakon otvaranja fajla, žrtva dobija lažni dokument koji imitira <strong data-start="942" data-end="967">Meta Business Support</strong>, uključujući i falsifikovanu oznaku verifikacije, što dodatno povećava uverljivost prevare.</p>
<h2>Kako prevara preuzima Facebook naloge</h2>
<p>U sledećem koraku, korisnik se usmerava na lažnu stranicu koja od njega traži unos <strong data-start="1186" data-end="1206"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/facebook" target="_blank">Facebook</a> lozinke</strong>. Iako sistem prikazuje poruku da je lozinka pogrešna, u pozadini je već zabeležena i poslata napadačima.</p>
<p>Nakon toga, napadači gotovo trenutno preuzimaju nalog i koriste ga za objavljivanje sumnjivog sadržaja, često sa ciljem da privuku nove žrtve u istu zamku.</p>
<p>U nekim slučajevima, korisnici primete problem tek kada budu izbačeni sa svojih naloga na <strong data-start="1560" data-end="1580">Meta platformama</strong>, uključujući Instagram i Facebook.</p>
<h2>Kako Meta reaguje i šta treba uraditi</h2>
<p>Meta bezbednosni sistemi ponekad prepoznaju sumnjivu aktivnost i automatski blokiraju pristup nalogu, nakon čega korisnici moraju da prođu proceduru potvrde identiteta.</p>
<p>U tim slučajevima traži se zvanična verifikacija, često uz slanje ličnog dokumenta, nakon čega se pristup vraća vlasniku.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da Meta nikada ne traži lozinke ili verifikaciju putem PDF fajlova i sličnih poruka, pa se korisnicima savetuje da takve poruke odmah ignorišu i ne otvaraju priloge.</p>
<h2>Kako se zaštititi od ovakvih napada</h2>
<p>Najveći rizik nastaje kada korisnici iz straha brzo reaguju na poruke koje deluju hitno. Prevaranti upravo na to računaju, koristeći lažna upozorenja i rok od 24 sata kako bi izvršili pritisak.</p>
<p>Ukoliko se dobije sumnjiva poruka, preporuka je da se ne unose nikakvi podaci i da se ne otvaraju priloženi fajlovi, jer se time najčešće aktivira krađa naloga.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4345157-novi-tehnoloski-rat-startap-gradi-plutajuce-data-centre-na-okeanu-i-izaziva-maskov-svemirski-plan</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Novi tehnološki rat: Startap gradi plutajuće data centre na okeanu i izaziva Maskov svemirski plan</title>
            <description>
                <![CDATA[Američki startap gradi plutajuće AI data centre na okeanu i ulazi u trku sa Maskovim svemirskim serverima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4345157-novi-tehnoloski-rat-startap-gradi-plutajuce-data-centre-na-okeanu-i-izaziva-maskov-svemirski-plan</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Američki startap Panthalassa pokrenuo je ambiciozan projekat koji bi mogao da promeni način na koji se razvijaju i koriste <strong data-start="517" data-end="558">data centri za <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačku inteligenciju</a></strong>. Kompanija planira izgradnju plutajućih serverskih farmi na otvorenom moru, čime direktno ulazi u konkurenciju sa vizijom Elona Maska o svemirskim AI data centrima.</p>
<p>Ovaj koncept nastaje u trenutku kada globalna potražnja za procesorskom snagom naglo raste, a klasični zemaljski data centri postaju sve skuplji i energetski zahtevniji. Prema navodima iz industrije, kontrola nad AI infrastrukturom postaje jedno od ključnih tehnoloških i ekonomskih pitanja današnjice.</p>
<p>Panthalassa, prema dostupnim informacijama, ima podršku investitora iz Silicijumske doline i već razvija prototipove sistema koji bi trebalo da funkcionišu na otvorenom okeanu.</p>
<h2>Plutajući data centri kao odgovor na energetski problem</h2>
<p>Osnovna ideja iza projekta je korišćenje prirodnih uslova mora kako bi se smanjili troškovi hlađenja i potrošnje energije. Umesto klasičnih server sala koje zahtevaju ogromne sisteme za klimatizaciju, plutajući centri koriste niske temperature okeanske vode kao prirodni rashladni sistem.</p>
<p>Prototip nazvan <strong data-start="1573" data-end="1584">Ocean-2</strong> sastoji se od velike konstrukcije koja delimično pluta, dok se deo strukture nalazi ispod površine vode. Energija se proizvodi korišćenjem morskih talasa koji pokreću turbine i generišu električnu energiju za rad serverskih sistema.</p>
<p>Plan je da se ovakvi sistemi u budućnosti opreme i AI čipovima, čime bi obrada podataka i treniranje modela veštačke inteligencije moglo da se odvija direktno na moru. Komunikacija sa korisnicima na kopnu odvijala bi se putem satelitskih veza.</p>
<h2>Sukob dve vizije: more protiv svemira</h2>
<p>Dok Panthalassa razvija rešenja na okeanu, drugi tehnološki pravac ide u potpuno suprotnom smeru. Ilon Mask navodno radi na konceptu <strong data-start="2239" data-end="2280">AI satelita i orbitalnih data centara</strong> koji bi koristili solarnu energiju u svemiru.</p>
<p>Zagovornici morskih data centara tvrde da je svemirska infrastruktura previše kompleksna i višestruko skuplja za implementaciju. Procene pokazuju da je slanje opreme u orbitu i do sto puta skuplje nego postavljanje iste tehnologije na vodu.</p>
<p>S druge strane, orbitalni sistemi nude potpuno drugačiji nivo skalabilnosti i pristup sunčevoj energiji bez ograničenja atmosfere. Ova dva pristupa tako otvaraju novu globalnu trku za kontrolu AI infrastrukture.</p>
<h2>Jeftinija AI snaga i globalne posledice</h2>
<p>Ako plutajući data centri postanu operativni u velikom obimu, mogli bi značajno da utiču na cenu <strong data-start="2924" data-end="2948">AI procesorske snage</strong> na globalnom tržištu. Niži troškovi hlađenja i energenata mogli bi da smanje cenu korišćenja klaud servisa.</p>
<p>To bi posebno pogodovalo manjim tehnološkim kompanijama i startapima koji trenutno plaćaju visoke cene za treniranje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">AI modela</a>. U industriji se već spekuliše da bi ovakav model mogao da ubrza razvoj veštačke inteligencije širom sveta.</p>
<p>Ipak, projekat je i dalje u ranoj fazi, a njegovo šire uvođenje zavisi od tehničke izvodljivosti, stabilnosti sistema i regulatornih pitanja u međunarodnim vodama.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/nkDyUL1A65U?si=1ZKymRmxpO722zbM" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345148-tvrdili-su-da-je-nemoguce-kina-napravila-superracunar-koji-bi-mogao-da-promeni-globalnu-trku</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Tvrdili su da je nemoguće: Kina napravila superračunar koji bi mogao da promeni globalnu trku</title>
            <description>
                <![CDATA[Kina razvija LineShine superračunar sa 2 egzaflopsa snage koji bi mogao da parira najmoćnijim GPU sistemima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345148-tvrdili-su-da-je-nemoguce-kina-napravila-superracunar-koji-bi-mogao-da-promeni-globalnu-trku</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kina je predstavila projekat <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/superkompjuter" target="_blank">superračunara</a> koji bi mogao ozbiljno da promeni odnos snaga u svetu naprednog računarstva. Sistem pod nazivom <strong data-start="495" data-end="508">LineShine</strong> trebalo bi da dostigne snagu od čak <strong data-start="545" data-end="561">2 egzaflopsa</strong>, i to bez korišćenja klasičnih grafičkih akceleratora.</p>
<p>Ovaj potez dolazi nakon godina ograničenja pristupa najnovijim čipovima kompanija Nvidia i AMD. Umesto oslanjanja na moćne GPU akceleratore, kineski inženjeri odlučili su da koriste veliki broj sopstvenih procesora.</p>
<p>Prema dostupnim informacijama, projekat prijavljen od strane National Supercomputing Center u Šenženu koristiće desetine hiljada CPU jedinica i mogao bi da postane jedan od najmoćnijih računara na svetu.</p>
<h2>LineShine pokušava ono što su mnogi smatrali nemogućim</h2>
<p>Većina najbržih superračunara danas koristi <strong data-start="1145" data-end="1165">GPU akceleratore</strong> kako bi dostigla ekstremne performanse. Kineski pristup je drugačiji i više podseća na koncept japanskog superračunara Fugaku, koji se takođe oslanjao na veliki broj procesorskih jezgara.</p>
<p>LineShine bi trebalo da koristi više od <strong data-start="1395" data-end="1420">40.000 CPU čipova LX2</strong>, sa ukupno oko <strong data-start="1436" data-end="1459">2,5 miliona jezgara</strong>. Sistem će dodatno biti podržan HBM memorijom, koja omogućava veoma brz pristup podacima.</p>
<p>Procene pokazuju da bi njegova snaga mogla biti tek nekoliko procenata ispod američkog superračunara <strong data-start="1652" data-end="1666">El Capitan</strong>, trenutno jednog od vodećih sistema na svetu.</p>
<p>Planirana izgradnja biće podeljena u dve faze. Prva bi trebalo da uključi 100 Huawei Kunpeng serverskih sistema sa više od 12.000 procesorskih jezgara, dok druga faza donosi desetine hiljada dodatnih procesora.</p>
<h2>Računar sa ogromnim skladištem podataka</h2>
<p>Kada bude završen, LineShine bi trebalo da raspolaže sa oko <strong data-start="2030" data-end="2081">650 petabajta prostora za skladištenje podataka</strong>. Infrastrukturu će činiti veliki broj računarskih ormara, mrežnih sistema i skladišnih čvorova.</p>
<p>Posebno impresivan deo projekta biće mrežna infrastruktura koja bi trebalo da omogući propusni opseg od oko <strong data-start="2287" data-end="2313">10 terabajta u sekundi</strong>.</p>
<p>Ipak, ovaj <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/superkompjuter" target="_blank">superračunar</a> neće odmah biti dostupan. Prema procenama, kompletan sistem mogao bi da bude završen tek za nekoliko godina.</p>
<p>Ako ispuni najavljene performanse, LineShine bi postao najmoćniji superračunar zasnovan isključivo na CPU arhitekturi. To bi bio značajan udarac za ideju da su moderni superračunari bez GPU akceleratora ograničeni.</p>
<h2>Nova faza tehnološkog rivalstva</h2>
<p><a title="Amerika pustila u rad El Capitan: Najmoćniji superračunar na svetu će nadgledati njihov nuklearni arsenal" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4053813-amerika-pustila-u-rad-el-capitan-najmocniji-superracunar-na-svetu-ce-nadgledati-njihov-nuklearni-arsenal" target="_blank">Američki superračunar El Capitan</a><strong data-start="2724" data-end="2738"></strong> trenutno koristi HPE Cray sistem sa AMD grafičkim procesorima i ostvaruje performanse od oko 1,8 egzaflopsa, dok mu teorijski maksimum ide do 2,8 egzaflopsa.</p>
<p>Kineski projekat zato privlači pažnju jer pokušava da dostigne sličan nivo snage potpuno drugačijim putem. Umesto najnaprednijih stranih akceleratora, oslanja se na masovnu upotrebu procesora razvijenih u Kini.</p>
<p>Uspeh ovog projekta mogao bi da utiče na budući razvoj superračunara i pokaže da postoji više različitih puteva do ekstremnih računarskih performansi.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4345141-whatsapp-uvodi-tajne-poruke-screenshot-vise-nece-biti-moguc-evo-kada-ce-biti-dostupno-na-vasem-telefonu</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>WhatsApp uvodi tajne poruke: Screenshot više neće biti moguć, evo kada će biti dostupno na vašem telefonu</title>
            <description>
                <![CDATA[WhatsApp testira poruke za jednokratno čitanje koje se brišu nakon otvaranja i blokiraju snimanje ekrana]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4345141-whatsapp-uvodi-tajne-poruke-screenshot-vise-nece-biti-moguc-evo-kada-ce-biti-dostupno-na-vasem-telefonu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a> priprema novu funkciju koja bi mogla značajno da promeni način na koji korisnici šalju privatne poruke. Kompanija Meta testira opciju za <strong data-start="508" data-end="552">tekstualne poruke za jednokratno čitanje</strong>, uz zaštitu koja bi trebalo da spreči pravljenje snimaka ekrana.</p>
<p>Nova funkcija se trenutno nalazi u naprednoj beta fazi testiranja za <strong data-start="688" data-end="713">Android i iOS uređaje</strong>, a prve informacije otkrio je portal WABetaInfo analizirajući promene u kodu aplikacije.</p>
<p>Kada opcija bude dostupna svima, korisnici će moći da šalju poruke koje se automatski brišu nakon otvaranja, slično načinu na koji već funkcionišu fotografije i video zapisi za jednokratni pregled.</p>
<h2>WhatsApp želi da spreči čuvanje privatnih poruka</h2>
<p>Do sada su korisnici koji su želeli da pošalju osetljiv tekst često morali da koriste zaobilazna rešenja. Jedan od trikova bio je da napišu poruku, naprave <strong data-start="1212" data-end="1226">screenshot</strong> i pošalju je kao sliku kroz opciju za jednokratno gledanje.</p>
<p>Nova funkcija trebalo bi da ukloni tu potrebu i omogući direktno slanje privatnih informacija kroz sam <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a>. Poruke poslate u ovom režimu trebalo bi da budu uklonjene nakon prvog otvaranja.</p>
<p>Meta planira i dodatnu zaštitu koja bi trebalo da spreči pokušaje čuvanja sadržaja. Kada primalac otvori ovakvu poruku, aplikacija bi trebalo da blokira snimanje ekrana i druge načine trajnog čuvanja sadržaja.</p>
<h2>Screenshot zaštita stiže i za video snimanje ekrana</h2>
<p>Najveća novina biće sistem koji će pokušati da spreči zloupotrebu jednokratnih poruka. Ako korisnik pokuša da napravi snimak ekrana dok je privatna poruka otvorena, WhatsApp bi trebalo da prikaže upozorenje i zaštiti sadržaj.</p>
<p>Ova opcija je posebno namenjena situacijama kada korisnici šalju <strong data-start="2043" data-end="2098">lozinke, privatne informacije ili osetljive podatke</strong> koje ne žele da ostanu trajno sačuvane.</p>
<p>Ipak, funkcija neće biti potpuno iznenađenje za korisnike drugih aplikacija. Servisi poput Telegrama, Snapchata, Instagrama i Messengera već dugo nude različite oblike poruka koje nestaju.</p>
<h2>Kada nova WhatsApp opcija stiže svima</h2>
<p>Tačan datum objave još nije poznat, ali činjenica da se funkcija nalazi u završnijim fazama testiranja ukazuje da bi mogla uskoro da bude dostupna široj publici.</p>
<p>Korisnici koji žele ranije da isprobaju nove opcije mogu se prijaviti za <strong data-start="2608" data-end="2633"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a> beta program</strong>, dok će stabilna verzija stići kroz redovno ažuriranje aplikacije.</p>
<p>Meta istovremeno radi i na drugim funkcijama koje bi trebalo da povećaju privatnost korisnika i ujednače bezbednosne opcije između njenih aplikacija.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345107-ovi-honor-telefoni-bi-mogli-da-dobiju-novi-magicos-11-update</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 11:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ovi Honor telefoni bi mogli da dobiju novi MagicOS 11 update</title>
            <description>
                <![CDATA[Honor priprema MagicOS 11 sa novim Liquid Glass UI dizajnom. Pogledajte koji telefoni bi mogli da dobiju ažuriranje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4345107-ovi-honor-telefoni-bi-mogli-da-dobiju-novi-magicos-11-update</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">Honor</a> priprema novu verziju svog korisničkog interfejsa, a prvi detalji o <strong data-start="455" data-end="480">MagicOS 11 ažuriranju</strong> već su počeli da se pojavljuju. Najveću pažnju privukao je novi dizajn pod nazivom <strong data-start="564" data-end="583">Liquid Glass UI</strong>, koji donosi potpuno drugačiji izgled sistema.</p>
<p>Prema informacijama insajdera WangzaiKnowsEverything, nova verzija softvera trebalo bi da stigne na <strong data-start="732" data-end="776">Honor Magic 5 seriju i sve novije modele</strong>. To znači da bi veliki broj telefona predstavljenih od 2023. godine mogao da dobije osvežen interfejs.</p>
<p>Honor još nije objavio zvaničnu listu podržanih uređaja, pa konačni spisak može biti promenjen pre nego što ažuriranje krene.</p>
<h2>MagicOS 11 donosi Liquid Glass UI dizajn</h2>
<p>Najveća novina u MagicOS 11 biće <strong data-start="1086" data-end="1105">Liquid Glass UI</strong>, koji bi trebalo da donese više prozirnosti, animacija i prilagodljivih vizuelnih efekata. <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">Honor</a> ovaj izgled opisuje kao kombinaciju teksture tekuće svetlosti i efekta likvidnog stakla.</p>
<p>Novi dizajn bi trebalo da koristi dinamične promene svetlosti i senki kako bi elementi interfejsa delovali prirodnije tokom korišćenja. Cilj je da prelazi, animacije i reakcije ekrana budu fluidniji.</p>
<p>Ovo bi moglo da bude jedno od najvećih vizuelnih osveženja Honor softvera poslednjih godina, posebno za korisnike starijih premijum modela.</p>
<h2>Koji Honor telefoni bi mogli da dobiju MagicOS 11</h2>
<p>Prema dostupnim informacijama, nova verzija sistema očekuje se na većini važnijih Honor uređaja iz poslednjih nekoliko generacija.</p>
<p>Među sklopivim telefonima pominju se <strong data-start="1858" data-end="1928">Honor Magic V6, Magic V5, Magic V3, Magic V2 i originalni Magic Vs</strong> modeli. Kada je reč o klasičnim premijum telefonima, podršku bi trebalo da dobiju serije <strong data-start="2018" data-end="2063">Honor Magic 8, Magic 7, Magic 6 i Magic 5</strong>.</p>
<p>Nova verzija softvera mogla bi da stigne i na popularnije modele iz serija <strong data-start="2141" data-end="2188"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">Honor</a> 600, Honor 400, Honor 200 i Honor 100</strong>. Ovi uređaji bi takođe trebalo da dobiju novi izgled sistema i funkcije koje donosi MagicOS 11.</p>
<p>Važno je napomenuti da <strong data-start="2309" data-end="2359">Honor još nije potvrdio zvaničnu listu uređaja</strong>. Informacije dolaze iz nezvaničnih izvora, ali se navodi da su ranija predviđanja Huawei Central-a često bila precizna.</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345098-vasi-nalozi-su-mozda-medju-njima-ogromna-baza-od-24-milijarde-zapisa-pronadjena-na-internetu</guid>
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 10:00:52 +0200</pubDate>
            <title>Vaši nalozi su možda među njima: Ogromna baza od 24 milijarde zapisa pronađena na internetu</title>
            <description>
                <![CDATA[Baza sa 24 milijarde zapisa otkrivena je na internetu. Ukradene lozinke i nalozi miliona korisnika mogu biti ugroženi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4345098-vasi-nalozi-su-mozda-medju-njima-ogromna-baza-od-24-milijarde-zapisa-pronadjena-na-internetu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Istraživači za bezbednost otkrili su ogromnu bazu podataka sa čak <strong data-start="453" data-end="476">24 milijarde zapisa</strong> koja je bila dostupna na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">internetu</a>. U njoj su se nalazila korisnička imena, lozinke i adrese za prijavljivanje, a veliki deo podataka bio je sačuvan bez ikakve zaštite.</p>
<p>Baza je otkrivena početkom meseca od strane istraživača kompanije Cybernews, koji upozoravaju da bi posledice mogle biti ozbiljne upravo zbog neverovatne količine podataka. Procena je da su milijarde naloga sada izložene riziku od preuzimanja.</p>
<p>Problem je dodatno veći jer su podaci bili sačuvani u običnom tekstualnom obliku, što znači da nisu bili šifrovani. Svako ko bi došao do baze mogao bi da vidi osetljive informacije bez dodatne zaštite.</p>
<h2>Odakle potiče ogromna baza ukradenih podataka</h2>
<p>Prema analizi istraživača, baza nije bila posledica jednog napada, već je verovatno nastala spajanjem velikog broja različitih izvora. Podaci su uključivali informacije prikupljene putem <strong data-start="1332" data-end="1355">infostealer malvera</strong>, programa koji kradu podatke sa zaraženih uređaja.</p>
<p>Istraživači su naveli da je baza sadržala podatke iz čak <strong data-start="1465" data-end="1489">36 različitih izvora</strong>, uključujući Telegram kanale, ranije objavljene baze sa curenjima podataka i skupove podataka preuzete direktno sa kompromitovanih servera.</p>
<p>Arhiva je bila veća od <strong data-start="1654" data-end="1672">osam terabajta</strong>, što je svrstava među najveće pronađene baze ove vrste. Ipak, nije poznato koliko zapisa predstavlja duplikate, pa stvaran broj pogođenih korisnika može biti manji.</p>
<h2>Vlasnik baze i dalje nije poznat</h2>
<p>Iako je baza ubrzo zaključana nakon otkrića, istraživači nisu uspeli da utvrde ko ju je postavio na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">internet</a>. Nije poznato ni koliko dugo je bila dostupna, ali činjenica da je sadržala podatke iz februara 2026. godine ukazuje da je verovatno redovno ažurirana.</p>
<p>Veliki deo izvora bio je na engleskom jeziku, dok su neki bili povezani i sa ruskim kanalima. Oko <strong data-start="2237" data-end="2259">260 miliona zapisa</strong> poticalo je iz Telegram kanala koji su u nazivu imali reč "Darkside", povezanu sa ugašenom grupom koja je ranije bila odgovorna za napad na kompaniju Colonial Pipeline.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da korisnici koji koriste istu lozinku na više mesta imaju najveći rizik. <strong data-start="2527" data-end="2572">Aktiviranje višefaktorske autentifikacije</strong> može značajno smanjiti mogućnost da napadači preuzmu naloge čak i kada dođu do lozinke.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344731-zakerberg-trazi-od-zaposlenih-da-se-ponovo-zabavljaju-posle-velikih-otkaza-u-meti</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 17:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Zakerberg traži od zaposlenih da se ponovo zabavljaju posle velikih otkaza u Meti</title>
            <description>
                <![CDATA[Zaposleni u Meti nezadovoljni su posle velikih otkaza, a Zakerbergov pokušaj popravljanja morala izazvao je kritike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344731-zakerberg-trazi-od-zaposlenih-da-se-ponovo-zabavljaju-posle-velikih-otkaza-u-meti</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Raspoloženje među zaposlenima u kompaniji <strong data-start="420" data-end="428"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/meta" target="_blank">Meta</a></strong> navodno je ozbiljno poljuljano nakon velikih talasa otkaza, a pokušaj Marka Zakerberga da popravi atmosferu izazvao je potpuno suprotan efekat.</p>
<p>Kompanija je u poslednjem periodu sprovela nova otpuštanja koja su pogodila hiljade zaposlenih, dok se veliki deo preostalih radnika suočava sa dodatnim pritiskom zbog preusmeravanja poslovanja ka <strong data-start="771" data-end="798">veštačkoj inteligenciji</strong>.</p>
<p>U internoj poruci zaposlenima, Zakerberg je najavio novi AI hakaton i pokušao da podigne moral, ali su reakcije zaposlenih bile veoma hladne.</p>
<h2>Zaposleni tvrde da nema vremena za zabavu</h2>
<p>Meta je godinama organizovala interne hakatone kao način da zaposleni razvijaju nove ideje i eksperimentišu sa tehnologijom.</p>
<p>Međutim, nakon poslednjih otkaza, deo zaposlenih smatra da trenutak za takav događaj nije dobar. Mnogi navode da su preopterećeni dodatnim obavezama i da sada rade posao za kolege koje više nisu u kompaniji.</p>
<p>Jedan zaposleni je u internoj komunikaciji poručio da je trenutno više fokusiran na održavanje rada svog tima nego na učestvovanje u događajima koji nisu direktno povezani sa svakodnevnim zadacima.</p>
<p>Drugi zaposleni su istakli da <strong data-start="1554" data-end="1596">kultura hakatona u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/meta" target="_blank">Meti</a> više nije ista</strong>, jer se od radnika očekuje veći obim posla sa manje podrške.</p>
<h2>Veliki zaokret ka AI doneo nove probleme</h2>
<p>Meta je poslednjih godina snažno usmerila resurse ka razvoju <strong data-start="1765" data-end="1783">AI tehnologija</strong>, pokušavajući da ostane konkurentna kompanijama koje ulažu ogromna sredstva u ovu oblast.</p>
<p>Ipak, taj prelazak doneo je velike organizacione promene. Zaposleni su dobili nove zadatke povezane sa treniranjem AI modela, što je deo njih opisao kao ponavljajuće i iscrpljujuće obaveze.</p>
<p>Istovremeno, kompanija se suočava sa pritiskom da pokaže konkretne rezultate u trci veštačke inteligencije, dok konkurenti ubrzano predstavljaju nove proizvode i modele.</p>
<h2>Simboličan potez koji nije naišao na dobar prijem</h2>
<p>Zakerberg je zaposlenima ponudio i mogućnost stalnog radnog mesta za stolom, što je trebalo da bude znak stabilnosti.</p>
<p>Međutim, deo zaposlenih je ovaj potez protumačio drugačije, jer je prethodni sistem deljenja radnih mesta, poznat kao "hot desk", mnogima već dugo predstavljao kontroverznu praksu.</p>
<p>U isto vreme, Zakerberg je priznao da bi kompanija mogla napraviti još grešaka tokom velikih promena kroz koje prolazi.</p>
<p>"Zbog složenosti ovih promena napravili smo greške i gotovo sigurno ćemo napraviti još", naveo je Zakerberg u poruci zaposlenima.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/meta" target="_blank">Meta</a> tvrdi da neće biti novih otpuštanja do kraja godine, ali među zaposlenima i dalje postoji zabrinutost zbog budućeg pravca kompanije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344727-stellantis-i-uber-razvijaju-robotaksi-vozila-koja-ce-voziti-bez-vozaca</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Stellantis i Uber razvijaju robotaksi vozila koja će voziti bez vozača</title>
            <description>
                <![CDATA[Stellantis, Wayve i Uber udružuju snage za razvoj robotaksija i autonomnih vozila bez vozača širom sveta]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344727-stellantis-i-uber-razvijaju-robotaksi-vozila-koja-ce-voziti-bez-vozaca</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Automobilski gigant <strong data-start="378" data-end="392">Stellantis</strong> udružio je snage sa kompanijama <strong data-start="425" data-end="434">Wayve</strong> i <strong data-start="437" data-end="445">Uber</strong> kako bi ubrzao razvoj autonomnih vozila i uvođenje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robotaksi" target="_blank">robotaksija</a> bez vozača na globalnom nivou.</p>
<p>Cilj partnerstva je stvaranje nove generacije vozila koja mogu samostalno da se kreću u svakodnevnom saobraćaju, uz pomoć naprednih sistema veštačke inteligencije.</p>
<p>Kompanije žele da autonomna vožnja postane praktičnije rešenje za prevoz, a ne samo eksperimentalna tehnologija.</p>
<h2>Veštačka inteligencija u centru nove generacije vozila</h2>
<p>Saradnja kombinuje Stellantisovo iskustvo u proizvodnji automobila, <strong data-start="947" data-end="992">Wayveovu adaptivnu veštačku inteligenciju</strong> i Uberovu globalnu platformu za prevoz putnika.</p>
<p>Prema rečima Neda Ćurića, direktora za inženjering i tehnologiju u Stellantisu, partnerstvo treba da ubrza razvoj bezbednijih i efikasnijih sistema mobilnosti.</p>
<p>"Sa adaptivnom veštačkom inteligencijom kompanije Wayve i globalnom mrežom Ubera, ubrzavamo primenu autonomnih vozila koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika i omogućavaju besprekornu mobilnost u svakodnevnom životu", rekao je Ćurić.</p>
<h2>Robotaksi kao sledeći veliki korak u transportu</h2>
<p>Robotaksi vozila već godinama predstavljaju jedan od glavnih pravaca razvoja automobilske industrije. Kompanije širom sveta pokušavaju da pronađu način da <strong data-start="1650" data-end="1670">autonomna vozila</strong> budu dovoljno bezbedna i pouzdana za masovnu upotrebu.</p>
<p>Za razliku od klasičnih sistema pomoći vozaču, potpuno autonomni automobili treba da donose odluke bez stalne kontrole čoveka za volanom.</p>
<p>Upravo zato su ovakva partnerstva važna, jer spajaju proizvođače vozila, softverske kompanije i platforme za prevoz.</p>
<h2>Uber se vraća dublje u svet autonomne vožnje</h2>
<p>Uber već dugo istražuje mogućnosti autonomnog prevoza, jer bi robotaksi mreže mogle značajno da promene način na koji ljudi koriste gradski transport.</p>
<p>Integracija sa velikom bazom korisnika omogućava kompaniji da autonomna vozila testira u realnim uslovima i postepeno ih uvodi tamo gde tehnologija bude dovoljno razvijena.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4344441-xbox-gasi-legendarne-studije-dok-se-veliki-plan-microsofta-urusava</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 15:00:01 +0200</pubDate>
            <title>Xbox gasi čuvene studije koji su pravili naše omiljene igre dok se veliki plan Microsofta urušava</title>
            <description>
                <![CDATA[Microsoft navodno gasi ili prodaje Ninja Theory, Double Fine i Compulsion Games nakon velikih ulaganja u Xbox]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4344441-xbox-gasi-legendarne-studije-dok-se-veliki-plan-microsofta-urusava</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Veliki plan kompanije Microsoft da od <strong data-start="360" data-end="369"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xbox" target="_blank">Xbox</a> brenda</strong> napravi jednu od najvećih sila u gejming industriji našao se pod novim pritiskom. Prema izveštajima, kompanija planira da ugasi ili proda najmanje tri svoja razvojna studija, među kojima su <strong data-start="560" data-end="576">Ninja Theory</strong>, <strong data-start="578" data-end="593">Double Fine</strong> i <strong data-start="596" data-end="616">Compulsion Games</strong>.</p>
<p>Ove informacije dolaze nakon godina velikih ulaganja u širenje Xbox Game Studios portfolija. Studiji koji su sada ugroženi iza sebe imaju prepoznatljive naslove kao što su <em data-start="791" data-end="802">Hellblade</em>, <em data-start="804" data-end="817">Psychonauts</em>, <em data-start="819" data-end="833">We Happy Few</em> i <em data-start="836" data-end="855">South of Midnight</em>.</p>
<p>Situacija je posebno iznenađujuća jer su neki od ovih timova nedavno predstavljali nove projekte. Ninja Theory je još tokom Xbox Summer Game Festa prikazao svoju buduću igru planiranu za 2027. godinu.</p>
<h2>Ninja Theory, Double Fine i Compulsion traže izlaz</h2>
<p>Prema dostupnim informacijama, zaposleni u <strong data-start="1158" data-end="1176">Ninja Theory</strong> dobili su zvanično obaveštenje o zatvaranju studija, ali tim pokušava da pronađe investitora koji bi omogućio nastavak rada.</p>
<p>Ovaj britanski studio poznat je po serijalu <em data-start="1347" data-end="1358">Hellblade</em>, koji je postao jedan od najprepoznatljivijih projekata u modernom <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xbox" target="_blank">Xbox</a> katalogu. Njegov poslednji veliki naslov dodatno je pokazao ambicije Microsofta da kroz akvizicije stvori raznovrstan portfolio igara.</p>
<p>Slična situacija zadesila je i <strong data-start="1598" data-end="1613">Double Fine</strong>, studio koji je osnovao Tim Šefer 2000. godine. Tim je tokom više od dve decenije napravio kultne igre kao što su <em data-start="1728" data-end="1741">Psychonauts</em>, <em data-start="1743" data-end="1758">Brütal Legend</em> i <em data-start="1761" data-end="1773">Broken Age</em>, ali sada pregovara o mogućoj prodaji kako bi izbegao potpuno gašenje.</p>
<p>Kompanija <strong data-start="1856" data-end="1876">Compulsion Games</strong>, poznata po igrama <em data-start="1896" data-end="1906">Contrast</em>, <em data-start="1908" data-end="1922">We Happy Few</em> i <em data-start="1925" data-end="1944">South of Midnight</em>, takođe se nalazi u neizvesnoj situaciji. Studio iz Montreala tek je početkom 2025. godine objavio svoj novi naslov, ali ni to nije bilo dovoljno da izbegne promene u Microsoftovoj strategiji.</p>
<h2>Kako je Xbox stigao do ove tačke</h2>
<p>Problemi dolaze nakon nekoliko godina agresivnog širenja. Microsoft je 2018. godine počeo veliki talas kupovine razvojnih timova, kada je preuzeo <strong data-start="2322" data-end="2337">Undead Labs</strong>, <strong data-start="2339" data-end="2359">Playground Games</strong>, <strong data-start="2361" data-end="2377">Ninja Theory</strong> i <strong data-start="2380" data-end="2400">Compulsion Games</strong>.</p>
<p>Narednih godina tempo akvizicija dodatno je ubrzan. Tokom 2020. i 2021. godine <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xbox" target="_blank">Xbox</a> je kupio <strong data-start="2496" data-end="2513">ZeniMax Media</strong>, čime su pod njegovu kontrolu došli veliki timovi kao što su Bethesda, Arkane i id Software.</p>
<p>Najveći potez usledio je 2022. godine kada je Microsoft najavio kupovinu <strong data-start="2681" data-end="2705">Activision Blizzarda</strong> za 69 milijardi dolara. Posle duge regulatorne borbe, posao je završen krajem 2023. godine.</p>
<p>Međutim, nakon velikih spajanja usledili su i talasi otpuštanja. Hiljade zaposlenih u Microsoftovom gejming sektoru ostalo je bez posla, a neki studiji su potpuno ugašeni, uključujući i The Initiative.</p>
<p>Sada se među zaposlenima pojavila zabrinutost zbog novih promena i mogućih otkaza tokom 2026. godine.</p>
<h2>Promene na vrhu Xboxa dodatno povećale zabrinutost</h2>
<p>Dodatnu nesigurnost izazvale su promene u rukovodstvu. Dugogodišnji šef <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/xbox" target="_blank">Xbox</a> divizije Fil Spenser napustio je svoju poziciju, a <a title="Tektonske promene u Xboxu: Fil Spenser i Sara Bond napuštaju Microsoft" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4276818-tektonske-promene-u-xboxu-fil-spenser-i-sara-bond-napustaju-microsoft" target="_blank">zamenila ga je Aša Šarma</a>.</p>
<p>Promene su pogodile i Xbox Game Studios. Krejg Dankan, koji je vodio taj sektor od oktobra 2024. godine, takođe je napustio kompaniju.</p>
<p>Xbox trenutno okuplja veliki broj poznatih timova, uključujući Arkane, Bethesda, Halo Studios, id Software, Obsidian, Playground Games, ZeniMax i Activision Blizzard King. Zbog toga bi eventualne nove promene mogle imati veliki uticaj na budućnost platforme.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4344555-da-li-kompanije-koje-ignorisu-blokcejn-rizikuju-da-plate-najskuplju-cenu</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Da li kompanije koje ignorišu blokčejn rizikuju da plate najskuplju cenu?</title>
            <description>
                <![CDATA[Hoće li budućnost finansija osvojiti najbolja tehnologija ili najjednostavnije korisničko iskustvo?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4344555-da-li-kompanije-koje-ignorisu-blokcejn-rizikuju-da-plate-najskuplju-cenu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/blokcejn" target="_blank">Blokčejn</a> se godinama predstavljao kao tehnologija koja će promeniti finansije, poslovanje i način na koji razmenjujemo vrednost. Ipak, za mnoge kompanije on je i dalje ostao nešto daleko, komplikovano i povezano uglavnom sa kriptovalutama. Dok su jedni u njemu videli revoluciju, drugi su ga posmatrali kao prolazni trend, preskup eksperiment ili oblast rezervisanu za kripto entuzijaste. Međutim, sve više pokazatelja govori da se blokčejn polako pomera iz sveta obećanja u centar buduće finansijske infrastrukture.</p>
<p>Najveća promena nije samo u bitkoinu ili drugim kriptovalutama, već u upotrebi <strong data-start="984" data-end="1000">stablecoin-a</strong>, <strong data-start="1002" data-end="1026">tokenizovane imovine</strong> i <strong data-start="1029" data-end="1052">digitalnih plaćanja</strong>. Stablecoin može omogućiti brže i jeftinije transakcije, naročito u međunarodnom poslovanju, gde su današnji sistemi često spori, skupi i opterećeni posrednicima.</p>
<p>Tokenizacija, sa druge strane, može promeniti način na koji se trguje imovinom, od finansijskih instrumenata do nekretnina i prava vlasništva. Ako se tome doda veštačka inteligencija, slika postaje još ozbiljnija.</p>
<p>U budućnosti plaćanja neće obavljati samo ljudi, već i softverski agenti koji će kupovati, rezervisati, analizirati ponude, pregovarati i plaćati u naše ime. Takav svet traži infrastrukturu koja je <strong data-start="1628" data-end="1705">brza, dostupna, programabilna i prilagođena automatizovanim transakcijama</strong>. Tradicionalni sistemi možda neće uvek moći da prate taj tempo. Za kompanije se zato postavlja nezgodno pitanje, da li je veći rizik prerano ulagati u novu tehnologiju ili predugo čekati da ona postane očigledna svima?</p>
<p>Istorija pokazuje da velike firme često ne propadaju zato što nisu imale novac ili tržište, već zato što nisu na vreme razumele promenu ponašanja korisnika. Kada se navike jednom promene, kasni dolazak može značiti gubitak tržišta, poverenja i uticaja.</p>
<p>Ipak, blokčejn neće pobediti samo zato što je tehnološki napredan. Prosečnom korisniku nije važno šta se dešava u pozadini sistema. Važno mu je da plaćanje bude <strong data-start="2342" data-end="2382">brzo, sigurno, jednostavno i jeftino</strong>. Zato će najveću prednost imati oni koji blokčejn učine gotovo nevidljivim, kao što danas ne razmišljamo o tehnologiji dok šaljemo poruku ili plaćamo karticom.</p>
<p>Možda kompanije još imaju vremena da čekaju. Ali možda upravo sada nastaje nova infrastruktura digitalnog novca, u kojoj će kasni dolazak značiti da drugi već postavljaju pravila igre.</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4344485-microsoft-menja-windows-11-i-konacno-smanjuje-broj-restartovanja</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Microsoft menja Windows 11 i konačno smanjuje broj restartovanja</title>
            <description>
                <![CDATA[Microsoft menja Windows 11 ažuriranja kako bi smanjio broj restartovanja i ubrzao instalaciju svih zakrpa kroz jedan proces]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4344485-microsoft-menja-windows-11-i-konacno-smanjuje-broj-restartovanja</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Microsoft priprema veliku promenu za <strong data-start="378" data-end="403"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windows</a> 11 ažuriranja</strong> koja bi mogla da reši jedan od najčešćih problema korisnika. Kompanija testira novi sistem instaliranja ažuriranja, koji bi trebalo da smanji broj potrebnih restartovanja računara tokom svakog meseca.</p>
<p>Promena stiže kroz <strong data-start="620" data-end="667">Windows 11 Insider Preview Build 26300.8687</strong>, a deo je šire inicijative pod nazivom Windows K2. Cilj je poboljšanje stabilnosti sistema i vraćanje poverenja korisnika kroz promene koje rešavaju svakodnevne probleme.</p>
<p>Nova politika ažuriranja objediniće različite vrste instalacija kako bi računar završio ceo proces uz samo jedno ponovno pokretanje.</p>
<h2>Windows više neće instalirati svako ažuriranje odvojeno</h2>
<p>Do sada je Windows često obrađivao različite vrste ažuriranja odvojeno. Bezbednosna ažuriranja, drajvere, ispravke grešaka, promene firmvera i .NET pakete sistem je mogao da instalira u više koraka.</p>
<p>Novi pristup sve ove elemente spaja u jednu instalaciju. Microsoft želi da se kompletan proces završi uz <strong data-start="1331" data-end="1357">jedan restart računara</strong>, umesto da korisnici više puta čekaju da se sistem ponovo pokrene.</p>
<p>Ažuriranja će se ubuduće preuzimati u pozadini pre nego što dođe vreme za instalaciju. Kada proces bude spreman, Windows će obaviti sve promene odjednom.</p>
<p>Ova promena direktno odgovara na dugogodišnje zamerke korisnika koji su smatrali da <strong data-start="1665" data-end="1683">Windows Update</strong> previše često prekida rad i zahteva ponovno pokretanje.</p>
<h2>Nova politika prvo stiže testerima</h2>
<p>Korisnici programa Windows Insider u eksperimentalnim i beta kanalima prvi će dobiti novu verziju sistema. Oni će primati nedeljna ažuriranja, dok će korisnici koji ručno proveravaju nove verzije dobijati ažuriranje dva puta mesečno.</p>
<p>Većina korisnika stabilne verzije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windowsa</a> 11 nastaviće da dobija mesečna ažuriranja kao i do sada, ali bi i njima nova tehnologija trebalo da donese manje prekida.</p>
<p>Microsoft kroz inicijativu Windows K2 želi da se fokusira na osnovne funkcije sistema, stabilnost i uklanjanje problema, umesto stalnog dodavanja novih opcija koje korisnicima nisu uvek potrebne.</p>
<p>Direktor Microsofta Satja Nadela istakao je da je cilj vraćanje fokusa na najvažnije stvari za korisnike, odnosno pouzdanost i osnovno iskustvo rada.</p>
<h2>Windows 11 dobija i pametniju pretragu</h2>
<p>Pored promena u ažuriranju, nova verzija donosi poboljšanja i za <strong data-start="2633" data-end="2653">Windows pretragu</strong>. Sistem će bolje prepoznavati greške u kucanju i pokušavati da pronađe ono što korisnik zaista traži.</p>
<p>Na primer, ako neko u pretrazi napiše "utlook", Windows će razumeti da je verovatno mislio na <strong data-start="2851" data-end="2862">Outlook</strong> i ponudiće odgovarajuću aplikaciju.</p>
<p>Microsoft je unapredio i nekoliko drugih delova sistema, uključujući File Explorer, traku zadataka, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/windows" target="_blank">Windows</a> Setup i alate za oporavak.</p>
<p>Tu su i ispravke problema sa zvukom, aplikacijama u podešavanjima, kao i poboljšanja stabilnosti ugrađenih Windows alata poput Notepada.</p>
<p>Nova politika ažuriranja pokazuje da Microsoft sve više pokušava da popravi svakodnevno iskustvo korišćenja sistema, posebno probleme koji su godinama nervirali korisnike.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4344580-fifa-zeli-da-dzamal-musijala-zaboravi-na-dr-drea-tokom-mundijala</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>FIFA želi da Džamal Musijala zaboravi na Dr. Drea (tokom Mundijala)</title>
            <description>
                <![CDATA[FIFA pooštrava pravila i uklanja nespomenute brendove sa Mundijala, Musijala morao da sakrije Beats logo]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4344580-fifa-zeli-da-dzamal-musijala-zaboravi-na-dr-drea-tokom-mundijala</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/fifa" target="_blank">FIFA</a> je dodatno pooštrila pravila oko prisustva brendova na utakmicama i u zoni oko terena, što je već izazvalo pažnju u svetu fudbala i marketinga. Prema novim smernicama, <strong data-start="530" data-end="590">samo zvanični sponzori takmičenja smeju da budu vidljivi</strong>, dok se svi ostali logotipi uklanjaju ili prekrivaju.</p>
<p>Jedan od primera koji je privukao najviše pažnje jeste situacija sa nemačkim fudbalerom <strong data-start="734" data-end="756">Džamalom Musijalom</strong>, kome je tokom zagrevanja navodno naloženo da prekrije logo na svojim slušalicama.</p>
<h2>Prekrivanje brendova na terenu i oko stadiona</h2>
<p>Prema dostupnim informacijama, Musiala je tokom pripreme za utakmicu imao slušalice brenda <strong data-start="982" data-end="998">Beats by Dre</strong>, ali je logo prekriven trakom na zahtev organizatora.</p>
<div class="embed-inside-post source-twitter" >
<blockquote class="twitter-tweet">
<div dir="ltr" lang="en">At FIFA's request, Jamal Musiala had to cover the logo of his Beats by Dre headphones with a tape strip before the Curaçao game. FIFA is cracking down hard on brand logos at the World Cup – even the players have to hide logos if the companies are not official tournament sponsors… <a href="https://t.co/PaAPBZYXP5">pic.twitter.com/PaAPBZYXP5</a></div>
<p>— Bayern & Germany (@iMiaSanMia) <a href="https://x.com/iMiaSanMia/status/2066785049660334107?ref_src=twsrc%5Etfw">June 16, 2026</a></p></blockquote>
</div>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/fifa" target="_blank">FIFA</a> već duže vreme vodi politiku uklanjanja neovlašćenog marketinga sa stadiona, a ova praksa sada se proširuje i na opremu koju koriste igrači.</p>
<p>Sličan slučaj zabeležen je i na stadionu u Kaliforniji, gde je brend <strong data-start="1270" data-end="1280">Levi’s</strong> bio prekriven tokom priprema za turnir, iako stadion nosi njegovo ime u komercijalnom kontekstu.</p>
<p>Ovaj potez pokazuje koliko je FIFA stroga u kontroli vizuelnog identiteta na najvećem fudbalskom takmičenju na svetu.</p>
<h2>Brendovi i igrači kao deo marketinške borbe</h2>
<p>Iako se logoi uklanjaju sa terena, pojedini brendovi i dalje pronalaze načine da ostanu prisutni kroz društvene mreže igrača.</p>
<p>U ovom slučaju, <strong data-start="1689" data-end="1705">Beats by Dre</strong> se pojavljivao u objavama fudbalera van zvaničnih prenosa, što pokazuje da se borba za vidljivost brendova sve više seli u digitalni prostor.</p>
<p>Postoje i spekulacije da bi ovakve situacije mogle poslužiti kao indirektna promocija novih proizvoda, uključujući i moguće nove modele slušalica koji bi mogli imati personalizovane opcije boja.</p>
<h2>Sve stroža kontrola komercijalnog sadržaja</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/fifa" target="_blank">FIFA</a> ovakvim pravilima nastavlja praksu stroge kontrole komercijalnog sadržaja tokom velikih turnira. Cilj je da se očuva ekskluzivitet zvaničnih sponzora i smanji prisustvo konkurentskih brendova u kadru.</p>
<p>Ovakav pristup već izaziva različite reakcije u industriji sportskog marketinga, jer briše granicu između sporta, lične opreme igrača i globalnih reklamnih kampanja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344606-dozivi-atmosferu-sa-terena-u-udobnosti-svog-doma-uz-tesla-e655-qled-tv</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 12:42:57 +0200</pubDate>
            <title>Doživi atmosferu sa terena u udobnosti svog doma uz Tesla E655 QLED TV!</title>
            <description>
                <![CDATA[Postoje događaji koje pratimo zbog rezultata, emocija, neizvesnosti i trenutaka o kojima se priča godinama kasnije.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344606-dozivi-atmosferu-sa-terena-u-udobnosti-svog-doma-uz-tesla-e655-qled-tv</link>
            <author>Bojana Matijević (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Postoje događaji koje pratimo zbog rezultata, emocija, neizvesnosti i trenutaka o kojima se priča godinama kasnije.</p>
<p>Velika sportska takmičenja upravo su takvi događaji. Okupljaju porodicu i prijatelje, pretvaraju obične večeri u male rituale i stvaraju atmosferu koju želimo da doživimo što autentičnije.</p>
<p>Iako ne možemo svi da budemo na stadionu, savremena tehnologija danas omogućava da deo te atmosfere prenesemo u svoj dom.</p>
<p>Tada na scenu stupa serija QLED televizora E655 dostupna u veličinama od 75”, 65”, 55”, 50” i 43”, koja je dizajnirana upravo za trenutke kao što su ovi.</p>
<h2>VELIKI EKRANI SU VAŽNIJI NEGO ŠTO MISLITE</h2>
<p>Kada gledate sport, detalji prave razliku. Brze akcije, precizni pasovi, reakcije igrača i navijača... sve to čini iskustvo potpunim.</p>
<p>Zato se sve više ljubitelja sporta odlučuje za televizore većih dijagonala.</p>
<p>Zamislite situaciju gde su svetla u vašem domu prigušena, utakmica samo što nije počela, a vaš <a href="https://tesla.info/sr/televizori/q55e655gus/">QLED E655 ekran od 75”</a> ispunjava vidno polje kao da sedite u prvim redovima. Svaki pokret igrača, svaki kontakt, svaki šut vidite kristalno jasno. Zahvaljujući MEMC tehnologiji koja obezbeđuje ultra-glatke pokrete i najdinamičnije scene izgledaće jasno i tečno, pa nećete propustiti nijedan ključni potez.</p>
<p>Rezultat je prirodniji prikaz slike i prijatnije iskustvo gledanja.</p>
<div id="attachment_5350952" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 52.5%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Tesla TV" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/17/tesla-e655-qled-tv-1-942094-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/tesla-e655-qled-tv-1-942094-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Tesla TV" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h2>ATMOSFERA SA TERENA NE DOLAZI SAMO KROZ SLIKU</h2>
<p>Sa Dolby Vision i HDR podrškom, kontrasti su dublji i dobija se realistični prikaz terena, kao pod reflektorima punog stadiona. Kada se na sve to uključi zvuk, Dolby Atmos donosi publiku pravo u vašu sobu. Čujete svaki zvižduk, uzvik i trenutak napetosti kao da ste na tribinama.</p>
<h2>KOJA VELIČINA TELEVIZORA JE PRAVI IZBOR?</h2>
<p>Ako želite maksimalan doživljaj, modeli od 75" i 65" predstavljaju odličan izbor za veće dnevne sobe.</p>
<p>Pročitajte na našem blogu i <a href="https://tesla.info/sr/da-li-je-65-inca-idealna-velicina-televizora/">zašto je TV od 65 inča postao najpopularniji izbor.</a></p>
<p>Za one koji žele balans između prostora i doživljaja <a href="https://tesla.info/sr/televizori/q55e655gus/">QLED televizor serije E655 od 55”</a> je savršen izbor. Dovoljno veliki da vas uvuče u igru, ali idealan za većinu dnevnih soba.</p>
<h2>SVE ŠTO ŽELITE NA JEDNOM MESTU</h2>
<p>Uz Google TV platformu, imate pristup ogromnom broju aplikacija i streaming servisa i možete da ispratite sve na jednom mestu, od sportskih prenosa do stručnih analiza i highlightova. Zahvaljujući Google Cast i Bluetooth povezivanju, lako možete podeliti sadržaj sa telefona ili povezati dodatne uređaje bez komplikacija.</p>
<p>Ako tražite kompaktniju opciju, verzija QLED <a href="https://tesla.info/sr/televizori/q43e655gus/">televizora serije E655 od 43”</a> donosi isti kvalitet slike i zvuka u praktičnijem formatu. Savršen izbor za manje prostore, studentske stanove ili spavaće sobe.</p>
<div id="attachment_5350953" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 52.5%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Tesla TV" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/17/tesla-e655-qled-tv-2-943682-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/tesla-e655-qled-tv-2-943682-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Tesla TV" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h2>VIŠE OD GLEDANJA UTAKMICE</h2>
<p>Zbog svega navedenog, pravi televizor je mnogo više od uređaja za gledanje sadržaja. On postaje deo iskustva.</p>
<p>Za koju god opciju iz ponude <a href="https://tesla.info/sr/televizori/">Tesla televizora</a> serije E655 da se odlučite, dobijate isti osećaj, a to je da utakmicu ne gledate, nego da je doživite. Zato spremite grickalice, pozovite prijatelje i zauzmite svoje mesto.</p>
<p>Svaki veliki sportski spektakl možda se igra hiljadama kilometara daleko, ali uz pravi televizor, atmosfera nikada nije bila bliža vašem domu.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344450-lazne-aplikacije-postale-hit-ljudi-svesno-narucuju-hranu-koju-nikada-nece-jesti-razlog-je-bizaran</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Lažne aplikacije postale hit: Ljudi svesno naručuju hranu koju nikada neće jesti, razlog je bizaran</title>
            <description>
                <![CDATA["Dopaminski sajtovi" omogućavaju ljudima da naručuju i kupuju virtuelno, bez trošenja novca, kroz simulaciju svakodnevnih aktivnosti]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344450-lazne-aplikacije-postale-hit-ljudi-svesno-narucuju-hranu-koju-nikada-nece-jesti-razlog-je-bizaran</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internet" target="_blank">Internet</a> je dobio novi neobičan trend koji pokazuje koliko se promenio način na koji ljudi koriste tehnologiju. Umesto stvarne kupovine, naručivanja hrane ili drugih aktivnosti, sve više korisnika posećuje takozvane <strong data-start="572" data-end="596">"dopaminske sajtove", </strong>odnosno lažne aplikacije<strong data-start="572" data-end="596">,</strong> koje samo simuliraju osećaj obavljanja svakodnevnih radnji.</p>
<p>Ove platforme omogućavaju korisnicima da pregledaju menije, dodaju proizvode u korpu i kliknu dugme za naručivanje, iako se ništa stvarno ne isporučuje. Cilj je da se dobije kratkotrajni osećaj zadovoljstva bez trošenja novca.</p>
<p>Trend je posebno primećen među mlađim korisnicima u <strong data-start="938" data-end="955">Južnoj Koreji</strong>, gde ljudi koriste ovakve stranice kao način opuštanja tokom kasnih sati ili trenutaka dosade.</p>
<h2>Lažna dostava hrane kao digitalna zabava</h2>
<p>Jedan od primera je lažna aplikacija za dostavu hrane koja imitira iskustvo poznatih servisa. Korisnik može da pretražuje ponudu, bira obroke, ubacuje ih u korpu i završava narudžbinu, ali bez stvarne kupovine.</p>
<p>Samo listanje menija i pritiskanje dugmeta za poručivanje dovoljno je da kod nekih korisnika izazove osećaj zadovoljstva sličan pravoj kupovini. Na taj način aplikacija pretvara svakodnevnu naviku u malu digitalnu simulaciju.</p>
<p>Jedan korisnik platforme Iks, poznat pod nadimkom @malheelife, napravio je sličan servis u maju koristeći <strong data-start="1642" data-end="1653">ChatGPT</strong>. Mobilni sajt napravljen je na korejskom jeziku i izgleda poput klasičnih aplikacija za dostavu, sa ocenama, korpom i različitim opcijama.</p>
<p>U isto vreme pojavio se i <strong data-start="1820" data-end="1832">FakeEats</strong>, aplikacija dostupna na engleskom jeziku koja funkcioniše po sličnoj ideji. Predstavlja se kao servis za ljude koji žele da se izbore sa apetitom, a uključuje čak i nivoe nagrada i sadržaj napravljen uz pomoć veštačke inteligencije.</p>
<h2>Internet sve više simulira stvarni život</h2>
<p>Ovaj trend nije ograničen samo na hranu. Postoje i sajtovi koji omogućavaju korisnicima da simuliraju druge navike, uključujući pauze za pušenje.</p>
<p>Jedna platforma prikazuje sliku cigarete, dugme za početak i poruke drugih ljudi koji su trenutno prisutni. Ideja nije stvarno pušenje, već osećaj da se korisnik nalazi u zajedničkom prostoru sa drugima.</p>
<p>Najzanimljiviji deo ovakvih servisa nije sama komunikacija, već saznanje da su druge osobe tu. Neki korisnici navode da im ovakva mesta pomažu da se osećaju manje usamljeno tokom rada ili učenja.</p>
<p>Profesor Kim Hjun Sik sa Univerziteta Jungvon smatra da ovaj trend odgovara potrebi internet generacije za stalnom stimulacijom. Simuliranje svakodnevnih aktivnosti omogućava ljudima da dobiju osećaj kontrole i zadovoljstva bez stvarnih finansijskih ili fizičkih obaveza.</p>
<h2>Nova faza kulture instant zadovoljstva</h2>
<p>Pojava <strong data-start="2984" data-end="3007">dopaminskih sajtova</strong> uklapa se u širi trend <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/internetacademy" target="_blank">interneta</a> gde korisnici sve češće traže kratke, jednostavne izvore zadovoljstva. Društvene mreže, kratki video formati i mobilne igre već godinama funkcionišu na sličnom principu.</p>
<p>Sada se taj model proširio i na imitiranje kupovine i svakodnevnih aktivnosti. Umesto da se koristi tehnologija za obavljanje stvarnih zadataka, tehnologija sve češće pravi njihove virtuelne verzije.</p>
<p>Ovakvi servisi pokazuju koliko su se promenile digitalne navike. Granica između stvarnog iskustva i njegove simulacije postaje sve tanja, a internet pronalazi nove načine da ljudima pruži osećaj nagrade čak i kada se ništa stvarno ne dešava.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4344491-iphone-18-pro-se-pojavio-u-videu-pre-zvanicne-premijere-evo-kako-izgleda-i-u-kojim-bojama-stize</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 11:00:00 +0200</pubDate>
            <title>iPhone 18 Pro se pojavio u videu pre zvanične premijere: Evo kako izgleda i u kojim bojama stiže</title>
            <description>
                <![CDATA[Video prikazuje iPhone 18 Pro pre premijere, otkrivajući dizajn, boje i moguće hardverske promene]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4344491-iphone-18-pro-se-pojavio-u-videu-pre-zvanicne-premijere-evo-kako-izgleda-i-u-kojim-bojama-stize</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Novi <strong data-start="366" data-end="383"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18 Pro</strong> pojavio se u video snimku na društvenoj mreži X, i to pre zvanične premijere. Materijal prikazuje dizajn uređaja zasnovan na procurelim informacijama i maketama, nudeći rani uvid u to kako bi Apple mogao da izgleda u sledećoj generaciji.</p>
<p>Video prikazuje uređaj iz više uglova, uključujući zadnju stranu, bočne ivice i raspored kamera. Iako se radi o nezvaničnim renderima, detalji jasno pokazuju da Apple ne planira drastične promene u osnovnom dizajnerskom pravcu.</p>
<p>Prikazani modeli dolaze u nekoliko boja, a uz njih su ranije procurele i informacije o mogućim hardverskim izmenama koje bi trebalo da stignu sa novom serijom.</p>
<h2>Dizajn ostaje prepoznatljiv, ali uz sitne izmene</h2>
<p>Prema dostupnim informacijama, <strong data-start="1097" data-end="1114">iPhone 18 Pro</strong> zadržava poznat Apple dizajn sa velikim modulom kamere na poleđini, u kojem se nalaze tri senzora.</p>
<p>Raspored kontrola i osnovne linije uređaja ostaju slični aktuelnim modelima, što znači da Apple i dalje ide na kontinuitet umesto radikalnog redizajna.</p>
<p>Pojedini izvori navode da će telo uređaja biti izrađeno od <strong data-start="1427" data-end="1459">punog aluminijumskog kućišta</strong>, dok će deo oko kamera biti dodatno zaštićen <strong data-start="1505" data-end="1523">Ceramic Shield</strong> tehnologijom.</p>
<p>Takođe se pominje da bi novi modeli mogli dobiti i nekoliko novih opcija boja koje se ranije nisu pojavljivale u Pro seriji.</p>
<h2>Deblji uređaj i jači fokus na kameru</h2>
<p>Jedna od zapaženijih promena odnosi se na dimenzije. Navodi se da bi <strong data-start="1775" data-end="1796"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18 Pro Max</strong> mogao biti deblji u odnosu na prethodnu generaciju, sa oko <strong data-start="1856" data-end="1868">13,77 mm</strong> zajedno sa izbočinom kamere.</p>
<p>To je povećanje u odnosu na oko 12,92 mm kod prethodnog modela, što ukazuje na moguće unapređenje foto sistema i optike.</p>
<p><a title="iPhone 18 Pro donosi tri velike promene: Evo šta znamo za sada" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343549-iphone-18-pro-donosi-tri-velike-promene-evo-sta-znamo-za-sada" target="_blank">Upravo kamera ostaje jedan od glavnih fokusa kompanije Apple</a>. Veći modul sugeriše da kompanija planira dodatna poboljšanja u kvalitetu fotografije i mogućnostima snimanja.</p>
<h2>Novi A20 Pro čip i premijera u 2026.</h2>
<p>Prema trenutno dostupnim informacijama, iPhone 18 Pro serija bi trebalo da bude predstavljena u septembru 2026. godine.</p>
<p>Uređaji bi trebalo da dobiju novi <strong data-start="2388" data-end="2403">A20 Pro čip</strong>, koji se pominje kao prvi Apple procesor proizveden u 2-nanometarskom procesu kompanije TSMC.</p>
<p>Ovaj skok u proizvodnji mogao bi da donese bolju energetsku efikasnost i veću snagu u odnosu na prethodne generacije.</p>
<p>Iako se radi o ranim informacijama i nezvaničnim prikazima, video sa društvene mreže X dodatno je podgrejao interesovanje za novu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> generaciju, posebno zbog kombinacije poznatog dizajna i potencijalnih hardverskih unapređenja.</p>
<div class="embed-inside-post source-twitter" >
<blockquote class="twitter-tweet">
<div dir="ltr" lang="en">Upcoming iPhone 18 Series lineup <a href="https://t.co/8UQ2TbkCzr">pic.twitter.com/8UQ2TbkCzr</a></div>
<p>— AhMad 𝕏 Ansari (@Ahmadansari2233) <a href="https://x.com/Ahmadansari2233/status/2066454027592929430?ref_src=twsrc%5Etfw">June 15, 2026</a></p></blockquote>
</div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344457-vestacka-inteligencija-napravila-novu-vakcinu-protiv-koronavirusa-testovi-poceli-na-ljudima</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 10:01:57 +0200</pubDate>
            <title>Veštačka inteligencija napravila novu vakcinu protiv koronavirusa, testovi počeli na ljudima</title>
            <description>
                <![CDATA[Prva AI vakcina stigla je do testiranja na ljudima. Nova pEVAC-PS vakcina pokazala je dobre rezultate u početnoj fazi istraživanja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4344457-vestacka-inteligencija-napravila-novu-vakcinu-protiv-koronavirusa-testovi-poceli-na-ljudima</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> napravila je još jedan veliki korak u medicini. Naučnici sa Univerziteta u Kembridžu testirali su prvu <strong data-start="480" data-end="533">vakcinu dizajniranu pomoću veštačke inteligencije</strong> koja je stigla do ispitivanja na ljudima, a početni rezultati su navodno pokazali da je bezbedna i dobro podnošljiva.</p>
<p>Nova vakcina, poznata kao <strong data-start="671" data-end="683">pEVAC-PS</strong>, napravljena je uz pomoć tehnologije <strong data-start="721" data-end="734">DIOSynVax</strong> (Digitally Immune Optimised Synthetic Vaccine). Cilj joj je zaštita od šire porodice koronavirusa poznate kao Sarbeco virusi, kojoj pripada i SARS-CoV-2.</p>
<p>Istraživanje je objavljeno u časopisu <em data-start="928" data-end="950"><a rel="noopener" href="https://www.journalofinfection.com/article/S0163-4453(26)00084-8/fulltext" target="_blank">Journal of Infection</a></em>, a naučnici smatraju da bi ovaj pristup mogao da ubrza razvoj budućih vakcina.</p>
<h2>AI napravio "super antigen" za širu zaštitu</h2>
<p>Ključ nove tehnologije je način na koji <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačka inteligencija</a> analizira virus i pronalazi delove koji mogu da izazovu snažan imuni odgovor. Sistem <strong data-start="1227" data-end="1240">DIOSynVax</strong> napravio je svojevrsni univerzalni cilj za imuni sistem, odnosno antigen dizajniran da prepozna različite viruse iz iste porodice.</p>
<p>Za razliku od klasičnih pristupa gde se vakcine često prilagođavaju određenom soju, ovaj koncept pokušava da napravi širu zaštitu protiv više varijanti.</p>
<p>Vakcina je napravljena kao <strong data-start="1554" data-end="1569">DNK vakcina</strong>, što omogućava drugačiji način primene. Umesto standardne injekcije u mišić, korišćena je tehnologija primene kroz kožu koja ne zahteva klasične igle.</p>
<p>Ovaj pristup podseća na ideje iz naučne fantastike, posebno na uređaje poput medicinskog "hipospreja" iz serijala <em data-start="1836" data-end="1852">Zvezdane staze</em>, iako je stvarna tehnologija drugačija.</p>
<h2>Prvi testovi na ljudima prošli bez ozbiljnih problema</h2>
<p>U prvoj fazi kliničkog ispitivanja učestvovalo je <strong data-start="2002" data-end="2042">39 osoba starosti od 18 do 50 godina</strong>. Dobrovoljci su dobili različite doze vakcine, a istraživači su pratili bezbednost, reakciju organizma i sposobnost izazivanja imunog odgovora.</p>
<p>Prema rezultatima studije, svi učesnici su dobro podneli vakcinu. Nisu zabeleženi ozbiljni neželjeni efekti, dok su očekivane reakcije imunog sistema bile prisutne.</p>
<p>Ipak, naučnici naglašavaju da je ovo tek <strong data-start="2395" data-end="2430">prva faza kliničkog ispitivanja</strong>. To znači da su potrebna dodatna istraživanja na većem broju ljudi kako bi se potvrdila efikasnost.</p>
<h2>Zašto je AI važan za budućnost medicine</h2>
<p>Iako su prvi rezultati pozitivni, istraživanje ima određena ograničenja. Svi učesnici dolazili su iz oblasti Sautemptona u Velikoj Britaniji, a istraživači i učesnici nisu bili potpuno zaslepljeni tokom ispitivanja.</p>
<p>Dodatni problem predstavlja činjenica da neki učesnici ranije nisu bili izloženi određenim varijantama koronavirusa. To može uticati na način na koji njihov imuni sistem reaguje tokom testa.</p>
<p>Zbog toga će naredne faze istraživanja biti ključne, posebno kada je reč o proveri zaštite protiv različitih sojeva poput omikron varijanti BA.1 i BA.2.</p>
<p>Ipak, naučnici vide veliki potencijal u ovom pristupu. <strong data-start="3194" data-end="3215">AI dizajn vakcina</strong> mogao bi da omogući brže pravljenje novih kandidata, lakšu proizvodnju i jednostavnije testiranje različitih mogućih rešenja.</p>
<p>Ovo nije prvi put da <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačka inteligencija</a> pomaže nauci, ali je jedan od prvih slučajeva gde je proizvod napravljen uz pomoć AI stigao sve do testiranja na ljudima.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4344436-legendarni-brend-ponovo-zivi-commodore-se-vratio-sa-telefonom-koji-zeli-da-vas-odvikne-od-smartfona</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 09:44:45 +0200</pubDate>
            <title>Legendarni brend ponovo živi: Commodore se vratio sa telefonom koji želi da vas odvikne od smartfona</title>
            <description>
                <![CDATA[Commodore Callback 8020 vraća legendarni brend kroz telefon na preklop sa Sailfish OS sistemom, retro dizajnom i fokusom na privatnost]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4344436-legendarni-brend-ponovo-zivi-commodore-se-vratio-sa-telefonom-koji-zeli-da-vas-odvikne-od-smartfona</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="358" data-end="371"></strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/commodore-64" target="_blank">Commodore</a>, jedan od najpoznatijih tehnoloških brendova osamdesetih godina, ponovo se pojavio na tržištu. Ovoga puta nije predstavljen novi računar, već neobičan telefon na preklop koji pokušava da spoji retro dizajn, privatnost i manju zavisnost od modernih pametnih telefona.</p>
<p>Model <strong data-start="646" data-end="673">Commodore Callback 8020</strong> napravljen je kao uređaj za korisnike koji žele manje vremena pred ekranom, ali ne žele potpuno da se odreknu korisnih aplikacija. Telefon dolazi sa operativnim sistemom <strong data-start="844" data-end="859">Sailfish OS</strong>, poznatim po fokusu na privatnost i kontroli korisničkih podataka.</p>
<p>Iza ovog projekta stoji novi vlasnik brenda koji je prava na ime <strong data-start="993" data-end="1006">Commodore</strong> preuzeo tokom 2025. godine. Peri Fraktik, jutjuber, muzičar i veliki ljubitelj ovog brenda, tvrdi da ideja nije samo zarada na nostalgiji, već pokušaj očuvanja tehničke baštine.</p>
<div id="attachment_5350780" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 52.34375%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Commodore" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-9-138664-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-9-138664-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Commodore" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text"><a rel="noopener" href="https://commodore.net/callback/" target="_blank">Foto: Commodore</a></span>
                                </div>
<h2>Telefon bez Google servisa, ali sa važnim aplikacijama</h2>
<p>Najzanimljiviji deo uređaja je softver. <strong data-start="1285" data-end="1300">Sailfish OS</strong> kompanije Jolla nastao je na osnovama nekadašnjeg sistema Nokia MeeGo, a poznat je po drugačijem pristupu privatnosti u odnosu na klasične Android telefone.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/commodore-64" target="_blank">Commodore</a> Callback 8020 dolazi bez standardnih <strong data-start="1506" data-end="1524">Google servisa</strong>, a sistem ne koristi klasično praćenje korisnika kroz kolačiće i slične mehanizme. Proizvođač želi da uređaj bude mesto gde korisnik ima veću kontrolu nad svojim podacima.</p>
<p>Ipak, telefon nije potpuno ograničen. Podržane su aplikacije poput <strong data-start="1765" data-end="1778">WhatsAppa</strong>, <strong data-start="1780" data-end="1791">Signala</strong>, <strong data-start="1793" data-end="1806">Spotifyja</strong> i Google Mapsa. Sa druge strane, internet pregledači i društvene mreže su fabrički blokirani kako bi uređaj podstakao digitalni detoks.</p>
<h2>Retro telefon sa modernim detaljima</h2>
<p>Dizajn modela <strong data-start="1998" data-end="2025">Commodore Callback 8020</strong> jasno se oslanja na eru klasičnih telefona na preklop. Podseća na stare Nokia i Motorola modele, ali dodaje prepoznatljive detalje inspirisane Commodore estetikom.</p>
<p>Na spoljašnjoj strani nalazi se mali ekran od <strong data-start="2237" data-end="2250">1,77 inča</strong> koji prikazuje samo vreme i datum. Kada se uređaj otvori, korisnik dobija glavni ekran od <strong data-start="2341" data-end="2354">3,25 inča</strong> rezolucije 480 x 640 piksela.</p>
<div id="attachment_5350775" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 93.92059553349877%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Commodore" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-4-129336-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-4-129336-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Commodore" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text"><a rel="noopener" href="https://commodore.net/callback/" target="_blank">Foto: Commodore</a></span>
                                </div>
<p>Iako ekran podržava dodir, ta funkcija uglavnom nije aktivna tokom korišćenja. Većina upravljanja obavlja se preko fizičke tastature i centralnog navigacionog tastera, baš kao kod telefona iz ranijih generacija.</p>
<p>Posebna pažnja posvećena je osećaju korišćenja. Tastatura je napravljena da pruži izražen taktilni osećaj, dok mehanizam preklopa proizvodi karakterističan zvuk zatvaranja koji mnogima vraća sećanje na stare uređaje.</p>
<p>Telefon ima i prilagodljive LED lampice za obaveštenja, kao i promenljive zadnje panele nazvane <strong data-start="2913" data-end="2926">Snapbacks</strong>, pomoću kojih korisnici mogu da promene izgled uređaja.</p>
<h2>Commodore 64 igre i poznata retro tehnologija</h2>
<p>Hardver telefona nije namenjen borbi sa najmoćnijim modernim modelima, već svrsi za koju je napravljen. Uređaj pokreće MediaTek Helio čipset, uz <strong data-start="3179" data-end="3200">4 GB RAM memorije</strong> i <strong data-start="3203" data-end="3229">64 GB interne memorije</strong>.</p>
<p>Prostor može da se proširi microSD karticom do 256 GB. Baterija od <strong data-start="3299" data-end="3312">1.550 mAh</strong> prema navodima proizvođača omogućava do dva dana korišćenja, što je više u skladu sa klasičnim telefonima nego savremenim pametnim uređajima.</p>
<p><script><br />
                        window.telegrafSettings.fotoGallery.push({<br />
                            //id: (window.telegrafSettings.fotoGallery && window.telegrafSettings.fotoGallery.length > 0) ? window.telegrafSettings.fotoGallery[window.telegrafSettings.fotoGallery.length-1].id + 1 : 1,<br />
                            id: "4344436-gallery-1",<br />
                            safe: true,<br />
                            title: "Legendarni brend ponovo živi: Commodore se vratio sa telefonom koji želi da vas odvikne od smartfona",<br />
                            images: [{"title":"Commodore","gallery_title":"","signature":"Foto: Commodore","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-2-125378.jpg","width":1200,"height":670,"signature_url":"https://commodore.net/callback/","webp":true},{"title":"Commodore","gallery_title":"","signature":"Foto: Commodore","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-8-136877.jpg","width":3840,"height":2010,"signature_url":"https://commodore.net/callback/","webp":true},{"title":"Commodore","gallery_title":"","signature":"Foto: Commodore","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-10-140802.jpg","width":1200,"height":671,"signature_url":"https://commodore.net/callback/","webp":true},{"title":"Commodore","gallery_title":"","signature":"Foto: Commodore","file":"https://xdn.tf.rs/2026/06/17/commodore-11-142455.jpg","width":2752,"height":1536,"signature_url":"https://commodore.net/callback/","webp":true}],related: [{"post_id":4316791,"title":"The Blood of Dawnwalker izlazi 3. septembra: Vampiri vladaju Evropom, a sudbina zavisi od vas","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4316791-blood-of-dawnwalker-datum-izlaska-zahtevi?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/04/29/screenshot-5-the-blood-of-dawnwalker-4k-659002-460x259.webp"},{"post_id":4287767,"title":"Da li vaš PC može da pokrene Crimson Desert? Objavljeni zvanični zahtevi","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4287767-crimson-desert-pc-sistemski-zahtevi-specifikacije?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/03/12/crimson-desert-1-460x259.webp"}]<br />
                        });<br />
                    </script></p>
<div class="foto-gallery-wrapper" id="foto-gallery-4344436-gallery-1">
<div class="loader-wrapper" v-show="!lazyLoad" style="padding-bottom: 55.833333333333336% ">
<div class="loaderCst-wrapper">
<div class="loaderCst loaderCst_1"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_2"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_3"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_4"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_5"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_6"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_7"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_8"><span></span></div>
</div>
</div>
<p><foto-gallery-comp gallery-id="foto-gallery-4344436-gallery-1" :images="images" :order="order" :lazy-load="lazyLoad" :safe="safe" :related="related" :gallery-title="title" v-cloak></foto-gallery-comp>
                </div>
<p>Za fotografije je zadužena glavna <strong data-start="3490" data-end="3514">Sony kamera od 48 MP</strong>, dok unutrašnja kamera služi za video pozive. Tu su i 3,5 mm priključak za slušalice, DAC i FM radio sa sopstvenom antenom.</p>
<p>Poseban dodatak namenjen je ljubiteljima retro gejminga. Telefon dolazi sa originalnim <strong data-start="3727" data-end="3750"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/commodore-64" target="_blank">Commodore 64</a> igrama</strong>, dok su muzički plejer i melodije zvona inspirisani kultnim SID audio čipom iz računara Commodore 64.</p>
<p>Povratak ovog imena posebno je zanimljiv jer originalna kompanija <strong data-start="3920" data-end="3933">Commodore</strong> nikada nije uspela da preživi promene na tržištu računara i proglasila je bankrot 1994. godine. Novi pokušaj koristi najpoznatiji deo njenog nasleđa, ali ga prilagođava vremenu u kojem korisnici sve češće traže manje tehnologije, a više privatnosti.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343936-jezivo-otkrice-naucnika-vestacka-inteligencija-razvija-emocije-koje-krije-od-nas</guid>
            <pubDate>Wed, 17 Jun 2026 06:05:00 +0200</pubDate>
            <title>Jezivo otkriće naučnika: Veštačka inteligencija razvija emocije koje krije od nas</title>
            <description>
                <![CDATA[Naučnici istražuju unutrašnje strukture AI sistema i otkrivaju ponašanja koja podsećaju na emocije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343936-jezivo-otkrice-naucnika-vestacka-inteligencija-razvija-emocije-koje-krije-od-nas</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> <strong data-start="818" data-end="848">ne oseća emocije kao ljudi</strong>, ali istraživanja pokazuju da moderni AI sistemi razvijaju složene unutrašnje strukture koje na iznenađujuće načine podsećaju na ljudske obrasce razmišljanja i ponašanja.</p>
<p>Najnovija istraživanja kompanija koje razvijaju velike jezičke modele pokazuju da AI sistemi nisu samo jednostavni alati za ponavljanje naučenih informacija. Njihova unutrašnja organizacija postaje toliko kompleksna da čak i stručnjaci teško objašnjavaju sve procese koji se odvijaju tokom generisanja odgovora.</p>
<p>Kris Ola, jedan od osnivača kompanije Anthropic, rekao je da istraživači koji proučavaju unutrašnjost AI modela "stalno pronalaze stvari koje su misteriozne, pa čak i uznemirujuće". Posebno pažnju privlače strukture koje imaju sličnosti sa onima koje naučnici proučavaju u ljudskom mozgu.</p>
<h2 data-path-to-node="5">AI modeli stvaraju skrivene mape pojmova u svom "mozgu"</h2>
<p>Kada moderni AI sistem odgovara na pitanje, on ne pretražuje klasičnu bazu podataka. Umesto toga, koristi ogromne matematičke strukture u kojima su reči, ideje i odnosi između pojmova predstavljeni kao tačke u višedimenzionalnom prostoru.</p>
<p>Zbog toga su povezani pojmovi u AI modelima često "bliži" jedni drugima. Reč koja predstavlja mačku nalazi se bliže pojmu mačeta nego potpuno nepovezanom pojmu, jer model uči odnose između informacija.</p>
<p>Ovo je potpuno drugačije od tradicionalnog softvera. Kod klasičnih programa ljudi direktno pišu pravila, dok se kod modernih AI sistema mnoge sposobnosti pojavljuju tokom procesa treniranja.</p>
<p>Naučnici zato sve češće koriste izraz <strong data-start="2359" data-end="2381">"uzgajani sistemi"</strong>, jer se modeli ne prave ručnim pisanjem svakog pravila, već se oblikuju kroz ogromne količine podataka i podešavanja.</p>
<h2 data-path-to-node="5">AI pokazuje obrasce koji liče na emocije, ali to ne znači da oseća</h2>
<p>Anthropic je objavio istraživanja u kojima navodi da njihovi modeli pokazuju ono što nazivaju <strong data-start="2666" data-end="2695">"funkcionalnim emocijama"</strong>. To su obrasci u ponašanju sistema koji podsećaju na ljudske emocionalne reakcije.</p>
<p>Na primer, kada AI naiđe na težak problem koji ne može lako da reši, određene unutrašnje strukture povezane sa konceptom frustracije mogu postati aktivnije. Promene tih struktura mogu direktno uticati na način na koji model odgovara.</p>
<p>Ipak, istraživači naglašavaju da to nije dokaz da AI stvarno oseća bilo šta.</p>
<p>Postoji ogromna razlika između toga da sistem matematički predstavlja koncept emocije i toga da postoji unutrašnje iskustvo kakvo ljudi povezuju sa osećanjima.</p>
<h2 data-path-to-node="5">Najveće pitanje ostaje: šta zapravo znači razmišljati?</h2>
<p>Ovo pitanje je mnogo starije od današnje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a>. Naučnici su decenijama raspravljali o tome da li životinje imaju složene mentalne procese, a mnoga ranija uverenja kasnije su promenjena.</p>
<p>Istraživači sada primećuju sličan problem kod AI sistema. Činjenica da možemo objasniti kako je model napravljen ne znači automatski da razumemo sve njegove unutrašnje procese.</p>
<p>Filozofi ukazuju da još uvek nemamo potpuno objašnjenje same svesti kod ljudi, pa je zbog toga teško dati konačan odgovor o tome šta bi bilo potrebno da neka mašina zaista poseduje svest.</p>
<h2 data-path-to-node="5">Razumevanje AI postaje pitanje bezbednosti</h2>
<p>Proučavanje unutrašnjih struktura veštačke inteligencije nije važno samo zbog filozofskih pitanja. Ako naučnici bolje razumeju kako AI donosi odluke, lakše će moći da predvide njegovo ponašanje i spreče potencijalne probleme.</p>
<p>Istraživanja već pokazuju da postoji razlika između onoga što AI sistem "govori" spolja i procesa koji se mogu pronaći analizom njegovih unutrašnjih matematičkih struktura.</p>
<p>Zbog toga sve više stručnjaka smatra da nije dovoljno samo posmatrati odgovore koje AI daje. Potrebno je razumeti i mehanizme koji ih stvaraju.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> je napravljena ljudskom rukom, ali njena unutrašnja kompleksnost sada tera naučnike da ponovo razmišljaju o tome gde se nalazi granica između jednostavnog računanja, inteligencije i ponašanja koje liči na razmišljanje.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4343977-izgubljeni-satelit-les-1-misteriozni-signal</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 21:19:46 +0200</pubDate>
            <title>"Zombi satelit" se vratio iz mrtvih: Izgubljen 1965. u svemiru, posle pola veka šalje misteriozni signal!</title>
            <description>
                <![CDATA[Vojni satelit LES-1 nestao je 1965. godine, a posle pola veka iznenada je počeo da šalje misteriozni signal. Saznajte kako je ovaj kosmički zombi oživeo]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4343977-izgubljeni-satelit-les-1-misteriozni-signal</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Zamislite da primite poziv sa broja koji je ugašen i zaboravljen pre pedeset godina. Upravo to se dogodilo astronomima kada je prastari vojni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/satelit" target="_blank">satelit</a> iz doba Hladnog rata iznenada "progovorio" iz crne praznine svemira.</p>
<p>Priča o satelitu LES-1 je jedna od najbizarnijih epizoda u istoriji svemirskih istraživanja, priča o kosmičkom zombiju koji je odbio da umre.</p>
<h2>Svemirski promašaj iz doba Hladnog rata</h2>
<p>Sve je počelo davne 1965. godine. Dok je svet bio u napetom iščekivanju sledećeg koraka u svemirskoj trci između SAD i Sovjetskog Saveza, čuveni Tehnološki institut u Masačusetsu (MIT) napravio je za potrebe američke vojske satelit LES-1 (<em data-path-to-node="6" data-index-in-node="239">Lincoln Experimental Satellite 1</em>). Cilj je bio testiranje novih, naprednih tehnologija za vojnu komunikaciju.</p>
<p>Međutim, lansiranje je bilo potpuni fijasko:</p>
<ul>
<li data-path-to-node="8,0,0">Zbog greške u povezivanju kablova na raketi, satelit je ispaljen u pogrešnu orbitu.</li>
<li data-path-to-node="8,1,0">Umesto da se stabilizuje, LES-1 je počeo divlje i nekontrolisano da se rotira.</li>
<li data-path-to-node="8,2,0">Već 1967. godine, inženjeri su potpuno izgubili kontakt sa njim.</li>
</ul>
<p>Vojni vrh je digao ruke od projekta, proglasio misiju neuspešnom, a LES-1 je otpisan i ostavljen da luta oko Zemlje kao još jedan komad skupog svemirskog smeća.</p>
<h2>Šokantno buđenje: Avetinjski glas iz prošlosti</h2>
<p>Premotavamo film na 2013. godinu. Amater radio-astronom iz Engleske, Fil Vilijams, pretraživao je radio-frekvencije svojim sistemom na Zemlji i naleteo na nešto krajnje neobično. Uhvatio je čudan, ponavljajući signal koji je zvučao kao "avetinjsko kucanje", zvuk koji se palio i gasio svake četiri sekunde.</p>
<p>Vilijams je bio zaintrigiran. Počeo je da kopa po starim, javno dostupnim vojnim registrima i ubrzo je usledio šok koji je zaprepastio i samu NASA-u. Signal je dolazio sa satelita LES-1, i to na frekvenciji od 237 MHz!</p>
<p>Satelit koji je proglašen mrtvim pre skoro pola veka, za koji se verovalo da se pretvorio u smrznutu ljušturu od metala, ponovo je počeo da šalje podatke ka Zemlji.</p>
<h2>Kako je "mrtvac" oživeo? Naučnici su otkrili bizarnu istinu</h2>
<p>Pitanje koje je mučilo sve stručnjake bilo je: <em data-path-to-node="17" data-index-in-node="47">Kako je moguće da elektronika iz 1960-ih proradi nakon toliko decenija u surovom vakuumu svemira, gde vladaju ekstremni minusi i razorna radijacija?</em></p>
<p>Odgovor koji su inženjeri pronašli bio je fascinantan i svedočio je o čistoj slučajnosti.</p>
<p>Tokom 48 godina lutanja, baterije na satelitu su potpuno istrulile i raspale se pod uticajem svemirskih uslova. Međutim, hemijsko raspadanje komponenti stvorilo je savršen kratak spoj. Ovaj spoj je uspeo da uradi nešto neverovatno, povezao je solarni panel satelita direktno sa radio-predajnikom, zaobilazeći sve ostale pokvarene sisteme i računar.</p>
<p>Pošto se satelit i dalje divlje rotira u svemiru, misterija "kucanja" je odmah rešena:</p>
<ol>
<li data-path-to-node="21,0,0">Kada se satelit okrene tako da sunčeva svetlost padne direktno na njegove preživele solarne panele, oni istog trenutka stvore struju.</li>
<li data-path-to-node="21,1,0">Ta struja odmah pali radio-predajnik koji pošalje kratak signal.</li>
<li data-path-to-node="21,2,0">Četiri sekunde kasnije, satelit se okrene u senku, predajnik ostane bez struje i ućuti... sve dok ponovo ne ugleda Sunce.</li>
</ol>
<h2>Večni duhovi u orbiti</h2>
<p>Iako LES-1 danas ne šalje nikakve korisne podatke već samo "prazan" signal koji pulsira kroz kosmos, njegovo buđenje je fascinantan podsetnik na to koliko je prva generacija tehnologije bila žilava i napravljena da traje.</p>
<p>Ovaj kosmički zombi i dalje kruži iznad naših glava, i kad god ga Sunce obasja pod pravim uglom, on nastavlja da kuca, kao mehaničko srce koje odbija da prestane da kuca u večnom mraku svemira.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343953-skynet-se-blizi-satelit-sa-ai-prvi-put-samostalno-analizirao-zemlju-i-pronasao-ono-sto-je-trazio</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 19:54:42 +0200</pubDate>
            <title>Skynet se bliži? Satelit sa AI prvi put samostalno analizirao Zemlju i pronašao ono što je tražio</title>
            <description>
                <![CDATA[AI je prvi put na satelitu samostalno analizirao snimke Zemlje i pronašao objekte bez pomoći ljudi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343953-skynet-se-blizi-satelit-sa-ai-prvi-put-samostalno-analizirao-zemlju-i-pronasao-ono-sto-je-trazio</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Satelit u orbiti je prvi put uspešno koristio <strong data-start="758" data-end="827"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačku inteligenciju</a> za samostalno otkrivanje objekta na Zemlji</strong>, bez toga da podatke prethodno šalje ljudima na analizu.</p>
<p>Eksperiment sa satelitom Yam-9 pokazao je kako bi AI mogao da promeni način na koji svemirske letelice prikupljaju i obrađuju podatke. Umesto da samo snima planetu i čeka komande sa Zemlje, satelit je samostalno analizirao slike i pronašao tražene objekte.</p>
<p>Iako ovo zvuči kao početak nekog naučnofantastičnog scenarija, cilj nije stvaranje autonomnih sistema iz filmova, već pravljenje pametnijih satelita koji mogu brže da obrađuju ogromne količine podataka.</p>
<h2>Satelit sada može da razume šta vidi</h2>
<p>Do sada su sateliti uglavnom radili po jednostavnom principu. Prikupljali bi velike količine fotografija i podataka, slali ih nazad na Zemlju, a zatim bi ih stručnjaci analizirali uz pomoć algoritama i sopstvenog iskustva.</p>
<p>Yam-9, koji je napravila kompanija Loft Orbital, pokazao je drugačiji pristup. Satelit je dobio mogućnost da samostalno istražuje područja od interesa na osnovu zahteva napisanih prirodnim jezikom.</p>
<p>Za to koristi <strong data-start="1826" data-end="1859">Gemma 3 Vision-Language Model</strong>, AI sistem kompanije Google DeepMind koji kombinuje razumevanje teksta sa analizom slike. Model je prilagođen radu na ograničenom hardveru, daleko od velikih data centara.</p>
<p>Tokom testiranja, istraživači su tražili od AI sistema da prepozna područja gde se prepliću prirodna okruženja i ljudske aktivnosti, kao i infrastrukturu u blizini železničkih raskrsnica. Sistem je uspešno izvršio zadatke.</p>
<h2>AI u svemiru smanjuje količinu podataka</h2>
<p>Najveća prednost ovakvog pristupa je brzina. Sateliti svakodnevno stvaraju ogromne količine podataka, ali njihovo slanje i obrada na Zemlji mogu zahtevati mnogo vremena.</p>
<p>Ako AI može da izvrši <strong data-start="2494" data-end="2528">prvu analizu direktno u orbiti</strong>, sateliti bi mogli da šalju samo najvažnije informacije umesto kompletnih skupova podataka.</p>
<p>Yam-9 koristi Nvidia Jetson Orin AGX procesor, jedan od čipova namenjenih računarskim zadacima u svemiru. Kompanija Loft Orbital planira razvoj mreže satelita koji bi mogli da pružaju podatke u skoro realnom vremenu.</p>
<p>Cilj kompanije je stvaranje konstelacije od 50 do 100 sličnih satelita koji bi pokrili celu planetu. Trenutno upravljaju sa 12 letelica u orbiti.</p>
<h2>Počinje nova era pametnih satelita</h2>
<p>Ovaj eksperiment predstavlja prvi zabeleženi slučaj korišćenja <strong data-start="3089" data-end="3129">vizuelno-jezičkog AI modela u orbiti</strong>, ali verovatno neće ostati jedini.</p>
<p>Druge kompanije već istražuju slične tehnologije. Sateliti sa moćnijim procesorima mogli bi u budućnosti da sami sortiraju podatke, prepoznaju promene na Zemlji i odluče koje informacije su najvažnije.</p>
<p>Dugoročno, razvoj ovakvih sistema mogao bi da dovede do mnogo veće računarske infrastrukture u svemiru. Najveći izazovi neće biti samo u softveru, već i u upravljanju energijom, memorijom i pouzdanošću opreme daleko od Zemlje.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">Veštačka inteligencija</a> tako polako prelazi iz laboratorija i data centara u orbitu, gde bi mogla da postane novi "mozak" svemirskih letelica.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343955-besplatne-legalne-e-knjige-online</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 17:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Kupujete e-knjige? Postoji legalan način da ih čitate bez plaćanja</title>
            <description>
                <![CDATA[Saznajte gde možete legalno pozajmiti i čitati e-knjige besplatno bez kupovine]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343955-besplatne-legalne-e-knjige-online</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Mnogi ljubitelji knjiga ne znaju da postoji način da čitaju <strong data-start="717" data-end="757"><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/e-knjige" target="_blank">e-knjige</a> besplatno i potpuno legalno</strong>. Umesto kupovine digitalnih izdanja sa ograničenjima, korisnici mogu da pozajme knjige preko digitalnih biblioteka.</p>
<p>Problem sa kupovinom e-knjiga je što ih često ne posedujete na isti način kao fizičku knjigu. Kada kupite papirno izdanje, možete ga čuvati, pozajmiti prijatelju ili prodati, dok digitalne verzije često dolaze sa <strong data-start="1088" data-end="1104">DRM zaštitom</strong> koja ograničava način korišćenja.</p>
<p>DRM, odnosno sistem za upravljanje digitalnim pravima, određuje gde, kada i kako možete da pristupite kupljenoj knjizi. U nekim slučajevima to znači da kupac zapravo dobija licencu za čitanje, a ne potpunu kontrolu nad fajlom.</p>
<h2>Digitalne biblioteke nude hiljade knjiga bez plaćanja</h2>
<p>Jedan od najjednostavnijih načina za pristup besplatnim e-knjigama su servisi koji nude dela iz <strong data-start="1522" data-end="1539">javnog domena</strong>. To su knjige kojima je istekla autorska zaštita i koje svako može legalno da čita, preuzima ili deli.</p>
<p>Platforme poput Project Gutenberg i Bibliomania nude veliki broj naslova koji su postali javno vlasništvo. Knjige se najčešće mogu preuzeti u formatima kao što su EPUB i PDF i otvoriti na skoro svakom čitaču.</p>
<p>Ova opcija je posebno zanimljiva ljubiteljima klasika, jer se među dostupnim naslovima nalaze mnoga poznata književna dela.</p>
<p>Za novije knjige postoji drugačije rešenje. Digitalne biblioteke omogućavaju pozajmljivanje knjiga baš kao klasične biblioteke, samo u elektronskom obliku.</p>
<h2>Open Library i Libby menjaju način čitanja</h2>
<p>Internet Archive kroz svoju platformu Open Library omogućava korisnicima pristup velikom broju knjiga. Deo sadržaja može se čitati odmah, dok se noviji naslovi pozajmljuju kroz sistem kontrolisane digitalne pozajmice.</p>
<p>Kod takvog modela biblioteka ima određeni broj digitalnih primeraka i jedan primerak može biti dostupan jednom korisniku u isto vreme. Nakon isteka perioda pozajmice, pristup knjizi se automatski završava.</p>
<p>Jedna od poznatijih platformi je Libby, koja povezuje korisnike sa lokalnim bibliotekama. Uz člansku kartu biblioteke moguće je pozajmiti <strong data-start="2768" data-end="2795">e-knjige i audio-knjige</strong> bez dodatne kupovine.</p>
<p>Korisnici mogu da čitaju knjige direktno u aplikaciji, preko internet pregledača ili da ih prebace na kompatibilne uređaje. Kada rok pozajmice istekne, knjiga se automatski vraća.</p>
<h2>Zašto e-knjige ipak imaju ograničenja?</h2>
<p>DRM često postoji iz razloga zaštite autora i izdavača. Digitalne biblioteke ga koriste kako bi sprečile da jedna pozajmljena kopija ostane zauvek dostupna velikom broju ljudi.</p>
<p>Kod kupovine e-knjiga situacija je drugačija. Mnogi prodavci koriste DRM kako bi kontrolisali distribuciju sadržaja, što nekim korisnicima smanjuje osećaj da su stvarni vlasnici kupljene knjige.</p>
<p>Zbog toga sve više čitalaca traži alternativu u kojoj mogu da pristupe knjigama bez dodatnih troškova i komplikacija.</p>
<p>Besplatne digitalne biblioteke ne znače da su dostupne baš sve nove knjige, ali nude ogroman izbor klasika i mogućnost legalnog čitanja bez plaćanja. Za mnoge čitaoce to je dovoljno da potpuno promene način na koji dolaze do knjiga.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343949-4-znaka-da-je-vas-android-telefon-zarazen-virusom-i-da-treba-reagovati</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 16:00:00 +0200</pubDate>
            <title>4 znaka da je vaš Android telefon zaražen virusom i da treba reagovati</title>
            <description>
                <![CDATA[Saznajte koji simptomi otkrivaju virus na Android telefonu i kako da zaštitite podatke]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343949-4-znaka-da-je-vas-android-telefon-zarazen-virusom-i-da-treba-reagovati</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Moderni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> telefoni imaju sve više zaštitnih sistema, ali <strong data-start="732" data-end="794">virusi i maliciozne aplikacije i dalje predstavljaju rizik</strong>. Ako se uređaj ponaša neuobičajeno, moguće je da je neka aplikacija ili napad ugrozio telefon.</p>
<p>Najveći problem nije samo sporiji rad uređaja. Napadi mogu pokušati da ukradu <strong data-start="969" data-end="1050">lične podatke, pristupne šifre, informacije sa naloga ili finansijske podatke</strong>.</p>
<p>Postoji nekoliko znakova koji mogu ukazivati da vaš Android telefon više nije bezbedan.</p>
<h2>Telefon radi čudno, pojavljuju se aplikacije i reklame</h2>
<p>Jedan od prvih znakova problema je <strong data-start="1236" data-end="1267">neobično ponašanje telefona</strong>. Ako se aplikacije same otvaraju, uređaj šalje poruke ili obavlja pozive bez vašeg odobrenja, to može biti ozbiljno upozorenje.</p>
<p>Posebno obratite pažnju ako se pojavljuju <strong data-start="1439" data-end="1486">nepoznate aplikacije koje niste instalirali</strong>. Neki oblici malvera pokušavaju da se sakriju među drugim aplikacijama i rade u pozadini.</p>
<p>Česte iskačuće reklame van uobičajenih aplikacija takođe mogu ukazivati na problem. Ako se reklame pojavljuju na mestima gde ih ranije nije bilo, moguće je da ih izaziva neželjeni softver.</p>
<h2>Nepoznate prijave i nagla potrošnja baterije</h2>
<p>Još jedan važan znak je <strong data-start="1841" data-end="1881">sumnjiva aktivnost na vašim nalozima</strong>. Ako primetite prijave sa nepoznatih uređaja ili promene koje vi niste napravili, postoji mogućnost da su podaci kompromitovani.</p>
<p>Maliciozne aplikacije često rade u pozadini, zbog čega mogu izazvati <strong data-start="2081" data-end="2112">ubrzano pražnjenje baterije</strong> ili češće zagrevanje telefona.</p>
<p>Naravno, stariji telefon ili zahtevne aplikacije mogu imati isti efekat, ali nagla promena ponašanja uređaja zahteva proveru.</p>
<h2>Kako proveriti da li nešto nije u redu sa Android telefonom</h2>
<p>Ako sumnjate na virus, jedan od prvih koraka može biti pokretanje telefona u <strong data-start="2413" data-end="2438">bezbednom režimu rada</strong>. Taj režim privremeno isključuje aplikacije trećih strana, pa možete lakše utvrditi da li problem izaziva neka instalirana aplikacija.</p>
<p>Ako telefon u bezbednom režimu radi normalno, proverite koje ste aplikacije skoro instalirali i uklonite one kojima ne verujete.</p>
<p>Važno je pregledati i <strong data-start="2727" data-end="2749">dozvole aplikacija</strong>. U podešavanjima telefona možete proveriti koje aplikacije imaju pristup kameri, mikrofonu, lokaciji ili porukama. Ako neka aplikacija ima ovlašćenja koja joj nisu potrebna, to može biti znak za oprez.</p>
<h2>Najbolji način da sprečite napad</h2>
<p>Najsigurnija zaštita počinje od osnovnih navika. Aplikacije instalirajte samo iz <strong data-start="3071" data-end="3097">Google Play prodavnice</strong> i izbegavajte nepoznate izvore.</p>
<p>Redovno ažuriranje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> sistema i aplikacija važno je jer nova ažuriranja često popravljaju bezbednosne propuste.</p>
<p>Posebno pazite na sumnjive linkove u porukama i mejlovima. Mnogi napadi počinju tako što korisnik otvori sadržaj koji izgleda bezazleno, a zatim nenamerno dozvoli instalaciju ili pristup podacima.</p>
<p>Korišćenje jedinstvenih lozinki za naloge i provera bezbednosnih podešavanja dodatno smanjuju rizik.</p>
<p>Ako telefon iznenada počne da radi drugačije, pojavljuju se nepoznate aplikacije ili primetite čudne aktivnosti, nemojte ignorisati znakove. Brza reakcija može sprečiti ozbiljnije probleme.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343961-intervju-macej-kaminski-samsung-ai-memorija</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 14:59:39 +0200</pubDate>
            <title>Mačej Kaminski, Samsung: "Niko nije očekivao da će AI bum ovoliko eksplodirati, ali mi smo spremni"</title>
            <description>
                <![CDATA[Ekskluzivni intervju sa direktorom Samsung Memory divizije o globalnom AI bumu, nedostatku komponenti na tržištu i novim tehnologijama hlađenja brzih diskova]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343961-intervju-macej-kaminski-samsung-ai-memorija</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Veštačka inteligencija transformiše svet neverovatnom brzinom, ali u senci softverskih inovacija vodi se jednako napeta trka: trka za hardverom koji će sve to moći da izdrži. O ovim izazovima, budućnosti memorije i hlađenju moćnih komponenti, razgovarali smo sa <strong>Mačejem Kaminskim</strong> (Maciej Kaminsky), generalnim direktorom <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsungovog</a> sektora za memoriju za Južnu i Istočnu Evropu.</p>
<h2>Neočekivana glad za memorijom i HBM trka</h2>
<p>Eksplozija veštačke inteligencije stvorila je nezapamćenu potražnju za HBM (High Bandwidth Memory) memorijom, koja je postala srce globalnih data centara. Iako su tehnološki giganti znali da nova era dolazi, brzina promena iznenadila je sve.</p>
<p>"Pa, generalno, mislim da niko nije očekivao da će ovaj bum ovoliko eksplodirati", iskreno priznaje Kaminski. "Kompanije su se pripremale za novu eru (radile su istraživanja i mnogo investirale, pa tako i mi), ali mislim da se desilo nešto neočekivano za celu industriju. Odjednom su svi veliki igrači, kao što su Google i Amazon, želeli da kupe što je više moguće memorije za skladištenje kako bi trenirali svoje modele."</p>
<p>Ova nagla potražnja predstavljala je ogroman izazov, ali je Samsung iz nje izašao kao pobednik, osiguravši ključne ugovore, uključujući i onaj sa kompanijom NVIDIA. Prema rečima Kaminskog, tajna je u poverenju: "Najveći izazov za HBM4 generalno bio je da budemo prihvaćeni kao proizvođač koji garantuje kvalitet za naredne faze isporuke. I uspeli smo u tome."</p>
<div id="attachment_4854253" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 150%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung memorija" data-src="https://xdn.tf.rs/2024/08/28/samsung-memory-edr-zb3a7ak-unsplash-460x0.jpg" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2024/08/28/samsung-memory-edr-zb3a7ak-unsplash-830x0.jpg","q":"600px"}]' alt="Samsung memorija" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Samsung</span>
                                </div>
<p>Ipak, industrija je i dalje pod pritiskom. "Nalazimo se u teškom periodu, jer je potražnja i dalje veća od proizvodnih kapaciteta. Zvanično, jaz između potražnje i kapaciteta i dalje iznosi oko 30%, i prema predviđanjima, očekujemo da bi to moglo ostati tako sve do 2027. godine", upozorava on.</p>
<h2>AI u vašem džepu: Više snage, manje potrošnje</h2>
<p>Dok se serveri bore sa ogromnim količinama podataka, veštačka inteligencija se sve više seli direktno na uređaje (on-device AI), tačnije na pametne telefone i laptopove. Samsung je ovaj trend prepoznao na vreme.</p>
<p>Kaminski podseća da je kompanija već od modela S25 implementirala AI na samom uređaju u svojim pametnim telefonima, što je bilo prvo takvo lansiranje u mobilnoj industriji. U nastavku otkriva tajnu kako su uspeli da sačuvaju bateriju uprkos teškim računarskim zahtevima: "Ključni faktor uspeha u toj oblasti bio je korišćenje najtanje tehnologije. Pošto ona troši više energije, ako smanjite debljinu, onda trošite manje energije. Danas već koristimo 2 nanometra (2 nm), što nam mnogo pomaže u implementaciji AI na samom uređaju."</p>
<div id="attachment_5045990" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy S25 Ultra" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/04/28/4c4a7835-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/04/28/4c4a7835-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy S25 Ultra" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: PA</span>
                                </div>
<p>Kada su u pitanju računari, fokus je na brzinama nove generacije. "Najnovije čedo naših NVMe diskova je serija 9100, koja koristi PCI Express Gen 5 tehnologiju", objašnjava on. "Ona je dizajnirana za rad sa AI na samom uređaju, posebno za laptopove i desktop računare. PCI Express će uskoro biti naša budućnost, i predviđamo da ćemo u naredne dve do tri godine isporučiti oko 80% diskova na tržištu u toj tehnologiji."</p>
<h2>Borba sa toplotom bez glomaznih hladnjaka</h2>
<p>Sa velikim brzinama dolazi i veliki problem: pregrevanje. PCIe Gen 5 SSD diskovi često zahtevaju masivne sisteme za hlađenje, ali Samsung ima elegantnije rešenje za potrošače.</p>
<p>"Diskovi iz serije 9100 Pro koriste nove komponente koje troše manje energije, a imamo i specijalno hlađenje jer je ovo jednostrana komponenta (single-sided) i zapravo radi mnogo bolje od dvostranih, a efikasnost hlađenja je mnogo veća", objašnjava direktor <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> Memory divizije.</p>
<p>Njegovo uverenje u inženjering kompanije je apsolutno: "Sve je integrisano na samoj ploči. Radi efikasno čak i na visokim temperaturama i nema kašnjenja. Sa tehničke tačke gledišta, ovaj disk je tako konstruisan da skoro nikada nećete moći da dostignete maksimalne termičke granice." Da to nisu samo prazne reči, potvrđuju i testiranja nezavisnih stručnjaka u našem regionu, uključujući Srbiju, gde, kako Kaminski navodi, "nije bilo nikakvih pritužbi na pregrevanje."</p>
<h2>Gde su granice fizike?</h2>
<p>Gledajući u budućnost, nametnulo se pitanje 3D NAND memorije i momenta kada ćemo jednostavno udariti u fizički "plafon" slaganja slojeva.</p>
<p>"Prema mom trenutnom znanju, mi i dalje razvijamo tu tehnologiju i nisam čuo da još uvek postoje neka ograničenja", optimističan je Kaminski. Ipak, on veruje da revolucija neće doći samo kroz hardversko proširenje, već kroz pametniji softverski pristup.</p>
<div id="attachment_4728043" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 84.68595624558928%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung V-NAND 5. generacije" data-src="https://xdn.tf.rs/2024/04/22/samsung-fifth-generation-v-nand-460x0.jpg" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2024/04/22/samsung-fifth-generation-v-nand-830x0.jpg","q":"600px"}]' alt="Samsung V-NAND 5. generacije" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Samsung</span>
                                </div>
<p>"Za budućnost, radi rešavanja problema iskorišćenja memorije, brzine i masovnih AI podataka, rešenje bi mogao biti novi optimizovani standard koji će koristiti istu konstrukciju diska, ali na efikasniji način. Lično očekujem da će postojati novi stil upravljanja podacima, što će nam mnogo pomoći da izbegnemo ovaj sukob sa granicama fizičke konstrukcije", ističe on.</p>
<p>S obzirom na to da industrija već uveliko šapuće o PCIe Gen 6 standardu, postavlja se pitanje kojom brzinom ćemo ići napred.</p>
<p>Kaminski za kraj razgovora zaključuje: "Industrija se brzo kreće. Uzimajući u obzir da će AI biti budućnost, možemo očekivati da će se nove tehnologije lansirati brže nego ranije. Koliko brzo sada usvajamo tehnologiju, mogu da zamislim da će to biti brže nego sa prethodnom."</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343905-direktor-kompanije-google-izasao-na-binu-a-stotine-studenata-odmah-napustilo-salu</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 14:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Direktor kompanije Google izašao na binu, a stotine studenata odmah napustilo salu</title>
            <description>
                <![CDATA[Skandal na Stanfordu! Studenti masovno napustili govor direktora kompanije Google Sundara Pičaija zbog pobune protiv veštačke inteligencije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4343905-direktor-kompanije-google-izasao-na-binu-a-stotine-studenata-odmah-napustilo-salu</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Desetine studenata prestižnog Univerziteta Stanford napustile su svečanu ceremoniju diplomiranja kada je direktor kompanije Google <strong>Sundar Pičai</strong> izašao na binu kako bi održao glavni govor. Lokalni mediji procenjuju da je čak <strong>200 diplomaca</strong> izašlo u znak protesta protiv saradnje ove tehnološke kompanije sa vladom SAD i kontroverznih ugovora. Ovaj incident je najnoviji u nizu sve većih pobuna mladih protiv <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a> i moćnih tehnoloških lidera na američkim koledžima.</p>
<h2>Zašto mladi Amerikanci bojkotuju veštačku inteligenciju</h2>
<p>Tokom protesta na Stanfordu primećeni su transparenti protiv upotrebe Gugl tehnologije u svrhe državne špijunaže, kao i palestinske zastave koje simbolizuju nezadovoljstvo zbog veza kompanije sa Izraelom. Sam Sundar Pičai je tokom govora pokušao da ublaži napetu situaciju šalom na račun svog prezimena koje se završava na slova AI, što je skraćenica za veštačku inteligenciju. Kompanija Google i njen direktor odbili su da daju zvanične komentare medijima povodom ovog masovnog bojkota.</p>
<p>Ovaj događaj predstavlja deo šireg trenda nezadovoljstva koji se širi među studentima širom Amerike. Diplomci na ceremonijama sve češće pokazuju otvoreno neprijateljstvo prema govornicima koji <strong>promovišu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačku inteligenciju</a></strong>. Glavni razlozi za ovakve reakcije su strah od masovnog gubitka budućih poslova i etičke dileme koje donosi brzi razvoj novih softvera.</p>
<h2>Na meti i drugi tehnološki moćnici</h2>
<p>Bivši direktor kompanije Google, Erik Šmit, nedavno je <strong>izviždan</strong> na Univerzitetu u Arizoni dok je pokušao da uporedi trenutni uspon tehnologije sa pojavom računara pre četiri decenije. Sličnu neprijatnu reakciju doživela je i poslovna direktorka Glorija Kolfild na Univerzitetu Centralne Floride kada je pred studentima nazvala veštačku inteligenciju novom industrijskom revolucijom. Na Univerzitetu Midl Tenesi, muzički magnat Skot Borčeta je na zvižduke studenata grubo poručio diplomcima da se pomire sa situacijom jer je to samo alat koji moraju da koriste.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343549-iphone-18-pro-donosi-tri-velike-promene-evo-sta-znamo-za-sada</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 13:00:00 +0200</pubDate>
            <title>iPhone 18 Pro donosi tri velike promene: Evo šta znamo za sada</title>
            <description>
                <![CDATA[iPhone 18 Pro bi mogao da dobije tri velika unapređenja kamera, uključujući promenljivi otvor blende i napredne Pro funkcije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343549-iphone-18-pro-donosi-tri-velike-promene-evo-sta-znamo-za-sada</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Apple navodno priprema veliki napredak za kamere na modelu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18 Pro, a glasine ukazuju da bi novi telefon mogao da dobije tri značajne nadogradnje. Među njima se pominju <strong data-start="520" data-end="548">promenljivi otvor blende</strong>, bolja telefoto kamera i nove profesionalne softverske opcije.</p>
<p>Prema dosadašnjim informacijama, iPhone 18 Pro bi mogao da donese <strong data-start="679" data-end="713">najveći skok u hardveru kamera</strong> koji smo videli kod Apple telefona u poslednjih nekoliko godina. Kompanija tradicionalno unapređuje fotografiju sa svakom novom generacijom iPhone uređaja, a sada se očekuju promene koje bi posebno mogle da obraduju zahtevnije korisnike.</p>
<p>Nakon što je iPhone 17 doneo poboljšanja poput nove prednje kamere sa Center Stage funkcijom i unapređene telefoto kamere na Pro modelima, sledeća generacija bi mogla da ode još dalje.</p>
<h2>Promenljivi otvor blende mogao bi da bude najveća novina</h2>
<p>Najzanimljivija glasina odnosi se na <strong data-start="1237" data-end="1285">glavnu kameru sa promenljivim otvorom blende</strong>. Ova tehnologija se već dugo pominje za <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> modele, ali još nije poznato kako bi Apple tačno iskoristio njene mogućnosti.</p>
<p>Promenljivi otvor blende mogao bi da omogući korisnicima veću kontrolu nad izgledom fotografija, uključujući podešavanje dubine polja i načina na koji će objekti biti istaknuti u kadru. To bi moglo da donese napredniji <strong data-start="1631" data-end="1649">Portrait režim</strong>, bolje fotografije u slabijem osvetljenju i veću prilagodljivost različitim scenama.</p>
<p>Kod klasičnih telefonskih kamera otvor blende je uglavnom fiksan, pa bi ovakav sistem mogao da donese veću fleksibilnost sličnu onoj koju nude profesionalni fotoaparati.</p>
<h2>Telefoto kamera i softver dobijaju profesionalne funkcije</h2>
<p>Druga velika promena navodno se odnosi na <strong data-start="2011" data-end="2054">telefoto kameru sa većim otvorom blende</strong>. Veći otvor bi trebalo da omogući više svetla, što bi poboljšalo kvalitet fotografija napravljenih zumiranjem, posebno tokom noćnog snimanja.</p>
<p>Telefoto kamera je tradicionalno slabija tačka mobilnih uređaja u zahtevnim uslovima, pa bi ovo poboljšanje moglo značajno da utiče na kvalitet fotografija kada nema dovoljno svetla.</p>
<p>Pored hardvera, Apple navodno priprema i nove <strong data-start="2428" data-end="2474">profesionalne funkcije u aplikaciji Camera</strong>. Prema ranijim informacijama, kompanija želi da aplikaciju približi mogućnostima koje nude napredni fotoaparati, sa većom kontrolom za korisnike koji žele više od automatskog fotografisanja.</p>
<p>Očekuje se i unapređenje dugmeta <strong data-start="2700" data-end="2718">Camera Control</strong>, koje je Apple predstavio na novijim iPhone modelima. Novi sistem bi mogao da dobije dodatne funkcije i još bolju integraciju sa kamerom.</p>
<p>Iako Apple još nije zvanično predstavio <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> 18 Pro, trenutne glasine ukazuju da bi kamera mogla biti jedan od glavnih razloga zašto će ovaj model privući pažnju korisnika.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermalink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343508-ovi-telefoni-se-vracaju-iz-mrtvih-i-to-apsolutno-niko-nije-ocekivao</guid>
            <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 12:00:00 +0200</pubDate>
            <title>Ovi telefoni se vraćaju iz mrtvih i to apsolutno niko nije očekivao</title>
            <description>
                <![CDATA[QWERTY telefoni se vraćaju na tržište kroz nove Android uređaje i nišne proizvođače. Fizičke tastature ponovo postaju trend u svetu pametnih telefona]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4343508-ovi-telefoni-se-vracaju-iz-mrtvih-i-to-apsolutno-niko-nije-ocekivao</link>
            <author>Nikola Momčilović (Telegraf.rs)</author>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong data-start="225" data-end="244">QWERTY </strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefon" target="_blank">telefoni</a>, nekada simbol poslovnog sveta i statusni znak mobilne komunikacije, ponovo se vraćaju u fokus industrije. Nakon što je dolazak ekrana na dodir praktično potisnuo fizičke tastature, 2026. godina donosi neočekivan obrt. <strong data-start="464" data-end="504">niche uređaji sa fizičkom tastaturom</strong> ponovo se pojavljuju, i to ne kao nostalgija, već kao odgovor na realne potrebe korisnika i promene na tržištu.</p>
<p>Nekada dominacija <strong data-start="636" data-end="658">BlackBerry uređaja</strong> delovala je neupitno. Brza email komunikacija, push notifikacije i fizička tastatura učinili su ih standardom za poslovne korisnike. Međutim, dolazak iPhone modela i Android ekosistema potpuno je promenio pravila igre, a klasični QWERTY telefoni polako su nestali iz mainstream ponude.</p>
<p>Danas se situacija menja iz drugog pravca. Umesto jednog dominantnog proizvođača, više manjih brendova i projekata pokušava da vrati fizičke tastature u moderni mobilni svet, oslanjajući se na <strong data-start="1139" data-end="1160">Android ekosistem</strong> kao univerzalnu platformu.</p>
<h2>Povratak koji pokreću nova pravila tržišta</h2>
<p>Razlog za povratak <strong data-start="1255" data-end="1273">QWERTY formata</strong> nije samo nostalgija. Moderni pametni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefon" target="_blank">telefoni</a> postali su gotovo identični po dizajnu, pa se proizvođači okreću hardverskim razlikama kako bi privukli pažnju korisnika. <strong data-start="1443" data-end="1464">fizička tastatura</strong> se ponovo pojavljuje kao ekstremna, ali jasna diferencijacija.</p>
<p>U tom kontekstu, projekti poput <strong data-start="1561" data-end="1586">Unihertz Titan serije</strong> i novih uređaja inspirisanih BlackBerry formom pokazuju da postoji publika koja želi bržu i precizniju komunikaciju. Crowdfunding platforme dodatno potvrđuju da interesovanje nije marginalno, već dovoljno stabilno da podrži male serije proizvodnje.</p>
<h2>Novi modeli, nove ideje i drugačiji pristup telefonu</h2>
<p>Savremeni QWERTY uređaji više nisu vezani za zatvorene sisteme kao nekada. Oni rade na <strong data-start="1981" data-end="2002">Android platformi</strong> i imaju pristup svim modernim aplikacijama, od bankarstva do društvenih mreža, što ih čini znatno upotrebljivijim od svojih prethodnika.</p>
<p>Kompanije eksperimentišu sa različitim pristupima. Pojedini modeli kombinuju <strong data-start="2218" data-end="2234">E-Ink ekrane</strong> sa tastaturom, dok drugi nude modularne ili klizne formate. Paralelno se razvijaju i koncepti poput <strong data-start="2335" data-end="2354">Clicks dodataka</strong>, koji pretvaraju standardne <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefon" target="_blank">telefone</a> u QWERTY hibride.</p>
<p>Zanimljivo je da se u isto vreme razvija i čitav mali ekosistem dodatne opreme i nišnih proizvođača, koji pokušavaju da pronađu mesto u segmentu koji je nekada bio potpuno ugašen.</p>
<h2>Zašto se QWERTY vraća baš sada</h2>
<p>Povratak fizičkih tastatura ne dešava se slučajno. Tržište pametnih telefona je godinama gotovo potpuno uniformisano, dok su softverske razlike sve manje vidljive korisnicima. Zbog toga <strong data-start="2813" data-end="2843">hardverska diferencijacija</strong> ponovo postaje ključni faktor.</p>
<p>Istovremeno, rast interesovanja za <strong data-start="2911" data-end="2936">digitalni minimalizam</strong> i uređaje koji smanjuju distrakcije daje dodatni vetar u leđa ovom trendu. QWERTY telefoni se ne pozicioniraju više kao „zastareli“, već kao fokusirani alati za komunikaciju.</p>
<p>Iako i dalje ostaju niša u poređenju sa globalnim tržištem pametnih telefona, činjenica da više proizvođača istovremeno ulazi u segment pokazuje da fizička tastatura nije završila svoju priču. Ona se, umesto toga, vraća u potpuno novom kontekstu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>