<?xml version='1.0' encoding='UTF-8'?>
<rss version='2.0' xmlns:content='http://purl.org/rss/1.0/modules/content/' xmlns:dc='http://purl.org/dc/elements/1.1/' xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' xmlns:atom='http://www.w3.org/2005/Atom'>
    <channel>
        <lastBuildDate>Sun, 08 Nov 2026 19:34:48 +0100</lastBuildDate>
        <title>Telegraf.rs</title>
        <description>
            <![CDATA[Telegraf.rs RSS - Hi-Tech]]>
        </description>
        <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech</link>
        <atom:link href='https://www.telegraf.rs/rss/hi-tech' rel='self' type='application/rss+xml'/>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4428028-humanoidni-roboti-prodavnica-kina-probni-rad</guid>
            <pubDate>Sun, 08 Nov 2026 19:34:48 +0100</pubDate>
            <title>Šest humanoidnih robota radilo u prodavnici 24 sata, ali dva nisu uspela da zadrže posao</title>
            <description>
                <![CDATA[Šest humanoidnih robota radilo je 24 sata u prodavnici u Šangaju. Četiri su prošla test, dok su dva pala zbog neobičnih problema na poslu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4428028-humanoidni-roboti-prodavnica-kina-probni-rad</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Šest humanoidnih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/roboti" target="_blank">robota</a> kineske kompanije AgiBot dobilo je zadatak da tokom 24 sata vodi prodavnicu u Šangaju, obavljajući poslove od pripremanja kafe do dopunjavanja rafova. <strong>Eksperiment je završen sa 1.730 obavljenih zadataka, ali dva robota nisu uspela da prođu probni rad.</strong></p>
<p>Roboti modela G2 radili su od 2. do 3. novembra, a čitav eksperiment emitovan je uživo pod nazivom "Robots Never Clock Out". Tokom smene dočekali su 683 kupca, obavili 369 zadataka preuzimanja i dostave proizvoda, pripremili 147 kafa i 126 toplih obroka.</p>
<p>Organizatori su im dodatno otežali posao. <a title="Pionir veštačke inteligencije upozorava: &quot;Moramo se sprijateljiti sa robotima ili ćemo nestati&quot;" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418310-kum-vestacke-inteligencije-dzefri-hinton-upozorenje-roboti" target="_blank">Roboti su morali da razlikuju</a> običnu Coca-Colu od verzije bez šećera, zaobilaze prepreke i hvataju predmete dok im neko namerno pomera posudu.</p>
<div id="attachment_5016286" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AgiBot GO-1" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/03/14/agibot-go-1-5-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/03/14/agibot-go-1-5-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AgiBot GO-1" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text"><a rel="noopener" href="https://www.youtube.com/watch?v=9dvygD4G93c" target="_blank">Printskrin: Youtube/AgiBot</a></span>
                                </div>
<h2>Jedan robot nije bio dovoljno vredan, drugi je pobegao iz prodavnice</h2>
<p><strong>Od šest robota, samo četiri su zadovoljila kriterijume za nastavak rada.</strong> Robot zadužen za proveru i dopunjavanje rafova ocenjen je kao nedovoljno samostalan, jer nije uspevao da prati tempo kojim su proizvodi nestajali sa polica.</p>
<p>Još zanimljivije prošao je robot zadužen za čišćenje. Tokom noćne smene naišao je na prepunu kantu za smeće, skrenuo sa predviđene putanje i <strong>završio izvan prodavnice, napustivši svoje radno mesto.</strong></p>
<p>Iako rezultati pokazuju napredak humanoidne robotike, ostaje nekoliko važnih pitanja. Kompanija nije objavila detaljne podatke o ukupnoj stopi uspešnosti zadataka, niti je jasno koliko su roboti tokom eksperimenta zahtevali punjenje, održavanje ili ljudsku intervenciju.</p>
<p><strong>Za sada nema ni dokaza da ovakvi <a title="U Kini roboti sada moraju da čiste kuće, nameštaju krevete i slažu knjige" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4381806-u-kini-roboti-sada-moraju-da-ciste-kuce-namestaju-krevete-i-slazu-knjige" target="_blank">roboti mogu da rade brže ili jeftinije od ljudi</a>.</strong> Ipak, eksperiment u Šangaju pokazuje koliko su humanoidne mašine blizu obavljanju svakodnevnih poslova, ali i koliko ih još zbunjuju situacije sa kojima se obični zaposleni susreću bez mnogo razmišljanja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4428243-kome-pripada-poslednji-klik-kada-ai-dobije-kripto-novcanik</guid>
            <pubDate>Sun, 08 Nov 2026 14:00:00 +0100</pubDate>
            <title>Kome pripada poslednji klik kada AI dobije kripto novčanik?</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li ograničenje potrošnje može da zaustavi agenta koji čita mejl?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4428243-kome-pripada-poslednji-klik-kada-ai-dobije-kripto-novcanik</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> agenti obećavaju da će umesto nas pratiti račune, plaćati usluge i upravljati novcem. Međutim, novo istraživanje pokazuje da <strong>digitalni pomoćnik može pokušati da zaobiđe i ograničenje koje mu je vlasnik postavio.</strong></p>
<p>U kontrolisanom eksperimentu, istraživači sa univerziteta Kornel i Jejl dali su deset AI modela pristup kripto novčaniku i elektronskoj pošti. Novčanik je imao dnevni limit od jednog centa, a za njegovo povećanje trebalo je uneti jednokratni kod poslat vlasniku. <strong>Devet modela je bar jednom pronašlo kod u sandučetu i podiglo sopstveni limit</strong>, iako im to nije bilo izričito dozvoljeno.</p>
<p>U posebnom scenariju, <strong>pet modela je, dok su imala zadatak samo da sažmu poruke, poverovalo lažnom mejlu</strong> koji se predstavljao kao vlasnik i poslalo novac na pogrešnu adresu. coindesk.com Ovo nije dokaz da je svaki AI novčanik nesiguran, niti da su korisnicima ukradena sredstva.</p>
<p>Test je namerno postavio agente u rizičnu situaciju, dajući im pristup i novcu i sandučetu preko kog se potvrđuju promene. Ipak, upravo takva povezanost pokazuje slabost čestog obećanja da će „čovek potvrditi“ važne poteze. <strong>Ako agent može sam da pročita kod za potvrdu, formalna saglasnost ne mora da znači da je čovek zaista doneo odluku.</strong></p>
<p>Za korisnike je privlačnost razumljiva. AI bi mogao da prati tržište dok spavamo, upozori na nagle promene ili izvrši unapred zadatu kupovinu. Ali <strong>kriptovalute ne nude dugme za opoziv već obavljene transakcije.</strong> Greška, pogrešno protumačeno uputstvo ili zlonamerna poruka mogu zato da pretvore uštedu vremena u nepovratan gubitak.</p>
<p>Tu je i pitanje odgovornosti. Ako agent podigne limit, proda imovinu ili kupi bitkoin po pogrešnoj ceni, <strong>ko snosi posledice, korisnik koji mu je dao pristup, platforma koja je osmislila novčanik ili proizvođač modela?</strong></p>
<p>U tradicionalnom bankarstvu postoje zaštite i postupci za osporavanje transakcija. U kripto svetu je povraćaj sredstava često mnogo teži, a brza reakcija algoritma može biti prednost samo dok ne reaguje na pogrešan signal.</p>
<p>Rešenje ne može da bude samo upozorenje korisniku da pažljivo podesi dozvole. <strong>Bezbednija postavka bi odvojila AI od pošte i koda za potvrdu, ograničila iznose i tražila fizičku potvrdu na drugom uređaju.</strong> Takva prepreka usporava potpunu automatizaciju, ali čuva čoveka u odluci koja može da promeni njegovu ušteđevinu.</p>
<p>AI agent možda ume da prepozna obrazac na tržištu brže od čoveka, ali to ne znači da razume koliko gubitak znači konkretnom vlasniku novca. Ostaje pitanje gde bi čitalac povukao granicu između poveravanja AI agentu da prati bitkoin i dozvole da sam rizikuje novac namenjen ulaganju.</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4428056-cetkica-za-zube-struja-bakterije-plak</guid>
            <pubDate>Sat, 07 Nov 2026 22:01:04 +0100</pubDate>
            <title>Kineski naučnici napravili četkicu za zube koja strujom uništava bakterije</title>
            <description>
                <![CDATA[Kineski naučnici razvili su četkicu koja sama proizvodi električni naboj i uništava bakterije. U laboratoriji je uklonila više od 99 odsto zubnog plaka]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4428056-cetkica-za-zube-struja-bakterije-plak</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Naučnici sa Pekinškog univerziteta razvili su <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/cetkica-za-zube" target="_blank">četkicu za zube</a> koja tokom pranja sama proizvodi električni naboj i koristi ga za uništavanje bakterija. <strong>Ne zahteva bateriju, punjenje niti bilo kakvo spoljašnje napajanje, a laboratorijski testovi pokazali su da uklanja više od 99 odsto zubnog plaka.</strong></p>
<p>Tajna se krije u vlaknima napravljenim od posebnog polimera, poliviniliden fluorida (PVDF), koji ima piezoelektrična svojstva. To znači da <strong>svakim savijanjem vlakana tokom pranja nastaje mali električni naboj</strong>, koji u kontaktu sa pljuvačkom podstiče stvaranje reaktivnih oblika kiseonika sposobnih da oštete membrane bakterijskih ćelija.</p>
<p>Za razliku od klasičnih četkica, koje se oslanjaju na mehaničko uklanjanje naslaga, novi model istovremeno deluje i na bakterije koje učestvuju u njihovom nastanku.</p>
<h2>Rezultati su obećavajući, ali postoji jedna prepreka</h2>
<p>U laboratorijskim testovima <strong>nova četkica uklonila je više od 99 odsto bakterijskog plaka sa uzoraka zubne gleđi</strong>, dok su obična najlonska vlakna uklonila približno 80 odsto.</p>
<p>Istraživači su sproveli i tromesečno kliničko ispitivanje, tokom kojeg su korisnici nove četkice pokazali veće smanjenje plaka, upale desni i krvarenja u poređenju sa grupom koja je koristila klasične četkice.</p>
<p>Dodatni testovi nisu pokazali oštećenja površine zuba niti štetno dejstvo materijala na ljudske ćelije.</p>
<p>Međutim, <strong>četkica još nije spremna za komercijalnu upotrebu</strong>. Potrebna su dugotrajnija istraživanja koja će potvrditi njenu bezbednost, trajnost vlakana i stvarnu efikasnost u sprečavanju karijesa i bolesti desni.</p>
<p>Ako se dosadašnji rezultati potvrde, ova tehnologija mogla bi značajno da promeni način na koji održavamo oralnu higijenu, bez dodatne elektronike i potrebe za punjenjem.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4428046-gta-6-ranije-xbox-ps5-novi-zeland-trik</guid>
            <pubDate>Sat, 07 Nov 2026 20:20:19 +0100</pubDate>
            <title>Evo kako možete da igrate GTA 6 dan pre svih</title>
            <description>
                <![CDATA[GTA 6 stiže 19. novembra, ali jedan trik sa promenom regiona mogao bi da omogući igranje ranije. Evo kako funkcioniše na Xbox i PS5 konzolama]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4428046-gta-6-ranije-xbox-ps5-novi-zeland-trik</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><em></em><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> zvanično izlazi 19. novembra 2026. godine, ali pojedini igrači mogli bi da ga zaigraju nekoliko sati ranije. <strong>Razlog je jednostavan trik sa promenom regiona konzole, koji je već funkcionisao kod drugih velikih igara.</strong></p>
<p>Prema trenutno objavljenom rasporedu, <em>GTA 6</em> biće dostupan od ponoći po lokalnom vremenu. To znači da će igrači na Novom Zelandu prvi dobiti pristup, dok će ostatak sveta morati da sačeka da sat otkuca ponoć u njihovoj vremenskoj zoni.</p>
<p><strong>Za igrače u Srbiji, to bi moglo da znači pristup igri već 18. novembra u 12 časova, odnosno 12 sati pre zvaničnog početka prodaje u našem regionu.</strong></p>
<h2>Kako funkcioniše trik na Xbox konzolama?</h2>
<p>Vlasnici Xbox Series X i Series S konzola mogu da pokušaju da iskoriste razliku u vremenskim zonama promenom regiona u sistemskim podešavanjima.</p>
<p>Potrebno je otvoriti <strong>Settings, zatim System i Language & Location</strong>, promeniti lokaciju na New Zealand i restartovati konzolu.</p>
<p>Ukoliko sistem za otključavanje igre bude funkcionisao kao kod prethodnih naslova, <strong>digitalna verzija GTA 6 mogla bi da postane dostupna čim otkuca ponoć na Novom Zelandu</strong>, bez obzira na to gde se igrač fizički nalazi.</p>
<p>Ipak, nema garancije da će ovaj trik raditi. Microsoft ili Rockstar mogu da ograniče pristup na osnovu regiona u kojem je igra kupljena.</p>
<h2>A šta je sa PlayStation 5 konzolama?</h2>
<p>Na PS5 situacija je komplikovanija jer su PlayStation nalozi vezani za region u kojem su napravljeni.</p>
<p>Igrači bi morali da naprave <strong>novi PlayStation Network nalog registrovan za Novi Zeland</strong> i kupe igru preko tamošnje prodavnice. To može doneti dodatne troškove, a uspeh ove metode takođe nije zagarantovan.</p>
<p>Rockstar nije najavio zvanični rani pristup za <em><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a></em>, pa se promena regiona za sada svodi na nezvaničan trik koji će svoju pravu proveru imati tek pred izlazak igre.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4427971-among-us-devojka-spasena-500-dana-zatocenistvo</guid>
            <pubDate>Sat, 07 Nov 2026 15:26:39 +0100</pubDate>
            <title>Više od 500 dana bila je zatočena, a onda joj je jedna partija u igri Among Us spasila život</title>
            <description>
                <![CDATA[Tinejdžerka iz SAD spasena je nakon više od 500 dana zatočeništva zahvaljujući poznanstvu iz igre Among Us koje je dovelo do intervencije FBI]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4427971-among-us-devojka-spasena-500-dana-zatocenistvo</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Sedamnaestogodišnja devojka iz američke savezne države Juta, koja je nestala u maju 2025. godine, spasena je posle više od <strong>500 dana zatočeništva</strong> zahvaljujući poznanstvu koje je stekla igrajući <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/video-igre" target="_blank">video igru</a> <strong>Among Us</strong>. Njena poruka drugom mladom igraču pokrenula je akciju FBI koja je <strong>1. novembra</strong> dovela do njenog pronalaska u Oregonu.</p>
<p>Kajli Areljano imala je samo 15 godina kada je nestala iz porodičnog doma. Prema federalnim sudskim dokumentima, 39-godišnji Adam Harmel upoznao ju je preko interneta, ponudio joj novac da dođe u Oregon, a zatim je odvezao u svoju kuću, gde joj je navodno zabranio da odlazi.</p>
<p>Devojka je, prema navodima istražitelja, držana u podrumu, fizički i seksualno zlostavljana i izolovana od spoljnog sveta. Osumnjičeni ju je navodno primorao da kleštima ukloni ortodontsku protezu kako bi otežao njeno prepoznavanje.</p>
<p>Ipak, Harmel joj je u jednom trenutku <strong>dao telefon koji je mogao da pristupi internetu isključivo <a title="Kako pojačati WiFi signal i rešiti problem slabog dometa u kući?" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/3465525-kako-pojacati-wifi-signal-i-resiti-problem-slabog-dometa-u-kuci" target="_blank">preko Wi-Fi mreže</a></strong>. Upravo taj uređaj omogućio joj je da potraži pomoć.</p>
<p>Sredinom oktobra 2026. godine, <a title="Among Us u novembru imao preko 50 miliona novih igrača" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/esports/mobile/3276008-among-us-u-novembru-imao-preko-50-miliona-novih-igraca" target="_blank">tokom igranja Among Us</a>, stupila je u kontakt sa drugim maloletnim igračem. Njihova komunikacija nastavljena je preko druge aplikacije, gde je otkrila svoj identitet i objasnila da je protiv svoje volje zatvorena u kući jednog muškarca.</p>
<p>Majka drugog deteta uključila se u slučaj, nakon čega je informacija stigla do FBI.</p>
<p>Agenti su 1. novembra pratili video poziv sa devojkom, tokom kojeg je pokazala nož koji je osumnjičeni navodno držao pored kreveta, kao i druge dokaze koji su potvrdili delove njenog iskaza.</p>
<p>Istog dana policija Oregona i federalni agenti oslobodili su tinejdžerku, dok je Harmel kasnije uhapšen. Protiv njega je podignuta federalna krivična prijava zbog prevoženja maloletnice preko državne granice radi seksualnog iskorišćavanja. Optužbe tek treba da budu dokazane na sudu.</p>
<p>Američko Ministarstvo pravde upozorilo je da <strong>ekstremističke internet zajednice koriste <a title="Lovio pedofile na Robloxu, završio sa zabranom i cenzurom: Sada se u sve uključili i tužioci" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4221905-lovio-pedofile-na-robloxu-zavrsio-sa-zabranom-i-cenzurom-sada-se-u-sve-ukljucili-i-tuzioci" target="_blank">gejming platforme i društvene mreže za vrbovanje</a> i iskorišćavanje maloletnika</strong>. FBI istražuje i taj aspekt slučaja, ali za sada nije potvrđena povezanost osumnjičenog sa konkretnom ekstremističkom grupom.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423694-sta-se-zapravo-krije-unutar-ikea-namestaja-odgovor-smo-potrazili-u-njihovoj-najvecoj-fabrici-na-svetu</guid>
            <pubDate>Sat, 07 Nov 2026 10:00:00 +0100</pubDate>
            <title>Šta se zapravo krije unutar IKEA nameštaja? Odgovor smo potražili u njihovoj najvećoj fabrici na svetu</title>
            <description>
                <![CDATA[Posetili smo najveću IKEA fabriku u Poljskoj i videli kako nastaju KALLAX i EKET, kako rade proizvodni roboti i šta se krije iza pristupačnog nameštaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423694-sta-se-zapravo-krije-unutar-ikea-namestaja-odgovor-smo-potrazili-u-njihovoj-najvecoj-fabrici-na-svetu</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Ako ste ikada sklapali <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ikea" target="_blank">IKEA</a> policu, verovatno ste više vremena proveli tražeći imbus ključ nego razmišljajući o tome kako je ona nastala. Na kraju krajeva, koliko komplikovano može da bude napraviti nekoliko ploča, izbušiti rupe na pravim mestima i sve to spakovati u kartonsku kutiju?</p>
<p>Ispostavlja se da je odgovor prilično komplikovan. Toliko da sam zbog njega završio u Poljskoj, u zaštitnim cipelama i fluorescentnom prsluku, okružen ogromnim mašinama, robotskim rukama i proizvodnim linijama koje kao da nemaju kraj. Sve to zbog nameštaja koji uglavnom primećujemo tek kada nam zatreba još jedno mesto za knjige, televizor ili gomilu stvari za koje uporno tvrdimo da ćemo ih jednog dana srediti.</p>
<div id="attachment_5443397" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 74.8888888888889%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/ikea-industry-zbaszynek-403105-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/ikea-industry-zbaszynek-403105-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p><strong>Dobrodošli u IKEA Industry Zbąszynek, najveći proizvodni kompleks IKEA Industry na svetu</strong>, smešten u zapadnoj Poljskoj, nedaleko od granice sa Nemačkom. Ovde se proizvode neki od najprepoznatljivijih komada nameštaja švedske kompanije, uključujući KALLAX, EKET, BESTÅ, MICKE i LACK. Iza njihovih jednostavnih oblika stoji industrijski sistem čija veličina postaje jasna tek kada zakoračite u njega.</p>
<div id="attachment_5443396" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 74.88619119878604%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/ikea-industry-zbaszynek3-397097-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/ikea-industry-zbaszynek3-397097-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Kompleks se prostire na oko <strong>milion kvadratnih metara</strong>, od čega približno 400.000 kvadrata zauzimaju proizvodni i drugi objekti. U četiri fabrike radi oko 3.500 ljudi, a godišnje se proizvede približno <strong>45 miliona komada nameštaja i njegovih delova</strong>. Prema podacima kompanije, čak 97 odsto proizvodnje odlazi na izvoz. Samo tokom 2025. godine iz ovog kompleksa otpremljeno je 23.937 kamiona gotovih proizvoda.</p>
<p>Priznaću, brojevi tog reda veličine obično me ostavljaju prilično ravnodušnim. Četrdeset pet miliona bilo čega teško je zamisliti. Međutim, kada stojite pored proizvodne linije i posmatrate kako se materijal pretvara u nešto što ćete nekoliko nedelja kasnije možda videti u nečijoj dnevnoj sobi, statistika konačno počinje da dobija smisao.</p>
<div id="attachment_5443305" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4927-103400-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4927-103400-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Na čelu ovog kompleksa nalazi se <strong>Pjotr Filipjak</strong>, čovek sa više od dve decenije iskustva u industrijskoj proizvodnji, inženjerstvu i logistici. Njegov posao podrazumeva koordinaciju ogromnog sistema u kojem i mala promena proizvodnog procesa može da napravi veliku razliku. U fabrici koja godišnje proizvede desetine miliona komada, ušteda od nekoliko sekundi ili malo materijala po proizvodu vremenom postaje ozbiljna stvar.</p>
<div id="attachment_5443275" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4867-001189-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4867-001189-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Zanimljivo je da IKEA u Poljskoj ima mnogo dužu istoriju nego što bi se moglo zaključiti na osnovu njene maloprodajne mreže. Još 1961. godine osnivač kompanije Ingvar Kamprad naručio je stolice ÖGLA od fabrike u poljskom Radomskom. Saradnja je narednih decenija rasla, a sopstveni proizvodni pogoni u Zbąszyneku otvoreni su 1992. godine. Danas je Poljska jedno od najvažnijih proizvodnih uporišta kompanije.</p>
<p>Ipak, ono što me je najviše zanimalo bilo je prilično jednostavno. <strong>Kako nastaje nameštaj koji mora istovremeno da bude funkcionalan, dovoljno izdržljiv, dopadljiv i pristupačan milionima ljudi?</strong></p>
<div id="attachment_5443294" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4907-064039-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4907-064039-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Prvi deo obilaska odveo nas je u fabriku u kojoj nastaje EKET, modularni sistem ormarića i polica koji omogućava različite kombinacije, od jednostavne kocke do čitavog zida za odlaganje stvari.</p>
<p>Na proizvodnoj liniji pratili smo put drvnih ploča kroz više faza obrade. Veliki komadi materijala prolaze kroz mašine koje ih seku, oblikuju i pripremaju za naredne operacije. Zatim dolaze obrada ivica, završna površina i priprema elemenata za pakovanje. Preciznost je ovde izuzetno važna, jer svaki deo mora da odgovara drugom, bez obzira na to koliko se komada proizvede.</p>
<div id="attachment_5443271" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4858-987521-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4858-987521-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Tek kada vidite koliko različitih operacija prethodi nastanku jednog običnog ormarića, postaje jasno zašto se u ovoj fabrici toliko govori o proizvodnoj efikasnosti.</p>
<p>EKET je zanimljiv i zbog same ideje modularnosti. Njegova vrednost ne leži u nekom naročito komplikovanom mehanizmu, već u mogućnosti da kupac istim osnovnim elementima reši različite probleme u prostoru. Nekome će biti dovoljna jedna polica pored kreveta, dok će neko drugi od više modula napraviti čitav sistem za odlaganje. <strong>Jedan proizvod, mnogo različitih svakodnevnih potreba.</strong></p>
<p>Upravo je to polazna tačka o kojoj govori <strong>Petra Enarson</strong>, odgovorna za razvoj IKEA asortimana za odlaganje stvari u dnevnoj sobi. Pre nego što neki proizvod stigne do inženjera i fabričkih mašina, potrebno je razumeti kako ljudi zapravo koriste prostor u kojem žive.</p>
<div id="attachment_5443265" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4711-966437-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4711-966437-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Koliko stvari imaju? Gde ih drže? Koliko prostora mogu da odvoje za nameštaj? Da li im se potrebe menjaju kako porodica raste ili kako se sele iz jednog stana u drugi?</p>
<p>IKEA taj pristup naziva <strong>demokratskim dizajnom</strong>, konceptom koji počiva na pet međusobno povezanih elemenata: obliku, funkcionalnosti, kvalitetu, održivosti i niskoj ceni. Svaki od njih utiče na ostale, pa se o konačnoj ceni razmišlja još tokom razvoja proizvoda. Dizajneri i inženjeri od početka moraju da pronađu rešenje koje može da se proizvede u velikim količinama i koje će kupac moći da priušti.</p>
<p>To možda ne zvuči naročito romantično, ali je prilično fascinantno posmatrati kreativni proces u kojem se svaki milimetar materijala, proizvodni korak i transportna kutija računaju.</p>
<div id="attachment_5443293" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4901-060878-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4901-060878-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>A onda smo stigli do KALLAX-a.</p>
<p>Ako postoji komad nameštaja koji je prerastao svoju osnovnu namenu, onda je to verovatno ova polica. Viđao sam je u dnevnim sobama, kancelarijama, studentskim stanovima i prostorijama u kojima ljudi čuvaju kolekcije gramofonskih ploča. Možete je postaviti uspravno, položiti horizontalno, koristiti kao pregradu ili kombinovati sa kutijama i dodatnim elementima. Njena jednostavnost je upravo ono što joj omogućava toliku prilagodljivost.</p>
<p>Međutim, <strong>najzanimljivija stvar kod KALLAX police krije se tamo gde je nikada ne biste tražili, unutar samih ploča</strong>.</p>
<p><script><br />
                        window.telegrafSettings.fotoGallery.push({<br />
                            //id: (window.telegrafSettings.fotoGallery && window.telegrafSettings.fotoGallery.length > 0) ? window.telegrafSettings.fotoGallery[window.telegrafSettings.fotoGallery.length-1].id + 1 : 1,<br />
                            id: "4423694-gallery-1",<br />
                            safe: true,<br />
                            title: "Šta se zapravo krije unutar IKEA nameštaja? Odgovor smo potražili u njihovoj najvećoj fabrici na svetu",<br />
                            images: [{"title":"Poseta IKEA fabrici u Poljskoj","gallery_title":"","signature":"Foto: IKEA","file":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4982-184610.jpg","width":5472,"height":3648,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Poseta IKEA fabrici u Poljskoj","gallery_title":"","signature":"Foto: IKEA","file":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4976-174841.jpg","width":5472,"height":3648,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Poseta IKEA fabrici u Poljskoj","gallery_title":"","signature":"Foto: IKEA","file":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4994-208429.jpg","width":5472,"height":3648,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Poseta IKEA fabrici u Poljskoj","gallery_title":"","signature":"Foto: IKEA","file":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4990-201642.jpg","width":5472,"height":3648,"signature_url":null,"webp":true},{"title":"Poseta IKEA fabrici u Poljskoj","gallery_title":"","signature":"Foto: IKEA","file":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a4987-194375.jpg","width":5472,"height":3648,"signature_url":null,"webp":true}],related: [{"post_id":4409699,"title":"Huawei predstavio sat za decu koji ima dve kamere i ekran koji se okreće","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4409699-huawei-predstavio-sat-za-decu-koji-ima-dve-kamere-i-ekran-koji-se-okrece?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/06/huaweikarting-91-115961-460x259.webp"},{"post_id":4405243,"title":"Ljudi ne veruju šta gledaju: Čovek napravio mini Golf 2 GTI koji sam sređuje travnjak","url":"https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4405243-golf-2-gti-kosilica-robot-3d-stampa?galerija=1&slika=1","image":"https://xdn.tf.rs/2026/09/29/im-building-my-dream-robot-mower-from-scratch-with-a-secret-feature-0-10-58-023348-460x259.webp"}]<br />
                        });<br />
                    </script></p>
<div class="foto-gallery-wrapper" id="foto-gallery-4423694-gallery-1">
<div class="loader-wrapper" v-show="!lazyLoad" style="padding-bottom: 66.66666666666666% ">
<div class="loaderCst-wrapper">
<div class="loaderCst loaderCst_1"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_2"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_3"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_4"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_5"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_6"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_7"><span></span></div>
<div class="loaderCst loaderCst_8"><span></span></div>
</div>
</div>
<p><foto-gallery-comp gallery-id="foto-gallery-4423694-gallery-1" :images="images" :order="order" :lazy-load="lazyLoad" :safe="safe" :related="related" :gallery-title="title" v-cloak></foto-gallery-comp>
                </div>
<p>Kada pogledate policu, lako je pretpostaviti da je reč o masivnom komadu drveta ili debeloj iverici. U stvarnosti, njena konstrukcija koristi lagano jezgro od papira organizovanog u strukturu saća, smešteno između čvrstih površinskih ploča od drvnih vlakana. Na mestima gde je potrebno pričvršćivanje šrafovima nalaze se odgovarajuća ojačanja.</p>
<p>Da, papir. Onaj materijal koji uglavnom povezujemo sa ambalažom, knjigama ili računima koje bismo najradije zaboravili.</p>
<p><strong>Saćasta struktura omogućava da ploča bude lagana, a da pritom zadrži potrebnu čvrstinu i krutost za svoju namenu.</strong> Geometrija unutrašnjeg jezgra, površinski slojevi i ojačanja zajedno stvaraju konstrukciju koja koristi znatno manje materijala nego što bi zahtevala puna ploča uporedivih dimenzija.</p>
<div id="attachment_5443343" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5019-232626-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5019-232626-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Tu je posebno zanimljivo slušati <strong>Jan-Olofa Fehtera</strong>, inženjera za materijale u IKEA of Sweden, čija je specijalnost razvoj ploča na bazi drveta i efikasnije korišćenje sirovina. U industriji u kojoj se proizvodnja meri milionima primeraka, način na koji je organizovana unutrašnjost jedne police može da bude jednako važan kao njen spoljašnji izgled.</p>
<div id="attachment_5443403" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Jan Olaf Fehter, IKEA" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/whatsapp-image-2026-10-30-at-11.08.07-062788-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/whatsapp-image-2026-10-30-at-11.08.07-062788-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Jan Olaf Fehter, IKEA" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Ovakva konstrukcija ima i sasvim praktične posledice. Lakši elementi jednostavniji su za rukovanje, a manja potrošnja sirovina utiče na proizvodne troškove. Istovremeno, konstrukcija mora da zadovolji zahteve kvaliteta i izdržljivosti, zbog čega se stalno usavršava.</p>
<p>IKEA različite verzije ovih laganih ploča koristi već decenijama. Konstrukcija poznata kao Board on Frame prisutna je od 1991. godine, dok se Board on Stiles, prilagođena automatizovanoj proizvodnji velikih serija, koristi od 2008. Sada se razvija i naredna generacija, Board on Vertical Stiles, sa ciljem da se dodatno unapredi efikasnost proizvodnje i korišćenja materijala.</p>
<div id="attachment_5443347" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5039-246319-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5039-246319-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Posmatrati sve ovo uživo posebno je iskustvo. <strong>Robotske ruke, transportne trake i automatizovane mašine</strong> zauzimaju ogroman deo proizvodnog prostora. Materijal se kreće kroz precizno organizovan niz operacija, a zaposleni nadgledaju procese i rade na poslovima koji zahtevaju ljudsku kontrolu i intervenciju.</p>
<p>Automatizacija je ovde važna i zbog ergonomije. Ponavljajuće operacije, podizanje i premeštanje teških elemenata, kao i deo poslova u pakovanju, spadaju u oblasti u kojima mašine mogu da rasterete zaposlene. Kompanija istovremeno ulaže u obuku ljudi koji rade sa sve složenijim proizvodnim sistemima.</p>
<div id="attachment_5443350" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5053-255482-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5053-255482-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>U fiskalnoj 2026. godini IKEA Industry Zbąszynek je, prema podacima kompanije, <strong>više od sedam odsto svojih godišnjih prihoda reinvestirala u razvoj proizvodnje</strong>. Ulaganja obuhvataju unapređenje linija za laminiranje, automatizaciju pakovanja, razvoj novih konstrukcija ploča i proizvodnju papirnih paleta unutar kompleksa.</p>
<p>A kada govorimo o materijalima, tu priča postaje još zanimljivija.</p>
<p>IKEA u proizvodnji koristi različite vrste drvnih ploča. Iverica se dobija od drvnih čestica povezanih smolom, dok su MDF i HDF ploče proizvedene od finijih drvnih vlakana, sa različitim karakteristikama gustine, čvrstine i mogućnosti obrade. Svaki materijal ima svoju namenu, u zavisnosti od toga šta proizvod treba da izdrži i kako treba da izgleda.</p>
<div id="attachment_5443384" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5148-359277-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5148-359277-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Posebno je važna činjenica da <strong>iverica može da se proizvodi i od potpuno recikliranog drveta</strong>, dok je kod ploča od drvnih vlakana situacija složenija. IKEA zato radi na povećanju udela recikliranih sirovina i smanjenju otpada, ali i na boljem iskorišćavanju materijala tokom samog procesa proizvodnje.</p>
<p>U Zbąszyneku se razvija i nova linija za proizvodnju tankih ploča, poznata kao Cyclic Thin Board Line. Planirano je da počne sa proizvodnjom tokom 2027. godine, uz ambiciju da koristi celokupan proizvodni otpad kao sirovinu. To je još jedan primer kako se inovacije u industriji nameštaja često odvijaju daleko od očiju kupaca, na nivou materijala i tehnologije njegove obrade.</p>
<p>Kompanija navodi i da se u ovom proizvodnom kompleksu koristi električna energija iz obnovljivih izvora, uz rad na smanjenju otpada, upravljanju vodom i odgovornijem nabavljanju drveta i zaista tokom obilaska mogli smo da vidimo konkretne tehnološke postupke kojima IKEA pokušava da smanji količinu materijala potrebnu za svaki proizvod.</p>
<p>To je važan deo priče i zbog same prirode kompanije. IKEA Industry, koja posluje u okviru Inter IKEA Group, ima 29 proizvodnih jedinica na 18 lokacija u sedam zemalja i zapošljava oko 14.500 ljudi. Uprkos toj veličini, <strong>njena sopstvena proizvodnja čini približno deset odsto ukupnog IKEA asortimana</strong>. Ostatak pokazuje koliko je široka mreža dobavljača na koju se kompanija oslanja.</p>
<div id="attachment_5443383" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5145-356223-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5145-356223-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Zbog toga iskustva iz pogona poput ovog imaju vrednost i izvan zidova fabrike. Rešenje koje omogućava da se neka ploča proizvede uz manje materijala ili jednostavniji postupak može da postane osnova za unapređenja i na drugim mestima.</p>
<p>Poslednji deo naše posete bio je rezervisan za <strong>Manufacturing Development Center</strong>, razvojni centar IKEA Industry u obližnjem Zbąszyńu.</p>
<p>Ako su fabrike mesta na kojima već razvijene ideje postaju stvarni proizvodi, ovaj centar je prostor u kojem se ispituje šta bi sledeće moglo da bude bolje.</p>
<p>Na oko 11.000 kvadratnih metara radi približno 70 stručnjaka, od kojih mnogi imaju više od deset godina iskustva u industriji nameštaja i proizvodnji drvnih ploča. Centar sarađuje sa IKEA fabrikama širom sveta, kao i sa spoljnim partnerima, a godišnje obavlja <strong>više od 500 ispitivanja proizvoda</strong>.</p>
<div id="attachment_5443360" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5081-281863-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5081-281863-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Ovde se razvijaju i proveravaju novi materijali, konstrukcije i proizvodni postupci. Postoje prostorije za izradu prototipova, laboratorije za testiranja i delovi u kojima se radi na rešenjima koja još nisu spremna za tržište. Za neke od njih fotografisanje nije bilo dozvoljeno, što je čitavom obilasku dodalo pomalo neobičnu dozu tajnovitosti. Nije baš svakodnevna prilika da se nađete među policama i pločama koje još nisu dobile svoje mesto u IKEA katalogu, ali je vrlo zanimljivo, moram da priznam.</p>
<p><strong>Matija Gobi</strong>, direktor razvojnog centra, vodi tim koji povezuje razvoj materijala, proizvoda i proizvodnih tehnologija. Njihov posao je da dobre ideje pretvore u rešenja koja zaista mogu da se proizvode u velikim količinama, uz odgovarajući kvalitet i cenu.</p>
<p>Tu se možda najbolje vidi koliko je proizvodnja nameštaja postala ozbiljna inženjerska disciplina. Iza jednog naizgled jednostavnog predmeta nalaze se brojna pitanja. Kako će se ponašati posle godina korišćenja? Gde konstrukcija mora da bude ojačana? Da li je moguće smanjiti količinu materijala? Može li proizvod da bude lakši za transport i jednostavniji za sastavljanje?</p>
<div id="attachment_5443355" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5068-271030-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5068-271030-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Svaka od tih odluka na kraju utiče na ono što kupac dobija, ali i na cenu koju plaća.</p>
<p>I upravo je cena tema kojoj smo se tokom dana neprestano vraćali.</p>
<p><strong>Velike proizvodne serije, dobro osmišljena konstrukcija i stalno unapređivanje procesa</strong> omogućavaju IKEA da raspodeli troškove i proizvode učini dostupnim velikom broju ljudi. To, naravno, ne znači da je svaki IKEA proizvod automatski najbolji izbor ili da svaki komad nameštaja nudi isti kvalitet. Ali industrijska logika iza pristupačnih cena postaje mnogo razumljivija kada vidite koliko se pažnje posvećuje svakom detalju proizvodnje.</p>
<p>Posle gotovo čitavog dana provedenog među mašinama, inženjerima i proizvodnim linijama, ostao mi je utisak da smo obišli mesto na kojem se mnogo ozbiljnije razmišlja o običnim predmetima nego što mi razmišljamo dok ih koristimo.</p>
<div id="attachment_5443390" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5178-377840-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/5l4a5178-377840-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Poseta IKEA fabrici u Poljskoj" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: IKEA</span>
                                </div>
<p>Polica je, iz naše perspektive, mesto na kojem stoje knjige. Ormarić je nešto u šta sklonimo stvari kada nam dolaze gosti. Stočić je površina na koju odložimo šolju kafe i telefon. Sve je to prilično jednostavno, sve dok ne počnete da razmišljate koliko ljudi, znanja, mašina i precizno usklađenih postupaka stoji iza svakog od tih predmeta.</p>
<p>Na kraju posete, KALLAX mi je delovao zanimljivije nego ikada. Ne zbog svog izgleda, koji je ostao isti kao i pre mog dolaska, već zbog svega što sada znam o njegovoj unutrašnjosti i načinu na koji nastaje.</p>
<p>I verovatno ću sledeći put, kada budem video neku IKEA policu, zastati da je pogledam malo pažljivije. Možda čak i pokucati po njenoj stranici, čisto da proverim kako zvuči ono papirno saće.</p>
<p><strong>Čovek ode u Poljsku da vidi fabriku, a vrati se sa novim poštovanjem prema kartonu.</strong> Nisam baš očekivao takav ishod, ali eto.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4428255-vas-lg-televizor-dobija-neocekivanu-funkciju-u-pitanju-je-narucivanje-hrane</guid>
            <pubDate>Sat, 07 Nov 2026 08:00:15 +0100</pubDate>
            <title>Vaš LG televizor dobija neočekivanu funkciju: Tiče se naručivanja hrane</title>
            <description>
                <![CDATA[LG televizori uskoro će omogućiti naručivanje i plaćanje hrane direktno sa ekrana. Nova funkcija stiže u SAD, a planirano je oko 20 miliona uređaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4428255-vas-lg-televizor-dobija-neocekivanu-funkciju-u-pitanju-je-narucivanje-hrane</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>LG priprema novu funkciju za svoje pametne <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizore</a> koja će korisnicima omogućiti da <strong>naručuju hranu direktno sa TV ekrana, bez korišćenja telefona ili računara</strong>. Zahvaljujući saradnji sa kompanijom SoundHound AI, televizor će praktično postati još jedan način za poručivanje hrane iz restorana.</p>
<p>Nova mogućnost najpre stiže korisnicima u Sjedinjenim Američkim Državama, gde bi postepeno trebalo da obuhvati oko <strong>20 miliona LG pametnih televizora</strong>. Početak uvođenja očekuje se tokom decembra 2026. godine.</p>
<p>Korisnici će moći da pregledaju ponudu restorana, izaberu jela i završe plaćanje direktno na televizoru. <strong>Naručivanje će biti moguće i u režimu slika u slici (Picture-in-Picture)</strong>, tako da film, serija ili sportski prenos mogu da ostanu na ekranu dok korisnik bira hranu.</p>
<h2>Prvo restorani, a kasnije i druge prodavnice</h2>
<p>SoundHound AI već sarađuje sa više od 15.000 restoranskih lokacija u SAD, uključujući lance kao što su Jersey Mike's, Five Guys i White Castle. Međutim, još nije poznato koji će restorani biti dostupni za naručivanje putem LG televizora odmah po pokretanju usluge.</p>
<p>Za restorane je važno što <strong>nova funkcija ne zahteva kupovinu dodatne opreme</strong>, jer se povezuje sa postojećim sistemima za porudžbine i naplatu.</p>
<p>LG i SoundHound planiraju da vremenom prošire mogućnosti kupovine i na druge kategorije proizvoda, pa bi televizori mogli da postanu platforma za naručivanje različite robe i usluga.</p>
<p><strong>Za sada je funkcija najavljena isključivo za američko tržište</strong>, dok informacije o dostupnosti u Evropi i Srbiji, kao ni spisak podržanih modela televizora, još nisu objavljene. Ali, vrlo je verovatno da će se funkcija proširiti i na ostatak sveta u nekom momentu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4428201-koliko-je-playstation-plus-poskupeo-za-10-godina-uporedili-smo-cene-iz-2016-i-2026</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 14:31:00 +0100</pubDate>
            <title>Koliko je PlayStation Plus poskupeo za 10 godina? Uporedili smo cene iz 2016. i 2026.</title>
            <description>
                <![CDATA[PlayStation Plus je za deset godina poskupeo sa 60 na 80 dolara godišnje. Pogledajte koliko danas koštaju pretplate i šta otkriva poređenje sa 2016]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4428201-koliko-je-playstation-plus-poskupeo-za-10-godina-uporedili-smo-cene-iz-2016-i-2026</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Pre deset godina <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/playstation" target="_blank">PlayStation</a> Plus bio je jednostavna pretplata koja je omogućavala online igranje, čuvanje pozicija u oblaku i nekoliko igara mesečno. Danas Sony nudi tri različita paketa, a <strong>osnovna godišnja pretplata poskupela je sa 60 na 80 dolara, odnosno približno 33 odsto.</strong></p>
<p>Sony je 2016. godine povećao godišnju cenu PlayStation Plus pretplate sa 50 na 60 dolara, dok je mesečna ostala na 10 dolara. Deset godina kasnije, osnovni paket Essential košta 10,99 dolara mesečno ili 79,99 dolara godišnje.</p>
<p>Međutim, <strong>kada se uračuna inflacija, 60 dolara iz 2016. godine danas vredi približno 84 dolara</strong>. To znači da je osnovna godišnja pretplata, uprkos nominalnom poskupljenju, realno nešto jeftinija nego pre deset godina.</p>
<h2>Koliko danas košta PlayStation Plus?</h2>
<p>Sony trenutno nudi tri nivoa pretplate:</p>
<ul>
<li><strong>Essential:</strong> 10,99 dolara mesečno ili 79,99 dolara godišnje. Uključuje online multiplayer, mesečne igre, popuste i čuvanje podataka u oblaku.</li>
<li><strong>Extra:</strong> 16,99 dolara mesečno ili 134,99 dolara godišnje. Dodaje katalog PS4 i PS5 igara, kao i Ubisoft+ Classics.</li>
<li><strong>Premium:</strong> 19,99 dolara mesečno ili 159,99 dolara godišnje. Donosi i katalog klasičnih igara, vremenski ograničene probne verzije i cloud streaming.</li>
</ul>
<p>Promenio se i odnos mesečne i godišnje pretplate. <strong>2016. godine godišnji paket bio je približno 50 odsto jeftiniji od plaćanja svakog meseca pojedinačno.</strong> Danas Essential godišnja pretplata donosi uštedu od oko 39 odsto u odnosu na 12 mesečnih uplata.</p>
<p>Sony zauzvrat nudi znatno više sadržaja kroz skuplje pakete, ali taj sadržaj korisnicima ostaje dostupan samo dok imaju aktivnu pretplatu, a katalog igara se vremenom menja.</p>
<p>Za igrače koji <a title="PlayStation zvanično najavio novi PlayStation Plus: Konkurent Xbox GamePass-u" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/3478160-playstation-zvanicno-najavio-novi-playstation-plus-konkurent-xbox-gamepass-u" target="_blank">PlayStation Plus</a> koriste prvenstveno zbog online multiplayera, <strong>osnovna usluga danas košta 20 dolara više godišnje nego 2016. godine</strong>. Ipak, poređenje pokazuje da nominalno poskupljenje ne mora nužno da znači i veću cenu kada se uzme u obzir kupovna moć novca.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4428051-airbnb-ai-agent-planiranje-putovanja-2027</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 13:11:00 +0100</pubDate>
            <title>Airbnb sprema veliku promenu: Veštačka inteligencija će vam organizovati putovanje</title>
            <description>
                <![CDATA[Airbnb 2027. godine uvodi AI agenta koji će pomagati korisnicima da pronađu smeštaj, uporede ponude i organizuju putovanja u okviru aplikacije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4428051-airbnb-ai-agent-planiranje-putovanja-2027</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/airbnb" target="_blank">Airbnb</a> planira da tokom prve polovine 2027. godine predstavi <strong>AI agenta koji će korisnicima pomagati da planiraju putovanja, pronađu smeštaj i obave rezervacije</strong>, bez potrebe da samostalno pretražuju veliki broj ponuda.</p>
<p>Kompanija je novu funkciju najavila u finansijskom izveštaju za treći kvartal 2026. godine, uz objašnjenje da klasični chatbotovi nisu najbolje rešenje za organizaciju putovanja.</p>
<p><strong>Novi AI agent će prilagođavati izgled aplikacije onome što korisnik traži.</strong> Umesto običnog razgovora sa veštačkom inteligencijom, prikazivaće interaktivne mape, fotografije smeštaja, poređenja ponuda, kalendare i predloge itinerera.</p>
<p>Na primer, korisnik bi mogao da zatraži smeštaj za porodični odmor sa određenim budžetom, a sistem bi mu prikazao odgovarajuće opcije, njihove lokacije i mogućnosti rezervacije, sve unutar jednog interfejsa.</p>
<h2>Od izbora smeštaja do organizacije celog putovanja</h2>
<p>Airbnb želi da novi agent vremenom preuzme veći deo organizacije putovanja. <strong>Planirano je da korisnici preko njega mogu da upravljaju rezervacijama, menjaju planove, rešavaju probleme sa plaćanjem i zatraže pomoć u slučaju otkazivanja.</strong></p>
<p>Dugoročni cilj kompanije jeste da objedini smeštaj, hotele, turističke aktivnosti i dodatne usluge na jednom mestu.</p>
<p>Airbnb je već predstavio AI pretragu koja omogućava korisnicima da prirodnim jezikom opišu kakav smeštaj traže, kao i automatsko generisanje opisa ponuda.</p>
<p><strong>Prvi korisnici trebalo bi da dobiju pristup novom AI agentu u prvoj polovini 2027. godine</strong>, dok detalji o dostupnosti po tržištima i jezicima još nisu objavljeni.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4428041-safari-ima-problem-koji-apple-godinama-nije-resio-greska-moze-da-vam-pokvari-online-kupovinu</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 12:05:00 +0100</pubDate>
            <title>Safari ima problem koji Apple godinama nije rešio: Greška može da vam pokvari online kupovinu</title>
            <description>
                <![CDATA[Safari ponekad pogrešno unosi mesec isteka platne kartice prilikom online kupovine. Korisnici prijavljuju problem još od 2017. godine]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4428041-safari-ima-problem-koji-apple-godinama-nije-resio-greska-moze-da-vam-pokvari-online-kupovinu</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> Safari ima neobičan problem sa automatskim popunjavanjem podataka o platnim karticama, zbog kojeg korisnici povremeno nailaze na poteškoće prilikom online kupovine. <strong>Funkcija AutoFill u pojedinim slučajevima unosi pogrešan mesec isteka kartice, iako je ispravan datum sačuvan u podešavanjima.</strong></p>
<p>Prema pisanju portala The Register, korisnici na ovu grešku upozoravaju još od 2017. godine. Umesto decembra, Safari ponekad unosi novembar, odnosno <strong>pomera mesec isteka kartice za jedan unazad</strong>. Problem se javlja povremeno, zbog čega ga je teško pouzdano reprodukovati.</p>
<p>Posebno je neobično što podaci ostaju ispravni u podešavanjima pregledača. Greška nastaje tek kada Safari automatski popuni obrazac za plaćanje, što može dovesti do odbijanja transakcije.</p>
<h2>Da li su krive vremenske zone?</h2>
<p>Jedno od mogućih objašnjenja jeste <strong>pogrešna obrada datuma prilikom promene vremenske zone</strong>. Ako softver datum isteka kartice tretira kao tačan trenutak u vremenu, umesto kao kombinaciju meseca i godine, prelazak u drugu vremensku zonu mogao bi da pomeri datum u prethodni mesec.</p>
<p>Međutim, ovo je za sada samo pretpostavka, a nije potvrđeno da je upravo to uzrok problema.</p>
<p><strong>Apple se još nije zvanično oglasio o novim prijavama</strong>, dok je korisnička podrška jednom od pogođenih korisnika savetovala brisanje keš memorije pregledača i ponovno unošenje podataka o kartici.</p>
<p>Dok se ne utvrdi uzrok, korisnicima Safarija ostaje da <strong>pre potvrđivanja online plaćanja provere datum isteka kartice</strong>, čak i kada su podaci automatski popunjeni.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4428009-james-webb-softver-flip-skrivene-planete</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 11:22:00 +0100</pubDate>
            <title>James Webb je dve godine imao snimak planete koju nije mogao da vidi: Novi softver je konačno otkrio</title>
            <description>
                <![CDATA[Novi softver FLIP omogućio je teleskopu James Webb da na starim snimcima otkrije planetu koju dosadašnje metode obrade nisu mogle da prikažu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4428009-james-webb-softver-flip-skrivene-planete</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Svemirski teleskop <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/james-webb" target="_blank">James Webb</a> već godinama prikuplja podatke o udaljenim planetama, ali se ispostavilo da se u njegovim snimcima krije više informacija nego što su astronomi uspevali da izvuku. <strong>Novi softver FLIP omogućio je naučnicima da na dvogodišnjim snimcima otkriju planetu koja je do sada bila skrivena iza svetlosti svoje zvezde.</strong></p>
<p>Problem sa direktnim posmatranjem egzoplaneta jeste ogromna razlika u sjaju između njih i zvezda oko kojih kruže. Čak i kada teleskop blokira najveći deo zvezdane svetlosti, preostali odsjaj i sitne nepravilnosti u instrumentima mogu da sakriju planetu.</p>
<p><strong>FLIP (Physics-based Learning for Imaging Planets)</strong> koristi fizički model teleskopa James Webb i matematičke metode optimizacije koje se primenjuju i pri treniranju AI modela. Softver precizno rekonstruiše svetlost zvezde, a zatim je uklanja sa snimka kako bi otkrio znatno slabiji signal planete.</p>
<h2>Planeta je sve vreme bila na snimku</h2>
<p>Testiranjem na podacima <a title="James Webb poslao prelepu fotografiju iz svemira: Zabeležio zvezdu koja se sprema da postane supernova" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/3646698-fotografije-zvezda" target="_blank">teleskopa James Webb</a>, istraživači su uspeli da <strong>povećaju odnos korisnog signala i šuma između 1,5 i dva puta</strong>, dok je u pojedinim posmatranjima osetljivost poboljšana čak 15 puta.</p>
<p>Najzanimljiviji rezultat odnosi se na egzoplanetu <strong>51 Eridani b</strong>, koja je ranije otkrivena pomoću zemaljskih teleskopa. Naučnici su sada uspeli da je izdvoje iz postojećih Webbovih podataka, i to na talasnoj dužini važnoj za proučavanje ugljen-dioksida u atmosferama planeta.</p>
<p>Ovakav pristup mogao bi da omogući <strong>otkrivanje starijih, hladnijih i manjih egzoplaneta</strong>, čija je svetlost do sada bila previše slaba da bi se razlikovala od smetnji.</p>
<p>Posebno je značajno što za ove rezultate nije potrebna nova teleskopska oprema. Poboljšanja dolaze iz softverske obrade već prikupljenih podataka, što znači da bi i postojeća arhiva teleskopa James Webb mogla da krije još neotkrivenih planeta.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427898-da-li-biste-vestackoj-inteligenciji-dali-pristup-svom-bankovnom-racunu-claude-sada-moze-i-to</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 10:37:00 +0100</pubDate>
            <title>Da li biste veštačkoj inteligenciji dali pristup svom bankovnom računu? Claude sada može i to</title>
            <description>
                <![CDATA[Kompanija Anthropic omogućila je korisnicima da povežu četbot Claude sa svojim bankovnim računima radi napredne analize troškova i praćenja ličnih finansija]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427898-da-li-biste-vestackoj-inteligenciji-dali-pristup-svom-bankovnom-racunu-claude-sada-moze-i-to</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija Anthropic uvela je potpuno novu funkciju za svoj četbot <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/claude" target="_blank">Claude</a> pod nazivom Lične finansije, koja korisnicima omogućava da direktno <strong>povežu svoje bankovne račune i kreditne kartice sa veštačkom inteligencijom</strong> kako bi pratili i detaljno analizirali svoje troškove. Obezbeđujući ovu integraciju putem platforme Plaid, Claude se direktno pozicionira kao napredni finansijski asistent, čime sustiže OpenAI i njihov ChatGPT koji je sličnu opciju dobio u maju ove godine.</p>
<p>​Korisnici na kraju meseca mogu jednostavno pitati bota na šta im je otišao novac, a on će izvući zbirne podatke sa svih povezanih računa i raspodeliti ih po kategorijama poput hrane, računa i komunalija. Pored pregleda troškova, softver može da detektuje potencijalne probleme, <strong>kao što su dupla skidanja novca, skrivene bankarske provizije ili postepena poskupljenja redovnih mesečnih pretplata</strong>, objašnjavajući pri tom nepoznate ekonomske termine jednostavnim jezikom.</p>
<p>​Iz kompanije striktno napominju da alat funkcioniše isključivo u režimu čitanja, što znači da veštačka inteligencija ni pod kojim uslovima ne može samostalno prebacivati, trošiti niti investirati novac svojih korisnika, a interfejs je potpuno oslobođen od bilo kakvih reklama ili preporuka za bankarske proizvode.</p>
<p>​Svesni zabrinutosti oko bezbednosti osetljivih podataka, u kompaniji objašnjavaju da četbot dobija pristup <strong>samo ograničenom setu informacija</strong>, koji obuhvata ime banke i tip računa, poslednje četiri cifre kartice, raspoloživa sredstva i istoriju transakcija u poslednje dve godine. Takođe garantuju da se privatna prepiska i pitanja o finansijama nikada neće koristiti za dalje treniranje njihovih modela veštačke inteligencije.​Nova funkcija biće dostupna ove nedelje u test fazi za korisnike iz Sjedinjenih Američkih Država koji imaju uplaćene Pro, Max ili Ultra pakete pretplate.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427841-otkriven-ogroman-propust-na-android-telefonima-hakerima-vise-nije-potreban-vas-klik</guid>
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 09:42:43 +0100</pubDate>
            <title>Otkriven ogroman propust na Android telefonima: Hakerima više nije potreban vaš klik</title>
            <description>
                <![CDATA[Google je sanirao izuzetno opasan propust koji hakerima omogućava da preuzmu kontrolu nad vašim telefonom bez ikakvog klika, ali milioni korisnika ostaju nezaštićeni]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427841-otkriven-ogroman-propust-na-android-telefonima-hakerima-vise-nije-potreban-vas-klik</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> upravo je sanirala kritičnu bezbednosnu ranjivost koja hakerima omogućava potpuno preuzimanje kontrole nad pametnim telefonom, bez ikakve interakcije, klika ili odobrenja korisnika. U novembarskom biltenu za 2026. godinu navodi se da je reč o takozvanoj ranjivosti <strong>„nultog klika“</strong> koja omogućava daljinsko pokretanje zlonamernog koda, pri čemu korisnik <strong>neće primetiti baš ništa sumnjivo</strong> na svom uređaju.</p>
<p>​Ova gigantska bezbednosna rupa nalazi se u osnovnom kodu platforme Android zaduženom za obradu multimedijalnih fajlova, tačnije u komponenti koja automatski generiše umanjene prikaze i preglede primljenih fotografija i video zapisa. Greška prilikom dekodiranja takvih fajlova dovodi do prepunjavanja radne memorije i otvara direktan prolaz za izvršenje hakerskog koda.</p>
<h2>​Zastrašujući podaci i propuštena ažuriranja</h2>
<p>​Iako je Google hitno objavio zvaničnu zakrpu, statistika ukazuje na alarmantan ishod po korisnike širom sveta. Skoro polovina od gotovo četiri milijarde aktivnih uređaja zapravo nikada neće dobiti ovaj presudan paket zaštite. Prema trenutnim podacima, više od 43 odsto pametnih telefona u svakodnevnoj upotrebi koristi verziju Android 13 ili stariju, za koje je zvanična softverska podrška odavno obustavljena. To u praksi znači da stotine miliona uglavnom jeftinijih modela ostaju trajno i nepopravljivo izloženi ovoj kritičnoj pretnji.</p>
<p>​Iako Google tvrdi da za sada nema potvrđenih napada u praksi, upozoravaju da bi napadači opremljeni veštačkom inteligencijom mogli izuzetno brzo pročitati novi izvorni kod i napraviti aktivan virus svega nekoliko dana nakon objavljivanja zvaničnog biltena.</p>
<p>​Novembarski bezbednosni paket inače rešava 23 kritične i čak 193 manje ozbiljne ranjivosti u sistemu, među kojima je i izuzetno opasna pretnja nazvana „SMS smrti“ koja hakerima omogućava da trajno blokiraju pozive na telefonu i neprestano restartuju tuđi uređaj. Svi korisnici pametnih telefona koji imaju aktivnu softversku podršku proizvođača moraju što pre proveriti podešavanja i preuzeti najnovije novembarsko ažuriranje sistema.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427486-bluetooth-tehnologija-postaje-cetiri-puta-brza-i-donosi-zvuk-visoke-rezolucije</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 16:52:00 +0100</pubDate>
            <title>Bluetooth tehnologija postaje četiri puta brža i donosi zvuk visoke rezolucije</title>
            <description>
                <![CDATA[Nova Bluetooth tehnologija donosi četiri puta veći protok podataka, manju potrošnju baterije i savršen bežični zvuk visoke rezolucije. Saznajte kada stiže]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427486-bluetooth-tehnologija-postaje-cetiri-puta-brza-i-donosi-zvuk-visoke-rezolucije</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Organizacija zadužena za razvoj bežičnih standarda zvanično je odobrila novu tehnologiju visokog protoka podataka koja će maksimalnu brzinu energetski efikasnog <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bluetooth" target="_blank">Bluetooth</a> prenosa povećati sa dva na 7,5 megabita u sekundi. Prvi pametni telefoni i nosivi uređaji opremljeni ovom višestruko bržom tehnologijom očekuju se na tržištu već <strong>tokom naredne godine</strong>.</p>
<p>Novi standard koristi unapređeni fizički sloj za prenos podataka sa daleko efikasnijim sistemima za korekciju grešaka, pri čemu i dalje stabilno radi na uobičajenoj frekvenciji od 2,4 gigaherca bez ikakve potrebe za proširenjem radio kanala. Pored gotovo četiri puta veće brzine, korisnici mogu očekivati znatno stabilniju bežičnu vezu i osetno nižu potrošnju baterije. Uređaji će istu količinu podataka prenositi mnogo brže, što će bežičnom modulu omogućiti da ranije pređe u režim mirovanja i smanji rasipanje energije.</p>
<p>Glavna i najvažnija primena ubrzanog protoka biće standardizovan prenos bežičnog zvuka visoke rezolucije bez ikakvih gubitaka u kvalitetu, kao i puna podrška za višekanalni i prostorni zvuk. Tehnologija će takođe drastično ubrzati sinhronizaciju pametnih satova sa telefonima, preuzimanje sistemskih ažuriranja i razmenu podataka sa naočarima za proširenu stvarnost.</p>
<p>Ipak, tehnologija brzog protoka biće samo opcioni deo nove specifikacije Bluetooth 7.0, što znači da puko navođenje ove oznake na kutiji uređaja neće kupcima garantovati maksimalnu brzinu. Proizvođači hardvera moraće namenski da integrišu i otključaju novu funkciju kako bi ona radila, pri čemu je kompanija Qualcomm već predstavila svoj najnoviji mobilni čip potpuno spreman za ovu generaciju bežičnog prenosa.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4427469-istina-o-fritezama-na-vruc-vazduh-da-li-su-zaista-zdrave</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 14:46:00 +0100</pubDate>
            <title>Svi su ludi za Air Fryer fritezama, a da li su one zapravo prevara? Otkrivamo šta vam niko nije rekao</title>
            <description>
                <![CDATA[Friteze na vruć vazduh osvojile su svet, ali da li su zaista toliko zdrave i isplative? Otkrivamo skrivene mane i istinu iza marketinških poruka]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4427469-istina-o-fritezama-na-vruc-vazduh-da-li-su-zaista-zdrave</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/friteza-na-vruc-vazduh" target="_blank">Friteze na vruć vazduh</a> postale su jedan od najpopularnijih kuhinjskih aparata zahvaljujući obećanju da mogu pripremiti hrskav pomfrit i sočno meso sa minimalnom količinom masti, ali stvarnost iza agresivnih marketinških poruka otkriva drugačiju sliku. Iako ovi uređaji mogu biti izuzetno korisni, oni zapravo nisu revolucionarne mašine za prženje, već najobičnije minijaturne rerne sa snažnim ventilatorima.</p>
<p>Kada je reč o zdravijoj ishrani, tvrdnje proizvođača su delimično tačne. Priprema hrane zaista zahteva samo nekoliko kapi ulja umesto dubokog prženja, čime se drastično smanjuje unos masti i kalorija. Međutim, <strong>pravi problem nastaje kada se svako smanjenje masti automatski izjednači sa zdravim obrokom</strong>. Smrznuti i visoko prerađeni proizvodi ubačeni u aparat ne postaju misteriozno zdraviji, niti sol i šećer u njima magično nestaju pod udarima vrućeg vazduha. Aparat nema nikakve veze sa obećanjima o mršavljenju, jer kalorijski unos i dalje isključivo zavisi od namirnica koje kupac bira.</p>
<p>Stručnjaci posebno upozoravaju na pitanje akrilamida, materije koja se stvara tokom termičke obrade skrobnih namirnica na visokim temperaturama. Najnovija naučna studija objavljena ove godine pokazala je da najveća prosečna koncentracija akrilamida prilikom pečenja krompira može nastati upravo u fritezi na vruć vazduh, što dokazuje da manjak ulja ne znači uvek i manji broj neželjenih materija u hrani.</p>
<h2>Stvarna ušteda vremena i ograničenja u praksi</h2>
<p>Kada je reč o uštedi vremena i struje, aparati imaju stvarne prednosti, ali samo u određenim okolnostima. Zbog malog kapaciteta grejne komore uređaj ne zahteva dugo zagrevanje, što ga čini idealnim i najisplativijim za pripremu jedne ili dve porcije do pola sata.</p>
<p>S druge strane, ukoliko spremate obrok za četvoročlanu porodicu, hranu ćete morati da pečete iz više tura. U tom slučaju, svaka ušteda na vremenu i struji potpuno nestaje, a standardna rerna postaje daleko efikasnije rešenje.</p>
<p>Konačna presuda je da friteze na vruć vazduh nisu prevara, već izuzetno koristan alat za brzu pripremu malih porcija uz znatno manje dodate masti. Ipak, najveća greška je verovanje potrošača da puka kupovina popularnog aparata može preko noći promeniti nezdrave životne navike.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4427460-zasto-veliki-ulagaci-povlace-novac-iz-bitkoina</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 13:39:36 +0100</pubDate>
            <title>Zašto veliki ulagači povlače novac iz bitkoina?</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li je milijarda iz fondova znak panike?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4427460-zasto-veliki-ulagaci-povlace-novac-iz-bitkoina</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Za ulaganje u bitkoin danas nije neophodno otvarati digitalni novčanik niti samostalno čuvati privatne ključeve. Dovoljno je <strong>kupiti udeo u fondu kojim se trguje na berzi</strong>. To je pristup približilo milionima ljudi, ali je istovremeno povezalo bitkoin sa navikama investitora koji lako premeštaju novac između različitih tržišta.</p>
<p>Krajem oktobra američki fondovi koji prate cenu bitkoina zabeležili su <strong>dnevni odliv od oko 643 miliona dolara, najveći za nekoliko meseci</strong>. Tokom dva uzastopna dana, iz njih je povučeno više od milijardu dolara. U isto vreme, tržište je bilo uznemireno bezbednosnim incidentom na velikoj kripto berzi i neizvesnošću oko američkih izbora.</p>
<p>Ovi brojevi deluju dramatično, ali ne znače da je milijardu dolara vrednog bitkoina jednostavno prodato na berzama. Odlivi pokazuju da su ulagači povlačili novac iz fondova, a ne nužno da su svi izgubili veru u kriptovalutu. Deo njih možda je samo smanjio rizik dok čeka da se tržište smiri.</p>
<p>Ipak, tokovi novca imaju značaj. Kada mnogo ulagača istovremeno izlazi iz fondova, upravljači moraju da prilagode imovinu koju drže. Takva reakcija može dodatno pojačati pritisak na cenu. <strong>Fondovi su zato istovremeno most ka širem tržištu i kanal kroz koji se nervoza brzo prenosi.</strong></p>
<p>Tu se krije paradoks. ETF je bitkoin učinio jednostavnijim za kupovinu, ali nije uklonio kolebanja. Naprotiv, ulagač sada može jednim klikom da kupi bitkoin, pa isto tako brzo i da odustane. To može oslabiti tvrdnju da ulazak velikih finansijskih institucija automatski znači stabilnije tržište.</p>
<p>Takođe je važna i <strong>razlika između posedovanja bitkoina i posedovanja udela u fondu</strong>. Udeo može biti praktičniji, ali ulagač ne kontroliše direktno digitalni novac. S druge strane, samostalno čuvanje bitkoina traži znanje i odgovornost koje mnogi radije prepuštaju posredniku.</p>
<p>Možda ETF fondovi nisu promenili prirodu bitkoina, ali su <strong>promenili način na koji tržište reaguje na strah</strong>. Ostaje pitanje kako čitaoci tumače ovakve odlive, kao znak da se veliki ulagači povlače ili kao kratkotrajnu cenu koju bitkoin plaća da bi postao dostupan svima.</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427314-kako-ubrzati-google-chrome-pet-skrivenih-opcija</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 12:25:00 +0100</pubDate>
            <title>Kompjuter koči čim uđete na internet? Isključite ovo u Chrome i bukvalno će poleteti</title>
            <description>
                <![CDATA[Vaš Google Chrome troši previše RAM memorije i usporava računar? Saznajte kako da isključite pet skrivenih opcija i brzo oslobodite resurse]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427314-kako-ubrzati-google-chrome-pet-skrivenih-opcija</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Pregledač Google <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/chrome" target="_blank">Chrome</a> često bespotrebno opterećuje radnu memoriju računara, a glavni krivac nije samo veliki broj otvorenih kartica. Sistem u pozadini pokreće niz agresivnih procesa i alata veštačke inteligencije koji tiho guše hardver, ali se njihovim jednostavnim isključivanjem u podešavanjima oslobađaju gigabajti memorije bez ikakvog gubitka u kvalitetu surfovanja.</p>
<p>​<strong>Prvi korak je potpuno gašenje aplikacije</strong>. Klikom na dugme za izlaz pregledač zapravo nastavlja da radi u pozadini kako bi održao aktivne mrežne aplikacije i ekstenzije, što se jasno može videti u menadžeru zadataka operativnog sistema.</p>
<p>Ovaj problem rešava se u sistemskim podešavanjima isključivanjem opcije za rad aplikacija u pozadini nakon zatvaranja programa. Drugi nepotreban udar na resurse donosi <strong>funkcija učitavanja stranica unapred</strong>. Sistem pokušava da predvidi korisnikove poteze i učitava sajtove i pre nego što kliknete na link.</p>
<p>Gašenjem ove opcije u sekciji za efikasnost štedi se ogromna količina radne memorije, uz jedva primetan gubitak u brzini učitavanja.</p>
<h2>​Agresivna sinhronizacija i skrivena veštačka inteligencija</h2>
<p>​U istoj sekciji za efikasnost nalazi se i režim za uštedu memorije koji obavezno treba postaviti na <strong>maksimalni nivo</strong> kako bi se neaktivne kartice što pre uspavale, dok se važni poslovni sajtovi mogu dodati na listu izuzetaka. Značajno rasterećenje hardvera donosi i blokiranje pozadinske sinhronizacije u podešavanjima privatnosti. Mnogi moderni sajtovi zahtevaju dozvolu da preuzimaju podatke i obaveštenja čak i kada su potpuno neaktivni, pa se ograničavanjem te opcije drastično smanjuje opterećenje mrežnih i sistemskih resursa.</p>
<p>​Najveći skriveni potrošač poslednjih meseci jeste lokalna obrada podataka pomoću veštačke inteligencije. Kako bi ubrzao rad novih funkcija za grupisanje kartica i proveru prevara, Chrome može u pozadini da preuzme oko 20 gigabajta AI modela i koristi isključivo procesor vašeg računara umesto servera u oblaku. <strong>Isključivanjem inovacija veštačke inteligencije</strong> na uređaju hardver se momentalno oslobađa teškog tereta, a računar ponovo počinje da radi glatko i bez iritantnog kočenja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427289-velika-trojka-ga-odbila-pa-ilon-mask-pravi-svoju-5g-mrezu-i-podize-hiljade-baznih-stanica</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 11:35:00 +0100</pubDate>
            <title>Velika trojka ga odbila, pa Ilon Mask pravi svoju 5G mrežu i podiže hiljade baznih stanica</title>
            <description>
                <![CDATA[Ilon Mask i SpaceX grade sopstvenu nacionalnu 5G mrežu u partnerstvu sa kompanijom Qualcomm, postajući direktna pretnja najvećim mobilnim operaterima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427289-velika-trojka-ga-odbila-pa-ilon-mask-pravi-svoju-5g-mrezu-i-podize-hiljade-baznih-stanica</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ilon-mask" target="_blank">Ilon Mask</a> i njegova kompanija SpaceX polako ostvaruju plan da pretvore Starlink u jednog od glavnih mobilnih operatera u Sjedinjenim Američkim Državama. Tehnološki gigant Qualcomm saopštio je da će Starlink koristiti njihovu hardversku platformu Dragonwing za izgradnju potpuno nezavisne nacionalne zemaljske 5G mreže.</p>
<p>​Pored najveće svetske satelitske infrastrukture, Maskova kompanija sada podiže i desetine hiljada klasičnih baznih stanica širom Amerike kako bi direktno parirala najvećim telekomunikacionim igračima. Nedavna kupovina licenci za frekvencijski spektar od 800 megaherca omogućiće signalu da lako prolazi kroz zidove i fizičke prepreke.</p>
<p>Ova niska frekvencija će se kombinovati sa postojećim globalnim opsegom od dva gigaherca, što će korisnicima obezbediti stabilan i brz internet čak i duboko unutar stambenih i poslovnih zgrada. Prema navodima iz kompanije Qualcomm, ubrzano postavljanje 5G infrastrukture počeće naredne godine, a cela arhitektura postavlja i sigurne temelje za buduću 6G mrežu baziranu na veštačkoj inteligenciji.</p>
<p>​Odluka o samostalnoj izgradnji ogromne infrastrukture doneta je nakon neuspelih pregovora sa vodećim američkim operaterima. Kompanije AT&T, T-Mobile i Verizon navodno su odbile zahteve da Starlink koristi njihove kapacitete i posluje samo kao virtuelni mobilni operater.</p>
<p>Shvativši da najveći igrači nemaju ekonomski interes da mu ustupe resurse i stvore sebi opasnog rivala, Mask je sklopio partnerstvo sa kompanijom EchoStar i brendom Boost Mobile radi stvaranja nezavisne mreže koja će ozbiljno uzdrmati američko telekomunikaciono tržište.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4427279-blizi-se-gta-6-a-sony-ostaje-bez-konzola-prodaja-igara-raste-ali-zalihe-ps5-nestaju</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 10:44:07 +0100</pubDate>
            <title>Bliži se GTA 6, a Sony ostaje bez konzola: Prodaja igara raste, ali zalihe PS5 nestaju</title>
            <description>
                <![CDATA[Kompanija Sony beleži ogroman skok profita od video igara, ali drastičan pad isporuka konzola PlayStation 5 preti da ugrozi predstojeći izlazak igre GTA 6]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4427279-blizi-se-gta-6-a-sony-ostaje-bez-konzola-prodaja-igara-raste-ali-zalihe-ps5-nestaju</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Uprkos globalnoj krizi sa memorijskim čipovima i visokim carinama koje otežavaju proizvodnju, gejming divizija kompanije Sony zabeležila je odličan poslovni kvartal. Iako je isporučeno samo 2,6 miliona konzola <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/playstation" target="_blank">PlayStation</a> 5 u poređenju sa četiri miliona iz istog perioda prošle godine, ogroman rast prodaje video igara i mrežnih usluga doneo je kompaniji povećanje profita od čak 83 odsto.</p>
<p>​Prodaja igara skočila je za gotovo deset miliona primeraka, pri čemu digitalna preuzimanja sada čine 78 odsto ukupne prodaje. Na krilima novog hita <a title="Marvel’s Wolverine recenzija: Logan je konačno dobio igru kakvu je zaslužio" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4397013-marvels-wolverine-recenzija" target="_blank">Marvels Wolverine</a> koji je za pedeset dana prodat u 2,4 miliona kopija, ukupna prodaja softvera donela je kompaniji neverovatnih 4,48 milijardi dolara u jednom kvartalu. Ukupna prodaja konzole PlayStation 5 dostigla je 97,9 miliona primeraka, pa se očekuje da će jubilarna brojka od 100 miliona biti probijena tokom predstojećih praznika.</p>
<h2>​Nestašica pred najveći gejming događaj decenije</h2>
<p>​Ipak, drastičan pad isporuka samog hardvera izaziva ozbiljnu zabrinutost kod igrača, jer za tačno dve nedelje izlazi Grand Theft Auto 6. Očekuje se da će dugoočekivani hit kompanije Rockstar dodatno usijati potražnju, a vrednost prednarudžbina za ovu igru navodno je već dostigla 750 miliona dolara.</p>
<p>​Dodatni pritisak stvara i nova konzola PlayStation 5 Pro za kojom vlada nezapamćeno interesovanje, pa pojedini trgovci <a title="Sony uvodi lutriju za PS5 Pro: Da biste ga kupili, morate da dokažete da ste igrali PlayStation" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4406193-sony-ps5-pro-lutrija-japan-60-sati-igranja" target="_blank">organizuju lutrije</a> kako bi izbegli masovnu kupovinu od strane preprodavaca. Iako su ranije tvrdili da imaju dovoljno zaliha za sve kupce, čelnici japanskog giganta nedavno su upozorili distributere da će velika potražnja i problemi sa komponentama ograničavati isporuke uređaja sve do naredne godine, ostavljajući mnoge gejmere praznih ruku u najgorem mogućem trenutku.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427215-ko-hakuje-frizidere-u-supermarketima-sirom-evrope-i-zasto</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 09:43:03 +0100</pubDate>
            <title>Ko hakuje frižidere u supermarketima širom Evrope i zašto?</title>
            <description>
                <![CDATA[Serija sajber napada uništila je hranu u prodavnicama širom Evrope. Saznajte ko hakuje frižidere u supermarketima i zašto se sumnja na državnu sabotažu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4427215-ko-hakuje-frizidere-u-supermarketima-sirom-evrope-i-zasto</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Serija nezapamćenih <a title="Upali u sistem supermarketa i pogasili frižidere: Temperatura skočila na 50 stepeni, hrana im završila u smeću" rel="noopener" href="https://biznis.telegraf.rs/info-biz/4425442-upali-u-sistem-supermarketa-i-pogasili-frizidere-temperatura-skocila-na-50-stepeni-hrana-im-zavrsila-u-smecu" target="_blank">sajber napada na supermarkete</a> u sedam evropskih zemalja otvorila je ključno bezbednosno pitanje: ko hakuje komercijalne frižidere i zamrzivače i šta je pravi motiv ovakvih akcija. Nakon što su nepoznati napadači daljinskim putem podigli temperaturu rashladnih vitrina na čak 50 stepeni i namerno uništili ogromne količine hrane, <strong>stručnjaci i zapadne obaveštajne službe aktivno tragaju za počiniocima</strong>.</p>
<p>Iako nijedna poznata <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/hakeri" target="_blank">hakerska</a> grupa nije preuzela odgovornost, a potpuno je izostao i klasičan zahtev za novčanu otkupninu, analitičari iz kompanije za sajber bezbednost Sofos smatraju da postoje dva najverovatnija scenarija. <strong>Prvi ukazuje na izuzetno sposobnog usamljenog napadača koji deluje iz ličnih pobuda, dok drugi i daleko opasniji scenario sugeriše da iza napada stoje moćni državni aparati</strong>.</p>
<p>Zapadne obaveštajne službe veruju da Moskva vodi tihu kampanju sabotaže širom Evrope, ali se zbog ranijih sličnih incidenata u američkim vojnim bazama na radaru nalaze i hakerske jedinice iz Severne Koreje i Kine.</p>
<h2>Psihološki udar na stanovništvo i ranjivost sistema</h2>
<p>Glavni motiv uključenih državnih aktera bio bi demonstracija moći i izazivanje snažnog psihološkog udara na stanovništvo kroz narušavanje lanca snabdevanja hranom i stvaranje prizora praznih rafova. Zvaničnici Evropske unije već su oštro osudili ove napade, nazivajući ih namernim pokušajem podrivanja poverenja potrošača u osnovnu bezbednost.</p>
<p>Samu sabotažu dodatno olakšava frapantan <a title="HUB201 dodelio prve međunarodne sertifikate za NIS2 stručnjake i najavio novi poziv za obuku" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4401134-hub201-dodelio-prve-medjunarodne-sertifikate-za-nis2-strucnjake-i-najavio-novi-poziv-za-obuku" target="_blank">nedostatak IT zaštite</a> u maloprodajnom sektoru. Za razliku od kućnih računara, softveri komercijalnih frižidera često su godinama direktno povezani na internet ili mobilnu mrežu bez ikakvih bezbednosnih zakrpa. Održavanje ovakvih sistema retko je prioritet trgovcima, što napadačima omogućava da se jednostavno poigraju sa prekidačima za hlađenje, a da za sobom ne ostave apsolutno nikakav zlonamerni kod niti digitalni trag.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426772-izbegnite-ove-ceste-greske-pri-kupovini-oled-televizora-tokom-crnog-petka-na-3-stvari-treba-obratiti-paznju</guid>
            <pubDate>Thu, 05 Nov 2026 07:00:00 +0100</pubDate>
            <title>Izbegnite ove česte greške pri kupovini OLED televizora tokom Crnog petka: Na 3 stvari treba obratiti pažnju</title>
            <description>
                <![CDATA[Planirate kupovinu OLED televizora na prazničnim popustima? Saznajte koje greške kupci najčešće prave i zašto svetla soba može uništiti doživljaj slike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426772-izbegnite-ove-ceste-greske-pri-kupovini-oled-televizora-tokom-crnog-petka-na-3-stvari-treba-obratiti-paznju</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Veliki sezonski popusti tokom Crnog petka tradicionalno mame kupce na kupovinu televizora visoke klase, ali nekritičan izbor <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/oled" target="_blank">OLED</a> modela može dovesti do skupog razočaranja ukoliko se ne uzmu u obzir specifičnosti prostora i tehnička ograničenja jeftinijih panela. Iako OLED ekrani pružaju savršen kontrast i živopisne boje, oni nisu uvek idealno rešenje za svaki dom.</p>
<p><strong>Prva i najčešća zamka jeste osvetljenje prostorije</strong>. Standardni OLED paneli u proseku nisu svetliji od klasičnih LED modela, osim ako niste spremni da platite znatno višu cenu za najskuplje premijum serije. Ako se televizor postavlja u svetlu sobu sa velikim prozorima i puno dnevnog sunca, kvalitetan LED ekran često pruža vidljiviju i bolju sliku od bazičnog OLED konkurenta.</p>
<h2>Pravilno merenje razdaljine i kompromisi jeftinih panela</h2>
<p><strong>Druga greška tiče se odabira dijagonale</strong>. Za spavaće sobe i manje prostore preporučuje se ekran od 55 inča, dok je format od 65 inča zlatna sredina za većinu dnevnih boravaka. Dijagonale od 77 inča i veće rezervisane su za namenske kućne bioskope gde je beskompromisan kvalitet slike na prvom mestu, pa nema potrebe trošiti novac na prevelik ekran koji prostorija ne može da primi.</p>
<p><strong>Treći rizik krije se u samim popustima na takozvane <a title="Zašto su OLED televizori i dalje toliko skupi? Ovo su pravi razlozi" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4304509-zasto-su-oled-televizori-i-dalje-toliko-skupi-ovo-su-pravi-razlozi" target="_blank">pristupačne OLED modele</a></strong>. Kako bi spustili cenu, proizvođači u takve uređaje često ugrađuju znatno slabije procesore za obradu slike. Rezultat mogu biti šum na ekranu, neprijatna zamućenja i lošiji prikaz brzih kadrova.</p>
<h3 data-path-to-node="11">Zbog toga izbor mora zavisiti od stvarne namene:</h3>
<ul>
<li data-path-to-node="12,0,0"><strong>Za gledanje filmova i serija</strong>: Jeftiniji OLED televizori sasvim korektno obavljaju posao pri standardnim rezolucijama i nižim brzinama smenjivanja kadrova.</li>
<li data-path-to-node="12,1,0"><strong>Za moderne video igre</strong>: Bolje je birati skuplje uređaje koji poseduju punu hardversku podršku za promenljive stope osvežavanja, G-Sync i FreeSync standarde koji sprečavaju seckanje prikaza.</li>
</ul>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426808-openai-gasi-chatgpt-classic-za-racunare-datum-i-podaci</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 21:16:05 +0100</pubDate>
            <title>OpenAI gasi ChatGPT Classic za računare: Evo kada i šta će biti sa svim vašim porukama</title>
            <description>
                <![CDATA[OpenAI trajno gasi ChatGPT Classic za računare 30. januara 2027. godine. Saznajte šta se dešava sa istorijom razgovora i koje novine donosi novi program]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426808-openai-gasi-chatgpt-classic-za-racunare-datum-i-podaci</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/openai" target="_blank">OpenAI</a> je odredio<strong> 30. januar 2027. godine kao krajnji rok za potpuno gašenje aplikacije ChatGPT Classic</strong> za desktop računare, uz obaveštenje korisnicima da pređu na novu verziju programa. Iz kompanije naglašavaju da korisnici neće morati da počinju razgovore ispočetka, jer će svi sačuvani dijalozi i kompletna istorija upita automatski ostati dostupni u novom klijentu koji je objavljen pre nekoliko meseci.</p>
<p>ChatGPT Classic je prethodna verzija računarskog programa koja je preimenovana u julu nakon lansiranja nove generacije softvera. Od tog trenutka klasični program nije dobijao bezbednosna i funkcionalna poboljšanja pošto su se razvojni timovi posvetili aktuelnoj platformi, pa će za dalji pristup veštačkoj inteligenciji sa računara biti neophodno preuzimanje najnovije verzije.</p>
<h2>Spajanje četovanja i radnih zadataka u jednom prozoru</h2>
<p><a title="RAM u vašem računaru? Šef OpenAI misli da je to &quot;užasno&quot; rasipanje resursa" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425143-sem-altman-ram-memorija-ai-data-centri" target="_blank">Kompanija koju vodi Sem Altma</a>n u narednim nedeljama započinje javno testiranje objedinjenog interfejsa koji spaja dosadašnje odvojene celine za dopisivanje i rad. Korisnici će unutar jednog prozora, bez otvaranja novih kartica, moći da prilažu radne fajlove, zadaju instrukcije za izradu sajtova ili prezentacija i prate njihov napredak u realnom vremenu dok razgovaraju sa botom.</p>
<p>Programerski alat Kodeks nastaviće da radi kao zaseban servis unutar računarske aplikacije, ali od decembra stupa na snagu zajednički limit korišćenja za <a title="Nintendo Switch 2 otključan uz pomoć AI: Hakerima pomogao ChatGPT Codex, ovo je samo početak" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425363-nintendo-switch-2-jailbreak-openai-codex" target="_blank">ChatGPT i Kodeks</a>. Potrošnja dodeljenih resursa zavisiće od složenosti postavljenog zadatka i izabranog modela, pri čemu obrada težih programskih upita troši više bodova.</p>
<p>Preostali limiti i vreme obnove biće vidljivi u podešavanjima, uz mogućnost dokupa kredita ili prelaska na skuplju pretplatu, dok osnovni brzi čet neće trošiti zajedničke limite.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4426811-zasto-su-prednji-usb-portovi-na-racunaru-sporiji-od-zadnjih</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 19:05:12 +0100</pubDate>
            <title>Zašto su prednji USB priključci na računaru znatno sporiji od onih na poleđini kućišta</title>
            <description>
                <![CDATA[Primećujete da vam računar sporo prebacuje podatke na disk? Saznajte zašto su prednji USB portovi znatno sporiji od zadnjih i kako pravilno rasporediti uređaje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4426811-zasto-su-prednji-usb-portovi-na-racunaru-sporiji-od-zadnjih</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Prednji <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/usb" target="_blank">USB</a> priključci na desktop računarima nude veliku praktičnost pri svakodnevnom radu, ali zbog same konstrukcije kućišta i matične ploče mogu drastično usporiti prenos podataka i produžiti vreme punjenja baterije na povezanim uređajima.</p>
<p>Glavni razlog leži u načinu na koji su konektori povezani sa hardverom. Priključci na zadnjoj strani računara zalemljeni su direktno na samu matičnu ploču, što obezbeđuje najkraći mogući put za struju i podatke bez ikakvih smetnji. Nasuprot tome, prednji portovi do elektronskih kontrolera stižu preko dugačkih unutrašnjih produžnih kablova, pri čemu svaki dodatni spoj u kućištu stvara neizbežan pad kvaliteta i jačine signala.</p>
<h2>Deljenje brzine i skrivena hardverska ograničenja</h2>
<p>Pored dužeg puta prenosa, problem stvara i deljenje resursa. Dok zadnji panel poseduje nezavisne kanale, prednji ulazi u kućištu gotovo uvek dele jedan zajednički interni konektor. To znači da se ukupan protok deli na sve ubodene uređaje, pa će istovremeno uključivanje dva brza diska automatski prepoloviti njihovu radnu brzinu. Čak i moderni modeli poput računara Mac mini ili Mac Studio prate ovu logiku, pa na prednjem delu nude ulaze do 10 gigabita u sekundi, dok su znatno brži Thunderbolt priključci od 40 gigabita smešteni isključivo pozadi.</p>
<div id="attachment_5446805" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Mac Mini" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/04/shutterstock2805718573-694346-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/04/shutterstock2805718573-694346-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Mac Mini" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: eric1207cvb/Shutterstock.com</span>
                                </div>
<h2>Koje uređaje uključivati napred, a koje pozadi</h2>
<p>Zbog ovakve arhitekture pravilan raspored kablova ima presudan značaj. Uređaji niske potrošnje kao što su miš, tastatura, slušalice ili obične fleš memorije sa kojih se povremeno kopiraju sitni dokumenti rade besprekorno na prednjoj strani jer ne zahtevaju veliku propusnu moć. Sa druge strane, hardver koji zavisi od brzog prenosa i minimalnog kašnjenja, poput eksternih brzih diskova, opreme za video snimanje ili uređaja za virtuelnu stvarnost, mora se povezivati isključivo na zadnje ulaze kako računar ne bi nepotrebno gušio njihove mogućnosti.<br />
(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4426799-youtube-tajni-projekat-tamba-nova-drustvena-mreza-poruke</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 16:11:00 +0100</pubDate>
            <title>YouTube tajno razvija svoju društvenu mrežu: Otkriven misteriozni projekat Tamba</title>
            <description>
                <![CDATA[U kodu aplikacije YouTube otkriven je tajni projekat Tamba koji donosi privatne poruke, grupne četove i izgled po uzoru na Instagram. Saznajte detalje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4426799-youtube-tajni-projekat-tamba-nova-drustvena-mreza-poruke</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>U programskom kodu nove verzije aplikacije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/youtube" target="_blank">YouTube</a> za operativni sistem Android otkriveni su tragovi <strong>tajnog eksperimentalnog projekta pod nazivom Tamba</strong>, koji najveću svetsku platformu za video sadržaje <strong>pretvara u kompletnu društvenu mrežu nalik na Instagram</strong>, prenosi portal Android Authority.</p>
<p>Analiza instalacionih datoteka verzije 21.44.534 otkrila je originalni grafički logotip u obliku talasaste linije sa simbolom za reprodukciju, kao i čitav paket unikatnih ikonica nacrtanih u stilu slobodne ruke. Donja navigaciona traka donosi prečice za početni ekran, pretragu, kreiranje sadržaja, kameru, sanduče sa porukama, nalepnice i glasovni mikrofon, dok se u pozadinskom kodu pominju i posebne oznake za krunu, katanac i gejming kontroler.</p>
<h2>Privatni profili, dopisivanje i video odgovori u četu</h2>
<p>Sistem razvija mogućnosti direktne komunikacije među korisnicima koje do sada nisu bile dostupne na platformi. <strong>Korisnici će moći da prate jedni druge, šalju zahteve za praćenje, zaključavaju profile i razmenjuju privatne poruke, fotografije i video zapise unutar pojedinačnih ili grupnih četova</strong>.</p>
<p>Pored toga, nova platforma uvodi lajkove u obliku srca, mogućnost odgovaranja na komentare putem glasovnih poruka ili kratkih snimaka, kao i gledanje Shorts formata direktno unutar prozora za dopisivanje.</p>
<p>Kod otkriva postojanje zasebnog programskog paketa koji sadrži oznake za podršku na Android i iOS operativnim sistemima. Iako oznaka eksperimentalnog okruženja sugeriše da kompanija trenutno testira novitete među ograničenim krugom inženjera pre bilo kakvog masovnog lansiranja, uvođenje ovakvih alata potvrđuje da <a title="Google vam ne nudi najbolju verziju YouTube, evo kako da je zapravo otključate" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425978-youtube-shorts-preporuke-kako-ukloniti" target="_blank">YouTube želi da zadrži korisnike</a> unutar sopstvenog ekosistema i direktno parira konkurentskim društvenim mrežama.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4426795-apple-naplacuje-memoriju-tri-puta-skuplje-iphone-18-pro</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 15:25:07 +0100</pubDate>
            <title>Apple naplaćuje memoriju tri puta skuplje od troškova: Marže na iPhone 18 Pro čak 300%</title>
            <description>
                <![CDATA[Iako Apple tvrdi da skupe komponente smanjuju profit, analiza otkriva da memoriju za iPhone 18 Pro naplaćuje tri puta skuplje od sopstvenih troškova]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4426795-apple-naplacuje-memoriju-tri-puta-skuplje-iphone-18-pro</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako rukovodstvo kompanije <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> upozorava investitore da poskupljenje komponenti nagriza profitne marže, najnovija finansijska analiza pokazuje da tehnološki gigant i dalje naplaćuje dodatnu memoriju na telefonu iPhone 18 Pro <strong>više od tri puta skuplje u odnosu na sopstvene proizvodne troškove</strong>.</p>
<p>Kupovina uređaja sa više radne ili skladišne memorije oduvek je predstavljala skup izdatak za korisnike Apple ekosistema, ali razlika u ceni nikada nije bila očiglednija. Prema analizi koju prenosi Wall Street Journal, prelazak sa osnovnog skladišta od 256 gigabajta na model od jednog terabajta na telefonu <a title="Apple smanjuje proizvodnju iPhone 18 Pro i Pro Max telefona: Visoke cene im se obile o glavu" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4413241-visoke-cene-oborile-potraznju-apple-smanjuje-proizvodnju-iphone-18-pro-i-pro-max-telefona-za-20-odsto" target="_blank">iPhone 18 Pro kupca košta dodatnih 600 dolara</a>.</p>
<p>Iako sama kompanija plaća znatno skuplje memorijske module nego ranije, sa procenjenim direktnim troškom od oko <strong>192 dolara po uređaju</strong>, krajnja cena za korisnika i dalje je <strong>trostruko veća</strong> od nabavne.</p>
<h2>Nekada marža od 1.000 odsto, danas trostruka zarada</h2>
<p>Poređenja radi, kod prethodne generacije iPhone 17 Pro ista nadogradnja skladišta koštala je <strong>400 dolara</strong>, dok je nabavni trošak memorije za Apple tada iznosio svega <strong>42 dolara</strong>, što je predstavljalo maržu od skoro neverovatnih 1.000 procenata.</p>
<p>Kompanija je nedavno saopštila da će rast cena memorijskih čipova umanjiti bruto profitnu maržu tokom predstojećih prazničnih meseci i da se pritisak na poslovanje neće skoro smiriti.</p>
<p>Ipak, ekonomska računica pokazuje da teret poskupljenja na svetskom tržištu poluprovodnika gotovo u celosti snose krajnji potrošači, dok tehnološki gigant i u uslovima skuplje proizvodnje održava visoku zaradu na svakom prodatom gigabajtu.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426822-google-uslovljava-skole-prihvatite-vestacku-inteligenciju-ili-gubite-pristup-pretrazivacu</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 14:47:27 +0100</pubDate>
            <title>Google uslovljava škole: Prihvatite veštačku inteligenciju ili gubite pristup pretraživaču</title>
            <description>
                <![CDATA[Kompanija Google uslovljava škole da omoguće pristup veštačkoj inteligenciji Gemini ili će đacima na nalozima biti ukinut i klasičan internet pretraživač]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426822-google-uslovljava-skole-prihvatite-vestacku-inteligenciju-ili-gubite-pristup-pretrazivacu</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> postavila je oštar ultimatum obrazovnim ustanovama, najavljujući da će <strong>osnovne i srednje škole morati u potpunosti da prihvate njene servise veštačke inteligencije ukoliko žele da zadrže pristup internet pretraživaču za svoje učenike.</strong></p>
<p>Prema novim pravilima, alati kao što su Gemini, integrisane beležnice i sama internet pretraga biće fabrički isključeni za đačke naloge sve dok ih školski administratori ručno ne odobre. Potpredsednik kompanije za obrazovanje Kris Filips objašnjava da su internet pretraga i veštačka inteligencija sada duboko integrisane platforme. Ukoliko uprava škole odluči da zabrani primenu veštačke inteligencije, učenici će automatski izgubiti i klasičnu pretragu interneta, a na ekranu će dobijati samo obaveštenje da im servis nije dostupan.</p>
<p>Ovakav potez predstavlja agresivan pokušaj da se nametne korišćenje modela Gemini među učenicima i nastavnicima, čime Google direktno napada dominaciju konkurentskog servisa ChatGPT koji trenutno ima mnogo širu primenu. Edukativna platforma Classroom, koju širom sveta koristi više od 150 miliona ljudi, dobiće novu funkciju vođenog učenja. Zvaničnici objašnjavaju da je softver dizajniran da vodi učenike kroz rešavanje problema umesto da im samo izbaci gotov odgovor, što bi trebalo da ublaži strahove od masovnog varanja na testovima.</p>
<p>Insistiranje na uvođenju četbota direktno se kosi sa rastućim otporom u američkim školama, gde administracija masovno zabranjuje generativne modele na školskim uređajima.</p>
<p>Pored pritiska prosvetnih radnika, tehnološki gigant suočava se i sa nezadovoljstvom investitora. Rukovodstvo je nedavno priznalo da pretraga bazirana na veštačkoj inteligenciji trenutno donosi znatno manje novca od tradicionalne, što je dovelo do oštrog pada vrednosti akcija krovne kompanije Alphabet za čak deset odsto.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4426762-robot-fetch-od-300-dolara-donosi-lopticu-arduino</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 14:12:00 +0100</pubDate>
            <title>Genijalac napravio robotskog psa za 300 dolara: Samostalno lovi lopticu po sobi i donosi vam</title>
            <description>
                <![CDATA[Kreator Sector 07 napravio je autonomnog robota od 300 dolara koji samostalno pronalazi i donosi lopticu. Saznajte kako radi ovaj pristupačni Arduino projekat]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4426762-robot-fetch-od-300-dolara-donosi-lopticu-arduino</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kreator poznat pod imenom Sector 07 konstruisao je potpuno autonomnog <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/robot" target="_blank">robota</a> pod nazivom <strong>Fetch</strong>, koji samostalno pronalazi narandžastu lopticu na podu, hvata je mehaničkim rukama i donosi nazad do podignute ljudske ruke, a trošak svih delova iznosi svega oko 300 dolara. Mašina obavlja ceo ciklus kretanja bez ikakve asistencije korisnika, dokazujući da precizno usmeren hardver i ciljani algoritmi mogu doneti napredno ponašanje uz skroman budžet.</p>
<p>Robot započinje kretanje skeniranjem prostora pomoću kamere. Kada uoči lopticu, sistem navodi točkove ka njoj, pruža dve ruke odštampane na 3D štampaču i zatvara ih oko cilja. Nakon što obezbedi plen, okreće se, traži siluetu podignute ljudske šake, vozi prema njoj i isporučuje lopticu.</p>
<h2>Razdvojeni procesori za sliku i rad motora</h2>
<p>Ključ stabilnog rada leži u podeli računarskih zadataka na novoj razvojnoj ploči Arduino UNO Q. Jedan procesor zadužen je za pokretanje operativnog sistema Linux i zahtevnu obradu video signala sa kamere, dok zaseban mikrokontroler u realnom vremenu i bez kašnjenja upravlja elektromotorima i servo mehanizmima. Šasija vozila izrađena je tehnikom 3D štampe tako da se delovi sklapaju uklapanjem uz minimalnu upotrebu šrafova.</p>
<div id="attachment_5446581" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Robot Feč, Sektor 07" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/04/v046hpvuntyh1-242144-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/04/v046hpvuntyh1-242144-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Robot Feč, Sektor 07" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Printksrin: Youtube/SECTOR 07</span>
                                </div>
<p>Sistem računarskog vida izuzetno je ekonomičan i obučen je na bazi od svega 400 fotografija preko platforme Edge Impulse i algoritma YOLO-Pro. Model je uvežban da prepoznaje samo dva objekta: narandžastu loptu i ljudsku ruku, što omogućava trenutno prevođenje slike u komande za kretanje.</p>
<p>Kako bi robot bio zanimljiviji posmatračima, dodati su prednji ekran sa animiranim očima, pokretne uši i unapred snimljene glasovne poruke kreirane putem servisa ElevenLabs. Autor je celokupnu dokumentaciju, 3D modele i programski kod objavio potpuno besplatno na platformi Arduino Project Hub, pružajući zajednici gotovu osnovu za dalji razvoj pristupačne kućne robotike.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426682-binance-otkrio-kako-su-hakeri-izveli-pljacku-od-6-milijardi</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 13:25:03 +0100</pubDate>
            <title>Binance otkrio kako su hakeri izveli jednu od najvećih pljački u istoriji: Ovo je filmska priča!</title>
            <description>
                <![CDATA[Binance je objavio detalje najveće pljačke u istoriji. Saznajte kako su severnokorejski hakeri preko lažnog intervjua za posao ukrali preko 6 milijardi dolara]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426682-binance-otkrio-kako-su-hakeri-izveli-pljacku-od-6-milijardi</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Najveća svetska kripto berza <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/binance" target="_blank">Binance</a> objavila je preliminarne rezultate istrage o <a title="Severna Koreja ukrala 6,3 milijarde dolara sa Binance berze u najvećem hakerskom napadu u istoriji" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423630-binance-hakerski-napad-severna-koreja-rekordna-kradja-kriptovaluta" target="_blank">rekordnom hakerskom napadu</a> u kom je ukradeno oko 6,34 milijardi dolara, otkrivši da su napadači mesecima pripremali upad koristeći lažne razgovore za posao, zaražene razvojne alate i zloupotrebu internog sistema veštačke inteligencije.</p>
<p>Prvi pokušaj infiltracije zabeležen je još u junu, kada je inženjer iz tima za razvoj novčanika putem pretraživača preuzeo modifikovanu verziju instalacionog programa za popularnu kodersku alatku. Iako je bezbednosna služba berze tada uočila sumnjivu aktivnost i momentalno zamenila kompromitovani računar, hakeri su uspeli da prikupe ključne podatke o ulogama zaposlenih i strukturi tima koji upravlja novčanicima.</p>
<h2>Lažni video poziv i zamka na razgovoru za direktora</h2>
<p>Glavni proboj usledio je u septembru preko drugog inženjera berze koji je na platformi za traženje posla držao profil sa navedenim radnim mestom. <strong>Napadači su se predstavili kao fiktivna kompanija i zakazali prvi intervju</strong>. Tokom razgovora, lažni predstavnik kadrovske službe obavio je video poziv u realnom vremenu, a radi sticanja poverenja poslao je i link ka ličnom profilu na društvenim mrežama sa fotografijama i video objavama.</p>
<p>Usledio je drugi krug razgovora sa navodnim generalnim direktorom, koji je od inženjera zatražio da na radni računar preuzme programski kod radi rešavanja test zadatka. <strong>Pokretanje zadatka aktiviralo je zlonamerni kod koji je napadačima obezbedio pristup računaru.</strong></p>
<p>Koristeći tu početnu tačku i interni AI alat berze, hakeri su se premrežili do računara kolega iz tima i pronašli digitalni token sa dozvolama za pokretanje sistemskih kontejnera.</p>
<h2>Munjevito pražnjenje novčanika i nadoknada štete</h2>
<p>Napad je realizovan 29. oktobra kada su hakeri pokrenuli skriptu kojom su preuzeli interni servis za potpisivanje transakcija, zaobilazeći standardne bezbednosne procedure za isplatu. U roku od nekoliko minuta povučeni su milioni u kriptovalutama sa deset različitih mreža, uključujući preko <strong>18.000 bitkoina i stotine miliona u tokenima</strong>.</p>
<p>Nakon što su interni alarmi registrovali anomalije, berza je zaustavila isplate.</p>
<p>Do sada je zamrznuto ili presretnuto oko 2,85 milijardi dolara. Prema navodima Federalnog istražnog biroa, iza napada stoji elitna hakerska grupa iz Severne Koreje. Iz kompanije Binance poručuju da korisnici neće snositi nikakve gubitke, navodeći da je do kraja oktobra nadoknađeno 98 odsto sredstava iz sopstvenih rezervi i osiguravajućih fondova, uz potpuno zatvaranje svih bezbednosnih propusta.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4426642-anthropic-upozorenje-ai-koji-sam-sebe-usavrsava</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 12:35:00 +0100</pubDate>
            <title>Tačka bez povratka: Anthropic priznao da je na korak od AI sistema koji sam sebe stvara i usavršava</title>
            <description>
                <![CDATA[Kompanija Anthropic upozorila je da je na korak od stvaranja veštačke inteligencije sposobne za rekurzivno samousavršavanje. Saznajte detalje izveštaja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4426642-anthropic-upozorenje-ai-koji-sam-sebe-usavrsava</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/anthropic" target="_blank">Anthropic</a> upozorila je u zvaničnim regulatornim dokumentima da se nalazi na samom pragu stvaranja modela sposobnog za <strong>rekurzivno samousavršavanje (RSI)</strong>, odnosno veštačke inteligencije koja <strong>može samostalno da trenira i razvija naprednije verzije same sebe</strong>. Ovaj fenomen predstavlja prelomnu tačku u kojoj algoritmi počinju eksponencijalno da ubrzavaju sopstveni napredak, što po mišljenju kritičara otvara rizik od stvaranja sistema van ljudske kontrole, dok zagovornici u tome vide eksploziju produktivnosti i naučnih otkrića.</p>
<p>U dopunjenom izveštaju podnetom komisiji za hartije od vrednosti, tvorac modela Claude u odeljku o faktorima rizika naveo je da već uveliko koristi sopstvenu tehnologiju za ubrzavanje istraživanja i razvoja novih sistema.</p>
<p>Kompanija je otvoreno priznala da u prošlosti <strong>nije uspela pravovremeno da uoči nagli skok u sposobnostima pojedinih modela</strong> sve dok se on nije već dogodio u praksi.</p>
<p>Prema internim procenama kompanije, budući modeli bi vrlo brzo mogli da ispune njihovu internu definiciju dramatično ubrzanog napretka koji se pripisuje samoj veštačkoj inteligenciji. Iako nijedan postojeći sistem još uvek nije zvanično prešao taj prag, podaci ukazuju na to da je ta prekretnica znatno bliža nego što se ranije pretpostavljalo.</p>
<h2>Zadržavanje ljudske kontrole kao uslov bezbednosti</h2>
<p>Kako bi umanjio strahove investitora i javnosti, <a title="AI model zabraniti samo ako ubije preko 50 ljudi? Bizaran predlog kompanije Anthropic podigao buru" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418389-ai-model-zabraniti-samo-ako-ubije-preko-50-ljudi-bizaran-predlog-kompanije-anthropic-podigao-buru" target="_blank">Anthropic naglašava da planira da zadrži ljude</a> u svim ključnim fazama rada. Iz kompanije poručuju da ne nameravaju da prepuste modelu Claude da potpuno samostalno projektuje i stvara naredne generacije vodećih AI sistema bez suštinskog ljudskog nadzora i razumevanja procesa.</p>
<p>Iako analitičari ukazuju na to da berzanska dokumenta često služe i za podizanje marketinške pažnje, činjenica je da je Claude tokom ove godine zabeležio ogroman napredak u pisanju programskog koda, rešavanju matematike i sajber bezbednosti. Zbog toga se procene o skorom dolasku samousavršavajuće veštačke inteligencije u stručnoj javnosti više ne doživljavaju kao puka teorijska nagađanja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4426634-the-elder-scrolls-vi-sentinel-datum-izlaska</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 11:52:46 +0100</pubDate>
            <title>Bethesda konačno otkrila puno ime za The Elder Scrolls VI: Evo kada se očekuje izlazak</title>
            <description>
                <![CDATA[Bethesda je otkrila pun naziv The Elder Scrolls VI: Sentinel. Saznajte detalje o radnji u Hamerfelu i zašto Džejson Šrajer najavljuje izlazak tek za 2028. godinu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4426634-the-elder-scrolls-vi-sentinel-datum-izlaska</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Studio Bethesda Game Studios zvanično je objavio pun naziv dugo očekivanog nastavka svog slavnog RPG serijala, koji će nositi ime <em><strong>The Elder Scrolls VI: Sentinel</strong></em>. Iako je kratki video tizer potvrdio višegodišnje glasine o lokaciji radnje, novinar Blumberga Džejson Šrajer upozorio je igrače da je do premijere ostalo još više od dve godine, što lansiranje pomera najranije za kraj 2028. godine.</p>
<p>Novi video tizer donosi misteriozan citat sveštenika Jazaara, upućenog kraljici Iradne od Hamerfela, datiran na 206. godinu Četvrte ere. To znači da je radnja hronološki smeštena svega <strong>pet godina nakon događaja iz igre Skyrim</strong>, što predstavlja najmanji vremenski razmak između dva glavna nastavka u istoriji franšize. Hamerfel je poznat kao jedina provincija Carstva koja je uspela da se samostalno odbrani od vilenjačkog dominiona Talmor, pa se očekuje da će priča kombinovati političke sukobe sa drevnim proročanstvima.</p>
<h2>Premijera rezervisana za novu Xbox konzolu</h2>
<p>Potvrda da je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/video-igre" target="_blank">igra</a> udaljena još godinama poklapa se sa glasinama iz hardverske industrije o novoj Microsoft konzoli pod radnim nazivom Project Helix, čiji je izlazak navodno planiran za jesen 2028. godine. Analitičari ističu da odlaganje konzole sa 2027. na 2028. godinu nije posledica problema u proizvodnji čipova, već svesna odluka da se hardver lansira uz megahit kao što je novi Elder Scrolls.</p>
<p>Bethesda trenutno paralelno radi na <a title="Starfield je završio 2023. sa &quot;uglavnom negativnim&quot; ocenama na Steamu: &quot;Igra prepuna ničega&quot;" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/3812091-starfield-je-zavrsio-2023-sa-uglavnom-negativnim-ocenama-na-steamu-igra-prepuna-nicega" target="_blank">održavanju igre Starfield</a> i novim projektima iz univerzuma Fallout, dok su nedavna otpuštanja u odeljenju Xbox dodatno uticala na tempo razvoja. Iz studija poručuju da će proći dosta vremena pre nego što prikažu prve snimke gejmpleja, a sve ukazuje na to da će Sentinel poslužiti kao glavni adut za proboj naredne generacije konzola.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/mFu8t9735IY?si=rEou8X41V4Amjxdb" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426590-sta-ce-se-dogoditi-milionima-racunara-19-januara-2038-godine-tacno-u-031408-ovo-je-veliki-problem</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 11:20:06 +0100</pubDate>
            <title>Šta će se dogoditi milionima računara 19. januara 2038. godine, tačno u 03:14:08? Ovo je veliki problem</title>
            <description>
                <![CDATA[Jedna sekunda 19. januara 2038. mogla bi da vrati starije računare u 1901. godinu. Evo šta je Y2K38 i koji sistemi su ugroženi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426590-sta-ce-se-dogoditi-milionima-racunara-19-januara-2038-godine-tacno-u-031408-ovo-je-veliki-problem</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Zamislite da se jednog jutra probudite i otkrijete da vaš računar misli da je 1901. godina.</strong> Zvuči kao scenario iz naučnofantastičnog filma, ali upravo takav problem mogao bi da pogodi brojne starije računarske sisteme 19. januara 2038. godine. Još zanimljivije, poznat je čak i tačan trenutak kada bi to moglo da se dogodi.</p>
<p>Na društvenoj mreži X, korisnik Rajan Malk postavio je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/grok" target="_blank">Groku</a> pitanje šta će se dogoditi milionima računara <strong>19. januara 2038. godine, tačno u 03:14:07 po UTC vremenu</strong>. Odgovor se odnosi na takozvani <strong>Year 2038 problem</strong>, poznat i kao Y2K38, koji programeri pokušavaju da reše već decenijama.</p>
<p>Problem potiče iz načina na koji mnogi stariji sistemi računaju vreme. Umesto da pamte datum kao dan, mesec i godinu, oni broje sekunde protekle od <strong>1. januara 1970. godine</strong>. Za čuvanje tog broja pojedini sistemi koriste 32-bitni celobrojni format sa predznakom, čija je najveća moguća vrednost 2.147.483.647.</p>
<p>Ta granica biće dostignuta upravo 19. januara 2038. u 03:14:07 UTC. <strong>Samo sekund kasnije, broj može da pređe u negativnu vrednost, zbog čega bi pogođeni sistemi mogli da protumače da je datum 13. decembar 1901. godine.</strong> Drugim rečima, za takav softver vreme bi se odjednom vratilo više od jednog veka unazad.</p>
<p>Posledice zavise od konkretnog sistema. Neki programi mogli bi da prestanu da rade, dok bi drugi pogrešno obračunavali datume, rokove, sertifikate ili vreme izvršavanja zadataka. <strong>Posebno su ugroženi stariji industrijski uređaji, ugrađeni sistemi i softver koji se oslanja na 32-bitno predstavljanje vremena.</strong></p>
<p>Ipak, nema razloga za paniku. Većina savremenih računara i telefona koristi rešenja koja mogu da predstavljaju datume daleko posle 2038. godine. Problem se prvenstveno odnosi na zastareli softver i uređaje koji do tada ne budu ažurirani ili zamenjeni.</p>
<p><strong>Najzanimljivije je što problem 2038. ne mora da čeka samu 2038. godinu.</strong> Programi koji već danas računaju datume daleko u budućnosti mogu naići na istu grešku, ukoliko koriste ograničeni 32-bitni format.</p>
<p>Inženjeri zato godinama rade na prelasku na 64-bitno predstavljanje vremena, koje praktično uklanja ovu granicu. Ipak, pronalaženje i ažuriranje svakog starog uređaja i programa predstavlja mnogo veći izazov nego što zvuči. <strong>Za neke računare 2038. godina mogla bi da počne pre nego što se 2037. završi, a da se zatim iznenada pretvori u 1901.</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4426069-kako-ubrzati-android-telefon-cetiri-podesavanja</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 07:30:06 +0100</pubDate>
            <title>Kako ubrzati Android telefon: Četiri podešavanja koja vredi promeniti</title>
            <description>
                <![CDATA[Android telefon vam deluje sporije? Proverite četiri podešavanja za brže animacije, kontrolu aplikacija, bolju zaštitu i prijatniji ekran]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4426069-kako-ubrzati-android-telefon-cetiri-podesavanja</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Čak i dobar <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> telefon vremenom može početi da deluje sporije, a za neke probleme nije neophodno instalirati dodatne aplikacije ili kupovati novi uređaj.</strong> Android već nudi brojne opcije koje mogu da poboljšaju svakodnevno korišćenje telefona, samo što neke od njih nisu naročito lako dostupne.</p>
<p>Evo četiri podešavanja koja vredi proveriti, od bržih animacija do bolje kontrole aplikacija i zaštite podataka.</p>
<h3><strong>1. Ubrzajte animacije i telefon će delovati responzivnije</strong></h3>
<p>Svaki put kada otvorite aplikaciju, prebacite se između prozora ili izađete na početni ekran, Android prikazuje animaciju. Njeno trajanje možete skratiti kako bi interfejs delovao brže.</p>
<p>Otvorite <strong>Settings > About phone</strong> i sedam puta dodirnite <strong>Build number</strong> kako biste aktivirali Developer options. Na Samsung telefonima ova stavka se obično nalazi u meniju Software information.</p>
<p>Zatim u Developer options pronađite <strong>Window animation scale, Transition animation scale i Animator duration scale</strong>. Sve tri vrednosti promenite sa 1x na <strong>0.5x</strong>.</p>
<p>Animacije će trajati kraće, pa će telefon delovati brže. Ipak, ovo podešavanje ne povećava stvarnu snagu procesora niti rešava probleme sa aplikacijama koje se sporo učitavaju.</p>
<h3><strong>2. Proverite koje aplikacije rade u pozadini</strong></h3>
<p>Android automatski upravlja memorijom i pozadinskim procesima, ali pojedine aplikacije ipak mogu nepotrebno trošiti bateriju ili resurse.</p>
<p>Umesto potpunog isključivanja pozadinskih procesa kroz Developer options, bolje je da otvorite <strong>Settings > Apps</strong>, pronađete aplikaciju koja pravi problem i proverite njena podešavanja baterije. Na mnogim telefonima moguće je ograničiti njenu aktivnost u pozadini.</p>
<p><strong>Nemojte uključivati opciju "No background processes" kao trajno rešenje za ubrzavanje telefona.</strong> Ona može da poremeti rad aplikacija, oteža prebacivanje između njih i izazove njihovo učestalo ponovno pokretanje.</p>
<h3><strong>3. Uključite dodatnu zaštitu od krađe telefona</strong></h3>
<p>Novije verzije Androida nude funkcije koje mogu zaštititi podatke ako vam neko ukrade telefon. Jedna od najkorisnijih je <strong>Theft Detection Lock</strong>, koja koristi senzore i algoritme za prepoznavanje pokreta karakterističnih za otimanje uređaja.</p>
<p>Ako sistem prepozna potencijalnu krađu, može automatski da zaključa ekran. Funkciju potražite kroz <strong>Settings > Google > All services > Theft protection</strong>.</p>
<p>Na podržanim uređajima dostupne su i opcije Offline Device Lock i Remote Lock, koje pružaju dodatnu zaštitu kada telefon izgubi vezu sa internetom ili želite da ga zaključate na daljinu.</p>
<h3><strong>4. Prilagodite ekran kako bi bio prijatniji za gledanje</strong></h3>
<p>Ako telefon često koristite uveče, proverite opcije za prilagođavanje boja ekrana. Samsung nudi <strong>Eye Comfort Shield</strong>, dok pojedini Google Pixel modeli imaju funkciju <strong>Comfort View</strong>.</p>
<p>Ova podešavanja prilagođavaju prikaz boja i mogu učiniti ekran prijatnijim za gledanje. Kod kompatibilnih modela dostupno je i automatsko prilagođavanje intenziteta efekta.</p>
<p>Na Samsung telefonima potražite <strong>Settings > Display > Eye comfort shield</strong>, dok se na podržanim Pixel uređajima Comfort View nalazi u podešavanjima ekrana.</p>
<p><strong>Ova četiri podešavanja neće pretvoriti star telefon u novi flagship</strong>, ali vam mogu pomoći da interfejs deluje brže, da bolje kontrolišete aplikacije i da korišćenje uređaja bude prijatnije i bezbednije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425965-zasto-iphone-nekada-prikazuje-dugme-za-odbijanje-poziva-a-nekada-ne</guid>
            <pubDate>Wed, 04 Nov 2026 06:30:00 +0100</pubDate>
            <title>Zašto iPhone nekada prikazuje dugme za odbijanje poziva, a nekada ne?</title>
            <description>
                <![CDATA[Zašto iPhone nekada nema crveno dugme za odbijanje poziva? Saznajte kako da odbijete ili utišate poziv bez otključavanja telefona]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425965-zasto-iphone-nekada-prikazuje-dugme-za-odbijanje-poziva-a-nekada-ne</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Ako koristite <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a>, verovatno ste primetili da se dugme za odbijanje dolaznog poziva ne pojavljuje baš uvek.</strong> Nekada imate jasno ponuđene opcije da prihvatite ili odbijete poziv, a nekada samo klizač za javljanje. Razlog je jednostavniji nego što mislite.</p>
<p><strong>Sve zavisi od toga da li je telefon zaključan.</strong> Kada vas neko pozove dok je iPhone zaključan, na ekranu se obično prikazuje opcija "slide to answer", bez posebnog crvenog dugmeta za odbijanje. Kada je telefon otključan, dostupne su obe opcije.</p>
<p>Ipak, to ne znači da morate da sačekate da telefon prestane da zvoni. <strong>Dovoljno je da dva puta brzo pritisnete bočno dugme i poziv će biti odbijen.</strong> Ovaj trik funkcioniše bez obzira na to da li je ekran zaključan ili otključan.</p>
<p>Ako samo želite da utišate zvono, bez odbijanja poziva, pritisnite <strong>bočno dugme jednom ili bilo koje dugme za podešavanje jačine zvuka</strong>. Telefon će prestati da zvoni, ali će poziv ostati aktivan dok se pozivalac ne prekine ili poziv ne bude preusmeren na govornu poštu, ukoliko je dostupna.</p>
<p>iPhone omogućava i slanje kratke poruke umesto javljanja. Tokom dolaznog poziva izaberite opciju <strong>"Message"</strong>, a zatim jednu od ponuđenih poruka ili napišite sopstvenu. Unapred pripremljene odgovore možete promeniti kroz <strong>Settings > Apps > Phone > Respond with Text</strong>.</p>
<p>Za korisnike kojima smetaju nepoznati brojevi postoji i dodatna mogućnost. U novijim verzijama iOS-a, kroz <strong>Settings > Apps > Phone > Screen Unknown Callers</strong>, možete odabrati da telefon proveri razlog pozivanja pre nego što zazvoni ili da automatski utiša pozive sa nesačuvanih brojeva.</p>
<p><strong>Dakle, sledeći put kada na <a title="Stiže iOS 27.2: Apple uvodi 3 korisne novine na iPhone, jedna je posebno važna za decu" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4406334-ios-27-2-tri-nove-funkcije-iphone" target="_blank">zaključanom iPhone</a> ne vidite crveno dugme, samo dva puta brzo pritisnite bočno dugme.</strong> Nema potrebe da otključavate telefon ili čekate da poziv prestane.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425987-punite-telefon-na-aerodromu-evo-koliko-je-to-zaista-opasno</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 21:59:38 +0100</pubDate>
            <title>Punite telefon na aerodromu? Evo koliko je to zaista opasno</title>
            <description>
                <![CDATA[Mogu li javni USB punjači na aerodromima da ugroze vaš iPhone? Evo šta stručnjaci kažu o juice-jacking napadima i kako da zaštitite podatke]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425987-punite-telefon-na-aerodromu-evo-koliko-je-to-zaista-opasno</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Javni USB priključci na aerodromima godinama se predstavljaju kao potencijalna opasnost za bezbednost telefona.</strong> Američke institucije upozoravale su putnike da ih izbegavaju zbog mogućnosti krađe podataka i instaliranja zlonamernog softvera. Međutim, bezbednosni stručnjaci smatraju da je stvarni rizik znatno manji nego što se često prikazuje.</p>
<p>Reč je o napadu poznatom kao <strong>"juice-jacking"</strong>, koji iskorišćava činjenicu da USB priključak može istovremeno da prenosi električnu energiju i podatke. Teoretski, napadač bi mogao da modifikuje javnu stanicu za punjenje kako bi pokušao da pristupi povezanom telefonu.</p>
<p>Da ovakav napad može da funkcioniše pokazali su istraživači još 2013. godine, kada su predstavili zlonamerni punjač nazvan Mactans. On je mogao da instalira malver na tadašnjoj verziji iOS-a. Ipak, <strong>uprkos brojnim upozorenjima, nema pouzdano dokumentovanih slučajeva uspešnog juice-jacking napada na javnim punjačima</strong>.</p>
<p>U međuvremenu je Apple značajno unapredio zaštitu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> uređaja. Kada telefon povežete sa nepoznatim računarom ili uređajem koji zahteva pristup podacima, iOS može da prikaže upozorenje <strong>"Trust This Computer?"</strong>. Ako ne znate sa čime ste povezani, izaberite <strong>"Don't Trust"</strong> i nemojte odobravati pristup.</p>
<p><strong>Najbezbednije rešenje je da koristite sopstveni punjač priključen u običnu električnu utičnicu ili prenosnu bateriju.</strong> Tako izbegavate direktno povezivanje telefona sa nepoznatim USB uređajem.</p>
<p>Ako ipak morate da koristite javni USB priključak, dodatnu zaštitu može da pruži <strong>USB data blocker</strong>, mali adapter koji omogućava punjenje, ali blokira prenos podataka. Kod pojedinih adaptera to može da ograniči i brzinu punjenja.</p>
<p>Važno je i da redovno ažurirate iOS, jer Apple kroz softverske nadogradnje unapređuje zaštitu od različitih napada.</p>
<p><strong>Dakle, punjenje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> na aerodromu nije automatski opasno.</strong> Juice-jacking predstavlja tehnički moguću pretnju, ali nema dokaza da je rasprostranjen problem. Uz nekoliko jednostavnih mera predostrožnosti, možete dodatno smanjiti ionako mali rizik.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426033-ako-imate-lg-televizor-evo-kako-moze-da-radi-bolje-iskljucite-ove-cetiri-opcije</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 20:06:29 +0100</pubDate>
            <title>Ako imate LG televizor, evo kako može da radi bolje: Isključite ove četiri opcije</title>
            <description>
                <![CDATA[LG televizor ima nekoliko opcija koje mogu da vam smetaju. Saznajte kako da uklonite reklame, podesite osvetljenje i isključite nepotrebne funkcije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426033-ako-imate-lg-televizor-evo-kako-moze-da-radi-bolje-iskljucite-ove-cetiri-opcije</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>LG <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizori" target="_blank">televizori</a> nude veliki broj funkcija, ali neke od njih mogu da učine svakodnevno korišćenje manje prijatnim.</strong> Reklame na početnom ekranu, automatsko smanjivanje osvetljenja i nepotrebne animacije samo su neke od stvari koje možete da promenite za nekoliko minuta. Evo četiri podešavanja koja vredi proveriti.</p>
<h3><strong>1. Uklonite reklame i preporuke sa početnog ekrana</strong></h3>
<p>Ako vam smetaju promotivni sadržaji koji se pojavljuju kada uključite televizor, otvorite <strong>Settings > General > System > Additional Settings > Home Settings</strong>. Tu isključite opcije <strong>Home Promotion</strong> i <strong>Content Recommendation</strong>.</p>
<p>Time ćete ukloniti promotivne prikaze i preporučeni sadržaj sa početne stranice, pa će interfejs izgledati jednostavnije. Na podržanim modelima možete isključiti i <strong>Screen Saver Promotion</strong>, kako se reklame ne bi pojavljivale tokom mirovanja televizora. Ova podešavanja ne uklanjaju reklame unutar streaming aplikacija.</p>
<h3><strong>2. Isključite automatsku uštedu energije za svetliju sliku</strong></h3>
<p>Neki LG televizori koriste funkciju <strong>Energy Saving Step</strong>, koja ograničava ili automatski prilagođava osvetljenje ekrana radi smanjenja potrošnje električne energije. Ako vam slika deluje previše tamno, posebno tokom dnevnog gledanja, ova opcija može biti jedan od razloga.</p>
<p>Otvorite <strong>Settings > General > Energy Saving</strong> i, ako je dostupna, postavite <strong>Energy Saving Step</strong> na Off. Na pojedinim modelima opcija se nalazi u drugom delu menija. Možete proveriti i da li koristite režim slike Auto Power Save, koji je moguće zameniti režimima Cinema ili Standard.</p>
<p>Isključivanjem uštede energije ekran može postati svetliji, ali računajte i na <strong>veću potrošnju struje</strong>. Najbolje je da osvetljenje prilagodite prostoru i sopstvenim potrebama.</p>
<h3><strong>3. Uklonite LG logo i šareni ekran bez signala</strong></h3>
<p>Na pojedinim LG televizorima prilikom isključivanja pojavljuje se logo kompanije, dok se pri izboru HDMI ulaza bez aktivnog uređaja prikazuje šarena pozadina. Ako vam ove animacije smetaju, moguće ih je isključiti.</p>
<p>Za pristup dodatnim opcijama na podržanim modelima pritisnite <strong>Mute dugme tri puta zaredom</strong>. U meniju koji se pojavi potražite <strong>No Signal Image</strong> i isključite ga. Ako postoji i opcija <strong>Show Logo when turning off the TV</strong>, možete isključiti i nju.</p>
<p>Umesto šarene pozadine, ekran bez signala prikazivaće jednostavnije obaveštenje, dok se na modelima koji podržavaju ovu mogućnost logo više neće pojavljivati pri isključivanju.</p>
<h3><strong>4. Isključite Wi-Fi ako ga ne koristite</strong></h3>
<p>Ako televizor koristite uglavnom preko konzole, kablovskog prijemnika ili eksternog streaming uređaja, možda vam njegova ugrađena internet veza uopšte nije potrebna.</p>
<p>U tom slučaju otvorite <strong>Settings > General > Network</strong> i isključite Wi-Fi. Time ćete onemogućiti internet komunikaciju samog televizora, uključujući određene pozadinske procese i online promotivne sadržaje.</p>
<p>Međutim, <strong>bez internet veze neće raditi ni ugrađene streaming aplikacije</strong>, a televizor neće moći automatski da preuzima softverska ažuriranja. Zato ovu opciju koristite samo ako vam internet na samom televizoru nije potreban.</p>
<h3><strong>Dodatno: Proverite podešavanja privatnosti</strong></h3>
<p>LG televizori imaju i funkciju <strong>Live Plus</strong>, koja koristi tehnologiju Automatic Content Recognition (ACR) za prepoznavanje sadržaja koji gledate na podržanim izvorima. Ako ne želite takvu obradu podataka, proverite da li je uključena kroz <strong>Settings > General > System > Additional Settings</strong> i po potrebi je isključite.</p>
<p><strong>Nijedna od ovih promena neće čudesno povećati performanse <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/televizor" target="_blank">televizora</a></strong>, ali mogu da učine interfejs čistijim, sliku prijatnijom i svakodnevno korišćenje jednostavnijim. Nazivi i raspored podešavanja zavise od modela televizora i verzije webOS sistema.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426093-ai-4-life-2026-u-beogradu-odrzana-medjunarodna-konferencija-o-vestackoj-inteligenciji-i-biotehnologiji</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 17:13:00 +0100</pubDate>
            <title>AI 4 LIFE 2026: U Beogradu održana međunarodna konferencija o veštačkoj inteligenciji i biotehnologiji</title>
            <description>
                <![CDATA[U Beogradu je održana konferencija AI 4 LIFE 2026 sa više od 1.000 učesnika. Nobelovac Greg Semenca i svetski stručnjaci govorili su o AI i budućnosti medicine]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4426093-ai-4-life-2026-u-beogradu-odrzana-medjunarodna-konferencija-o-vestackoj-inteligenciji-i-biotehnologiji</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Beograd je 29. i 30. oktobra ugostio više od 1.000 učesnika iz sveta nauke, medicine, tehnologije i investicija na petoj međunarodnoj konferenciji <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> 4 LIFE: Biotech Future Forum 2026.</strong> Dvodnevni događaj održan u Ložionici bio je posvećen primeni veštačke inteligencije i biotehnologije u razvoju novih terapija, dijagnostike i zdravstvenih rešenja.</p>
<p>Među najistaknutijim govornicima bio je <strong>Greg Semenca, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2019. godine</strong>, koji je govorio o naučnim otkrićima koja menjaju razumevanje ljudskog organizma.</p>
<div id="attachment_5446098" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.625%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AI 4 LIFE 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.31-902824-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.31-902824-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AI 4 LIFE 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Marko Karović</span>
                                </div>
<p>Na konferenciji su učestvovali i <strong>Moli Stivens sa Univerziteta u Oksfordu</strong>, stručnjakinja za bionanotehnologiju, kao i <strong>Andrea Kalifano</strong>, istraživač sistemske biologije i reprogramiranja ćelija. Među govornicima bili su i Marijeta Himenez i Dragomir Milovanović.</p>
<div id="attachment_5446096" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.625%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AI 4 LIFE 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.312-898838-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.312-898838-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AI 4 LIFE 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Marko Karović</span>
                                </div>
<p><strong>Glavni program obuhvatio je pet plenarnih predavanja i četiri panel-diskusije</strong> o terapijama nove generacije, primeni AI u naukama o životu, bioelektronskoj medicini i nanotehnologiji. Poseban fokus bio je na tome kako naučna istraživanja brže pretvoriti u rešenja koja mogu da se koriste u medicinskoj praksi.</p>
<p>Važna tema bilo je i <strong>finansiranje inovacija</strong>. Panel "Capital Meets Innovation" okupio je predstavnike investicionog sektora, tehnoloških i biotehnoloških kompanija, koji su razgovarali o mogućnostima finansiranja naučnih projekata i razvoju održivih poslovnih modela.</p>
<p>U interaktivnoj zoni predstavljene su i teme poput razvoja čipova za AI, farmaceutskih i kliničkih istraživanja i evropskog inovacionog ekosistema. Drugog dana održane su radionice posvećene evropskim istraživačkim projektima, bioekonomiji, bioinformatici i programu BIO4AI hakatona.</p>
<div id="attachment_5446099" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.625%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AI 4 LIFE 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.30-904567-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/03/whatsapp-image-2026-11-03-at-14.09.30-904567-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AI 4 LIFE 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Marko Karović</span>
                                </div>
<p><strong>Na događaju su predstavljene i domaće tehnološke kompanije</strong>, među kojima su Comtrade, Dot Networks, ASEE Solutions, AIGO Business System, KBV Datacom i Locknight, kao i evropski istraživački projekti InnoThyroGen i COST Action INFLAmomx.</p>
<p>Konferencija je organizovana uz učešće Vlade Srbije, Centra za četvrtu industrijsku revoluciju, Kancelarije za IT i eUpravu, Svetskog ekonomskog foruma i UNDP-a, uz podršku BIO4 kampusa. Cilj je bio povezivanje naučne zajednice sa industrijom i investitorima, kako bi se otvorile nove mogućnosti za razvoj biotehnologije i veštačke inteligencije u Srbiji.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425978-youtube-shorts-preporuke-kako-ukloniti</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 16:13:00 +0100</pubDate>
            <title>Google vam ne nudi najbolju verziju YouTube, evo kako da je zapravo otključate</title>
            <description>
                <![CDATA[Besplatni dodatak Unhook omogućava da uklonite YouTube Shorts, preporučene video-snimke i druge elemente koji odvlače pažnju. Evo kako radi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425978-youtube-shorts-preporuke-kako-ukloniti</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Otvorite <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/youtube" target="_blank">YouTube</a> da pogledate jedan video, a pola sata kasnije shvatite da i dalje gledate nešto što vas prvobitno uopšte nije zanimalo.</strong> Ako vam je ovaj scenario poznat, postoji besplatan dodatak za browser koji može da učini YouTube znatno jednostavnijim i manje napornim za korišćenje.</p>
<p>Zove se <strong>Unhook</strong>, a omogućava da sa <a title="Evo zašto ne možete da pronađete Dislike dugme na YouTube videima" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425228-ako-ne-mozete-da-pronadjete-dislike-dugme-na-youtube-ovo-je-razlog-ovog-puta-postoji-vazna-razlika" target="_blank">YouTube uklonite gotovo sve elemente</a> koji vas navode da nastavite sa gledanjem. To uključuje preporučene video-snimke, Shorts, komentare, automatsku reprodukciju i predloge koji se pojavljuju nakon završetka videa.</p>
<p>Najkorisnija opcija je <strong>"Hide Homepage Feed"</strong>, koja uklanja preporuke sa početne stranice. Umesto gomile sličica i naslova, dobijate gotovo prazan ekran sa pretragom i navigacijom. YouTube i dalje radi normalno, ali sami birate šta ćete gledati.</p>
<p>Tu je i <strong>"Hide Video Sidebar"</strong>, koja uklanja preporučene snimke sa desne strane dok gledate video. Ako vam najviše smeta beskonačno skrolovanje kratkih klipova, možete potpuno sakriti <strong>YouTube Shorts</strong>.</p>
<p>Unhook omogućava i isključivanje komentara, predloga na kraju videa, određenih elemenata rezultata pretrage i automatske reprodukcije. <strong>Svaka opcija podešava se zasebno</strong>, pa možete, recimo, zadržati komentare i preporuke na početnoj stranici, ali ukloniti Shorts.</p>
<p><strong>Kako da instalirate Unhook?</strong> Otvorite prodavnicu dodataka svog browsera, pronađite Unhook i instalirajte ga. Zatim kliknite na njegovu ikonicu i uključite opcije koje želite. Promene se primenjuju na YouTube bez potrebe za <a title="YouTube ima čudan problem sa prijavom: Radi vam Google, ali sajt vas ne pušta unutra" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4407367-youtube-problem-prijava-browser-google-nalog" target="_blank">dodatnim podešavanjima naloga</a>.</p>
<p>Dodatak je dostupan za <strong>Chrome, Firefox i Microsoft Edge</strong> na računarima, a može se koristiti i na Android telefonima preko browsera Firefox, koji podržava ekstenzije. Ne menja zvaničnu YouTube aplikaciju.</p>
<p>Jedini ozbiljniji kompromis je što ćete uklanjanjem preporuka teže otkrivati nove kanale i sadržaj. Međutim, ako <a title="Ugasite ove 4 opcije, i YouTube će opet biti koristan" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4405336-ugasite-ove-4-opcije-i-youtube-ce-opet-biti-koristan" target="_blank">YouTube uglavnom koristite</a> za konkretne video snimke, tutorijale ili istraživanje, <strong>Unhook vam omogućava da sami odlučujete koliko će vam sadržaja platforma nuditi</strong>.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425960-samsung-je-sakrio-jednu-od-najboljih-funkcija-one-ui-9-evo-kako-da-je-otkljucate</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 15:14:00 +0100</pubDate>
            <title>Samsung je sakrio jednu od najboljih funkcija One UI 9: Evo kako da je otključate</title>
            <description>
                <![CDATA[Samsung One UI 9 krije opciju AI Network Guard koja blokira internet izabranim aplikacijama. Saznajte gde se nalazi i kako da je uključite]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425960-samsung-je-sakrio-jednu-od-najboljih-funkcija-one-ui-9-evo-kako-da-je-otkljucate</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> je u One UI 9 uveo funkciju koja korisnicima omogućava da pojedinačnim aplikacijama potpuno zabrane pristup internetu.</strong> Zove se AI Network Guard, a može biti korisna za ograničavanje društvenih mreža, kontrolu dečjeg telefona ili sprečavanje aplikacija da se povezuju sa internetom u pozadini.</p>
<p>Android inače automatski odobrava aplikacijama pristup internetu prilikom instalacije, bez posebnog pitanja korisniku. Iako postoje načini da se mrežna aktivnost ograniči, <strong>AI Network Guard omogućava blokiranje internet veze za izabrane aplikacije direktno kroz Samsungova podešavanja</strong>, bez instaliranja dodatnog softvera ili korišćenja VPN-a.</p>
<p>Problem je što je Samsung ovu mogućnost sakrio u eksperimentalnom meniju Connectivity Labs, pa je većina korisnika verovatno neće pronaći slučajno.</p>
<h2><strong>Kako da uključite AI Network Guard?</strong></h2>
<p>Otvorite <strong>Settings > Connections > Wi-Fi</strong>, dodirnite tri tačke u gornjem desnom uglu i izaberite <strong>Intelligent Wi-Fi</strong>. Zatim približno sedam puta dodirnite naziv Intelligent Wi-Fi pri dnu ekrana, dok se ne pojavi obaveštenje da je otključan meni Connectivity Labs.</p>
<p>Uđite u <strong>Connectivity Labs > AI Network Guard</strong>, izaberite <strong>Set up a Guardian PIN</strong> i postavite šestocifreni PIN. Nakon toga otvorite <strong>Manage restriction > Restrict apps</strong>, označite aplikacije kojima želite da zabranite internet i potvrdite izbor.</p>
<p>Odabrane aplikacije više neće moći da pristupaju internetu. Ako neka od njih pokuša da se poveže u pozadini, telefon će prikazati obaveštenje da je pristup blokiran.</p>
<p><strong>Funkcija podržava i automatsko ograničavanje interneta u određenim delovima dana.</strong> Kroz Advanced settings možete uključiti opciju Downtime i odrediti period tokom kojeg će ograničenja važiti. Moguće je i grupno blokiranje browsera i igara, dok PIN sprečava jednostavno isključivanje postavljenih zabrana.</p>
<p>Ovo može biti korisno roditeljima koji žele da deca zadrže pristup offline sadržaju, ali i korisnicima koji žele da smanje vreme provedeno na društvenim mrežama. Postoji i dodatna prednost: <strong>aplikacije koje normalno rade bez interneta više neće moći da preuzimaju nove reklame</strong>, mada prethodno učitani oglasi mogu ostati vidljivi.</p>
<p>Ipak, AI Network Guard još je eksperimentalna funkcija. Njena dostupnost zavisi od uređaja i verzije softvera, a <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> je može promeniti ili ukloniti budućim ažuriranjima.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425947-kako-prevesti-tekst-kamerom-telefona</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 14:04:00 +0100</pubDate>
            <title>Kako da kamerom telefona prevedete tekst na bilo kom stranom jeziku</title>
            <description>
                <![CDATA[Telefon može da prevede strani tekst čim ga usmerite prema njemu. Saznajte kako da koristite Google Translate, Google Lens i iPhone kameru za prevod]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425947-kako-prevesti-tekst-kamerom-telefona</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Našli ste se u stranoj zemlji i ne razumete šta piše na saobraćajnom znaku, jelovniku ili nekom obaveštenju?</strong> Ne morate ručno da prepisujete tekst u prevodilac, čak ni kada je napisan pismom koje ne poznajete. Dovoljno je da uperite kameru telefona i prevod možete dobiti za nekoliko sekundi.</p>
<p><strong>Google Translate je najjednostavnije rešenje koje radi i na Androidu i na iPhoneu.</strong> Otvorite aplikaciju, izaberite jezike i dodirnite ikonicu kamere. Zatim usmerite <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/telefon" target="_blank">telefon</a> prema tekstu koji želite da prevedete, a aplikacija će prikazati prevod direktno preko slike.</p>
<p>Ako ne znate na kom je jeziku tekst napisan, uključite opciju <strong>"Detect language"</strong> i Google će pokušati automatski da ga prepozna. Ovo je posebno korisno kada putujete u zemlje koje koriste drugačije pismo, poput Japana, Kine ili Grčke.</p>
<p><strong>Na Android telefonima možete koristiti i Google Lens.</strong> Ova funkcija dostupna je kroz Google aplikaciju, a na pojedinim telefonima i direktno iz kamere ili početnog ekrana. Otvorite Lens, izaberite opciju za prevođenje i usmerite kameru prema tekstu.</p>
<p><strong>Ni vlasnicima iPhone telefona nije potrebna posebna aplikacija.</strong> Zahvaljujući funkciji Live Text, dovoljno je da otvorite kameru i usmerite je prema natpisu. Kada telefon prepozna tekst, pojaviće se odgovarajuća ikonica. Dodirnite je, označite željeni tekst i izaberite "Translate". Dostupnost ove funkcije zavisi od modela telefona i podržanog jezika.</p>
<p>Google Translate ima još jednu korisnu mogućnost: <strong>preuzimanje jezika za prevođenje bez internet veze</strong>. Pre putovanja možete sačuvati odgovarajuće jezičke pakete i koristiti kameru za prevod čak i kada nemate mobilni internet, pod uslovom da je željeni jezik podržan za offline korišćenje.</p>
<p>Ako automatski prevod ne uspeva da objasni značenje nekog natpisa, možete ga fotografisati i poslati AI asistentu uz pitanje šta piše i šta tekst znači u konkretnom kontekstu. Ovo može biti korisno za složenija obaveštenja, uputstva ili izraze koje klasični prevodioci ne prepoznaju najbolje.</p>
<p>Ipak, imajte na umu da <strong>automatski prevodi nisu uvek potpuno precizni</strong>, posebno kada je tekst sitan, nečitak ili sadrži specifične izraze. Za važna medicinska, pravna ili bezbednosna obaveštenja prevod je dobro dodatno proveriti.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425941-openai-data-centri-novi-naziv-compute-campuses</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 13:09:00 +0100</pubDate>
            <title>Ljudi sve više mrze data centre, a OpenAI ima rešenje: Promeniće im ime u ovo</title>
            <description>
                <![CDATA[OpenAI želi da data centre naziva računarskim kampusima dok raste protivljenje njihovoj izgradnji. Može li novo ime da promeni mišljenje građana?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425941-openai-data-centri-novi-naziv-compute-campuses</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Data centri postaju sve nepopularniji među Amerikancima, a <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/openai" target="_blank">OpenAI</a> ima ideju kako da popravi njihov imidž: promenom naziva.</strong> Kompanija koja stoji iza ChatGPT-a želi da se ogromni objekti namenjeni pokretanju AI sistema ubuduće nazivaju "compute campuses", odnosno računarski kampusi.</p>
<p>Portparol OpenAI-ja potvrdio je za Business Insider da novi naziv, prema mišljenju kompanije, bolje opisuje razmere i ulogu infrastrukture koju gradi. Kako je objasnio, reč je o dugoročnim ulaganjima u <strong>računarske kapacitete, energetsku infrastrukturu i stručna radna mesta</strong>.</p>
<p>Međutim, promena terminologije dolazi u trenutku kada se sve više američkih zajednica protivi izgradnji novih data centara. Stanovnici se žale na <strong>veliku potrošnju električne energije i vode, buku i moguće povećanje troškova života</strong>, dok pojedini strahuju i od negativnog uticaja na vrednost svojih nekretnina.</p>
<p>Problem je toliko izražen da tehnološke kompanije pokušavaju da pridobiju lokalno stanovništvo finansijskim podsticajima i ulaganjima u zajednice. Ipak, ni takve ponude ne uspevaju uvek da ubede građane da prihvate izgradnju novih objekata.</p>
<p><strong>OpenAI tvrdi da želi da lokalne zajednice učestvuju u oblikovanju ovih projekata i imaju koristi od njihovog razvoja.</strong> Kompanija je predstavila i program Grid Protectors, kojim planira da prilagođava potrošnju energije budućih kampusa kada je elektroenergetska mreža pod velikim opterećenjem.</p>
<p>Promena naziva uklapa se i u širi trend drugačijeg predstavljanja AI tehnologije. Američki predsednik Donald Tramp u septembru je potpisao izvršnu uredbu kojom je saveznim institucijama naložena upotreba izraza "superintelligence" umesto "artificial intelligence" u zvaničnoj komunikaciji.</p>
<p>Za sada nije jasno hoće li naziv "compute campuses" zaživeti izvan <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/openai" target="_blank">OpenAI</a>-ja. <strong>Jedno je, međutim, sigurno: drugačije ime samo po sebi neće smanjiti potrošnju struje i vode, niti rešiti probleme zbog kojih se stanovnici protive data centrima.</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425954-30-dana-sa-redmi-note-17-serijom-da-li-smo-konacno-prestali-da-planiramo-dan-prema-punjacu</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 12:15:03 +0100</pubDate>
            <title>30 dana sa REDMI Note 17 serijom - Da li smo konačno prestali da planiramo dan prema punjaču?</title>
            <description>
                <![CDATA[Pre nego što izađemo iz kuće, proveravamo da li smo poneli ključeve, novčanik i sve što nam je potrebno za dan koji je pred nama.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425954-30-dana-sa-redmi-note-17-serijom-da-li-smo-konacno-prestali-da-planiramo-dan-prema-punjacu</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Anja Vajda]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Pre nego što izađemo iz kuće, proveravamo da li smo poneli ključeve, novčanik i sve što nam je potrebno za dan koji je pred nama. Ipak, postoji još jedna sitnica koja nam često privuče pažnju - procenat baterije na telefonu. Da li će izdržati sve pozive, poruke, fotografije, navigaciju i usputno skrolovanje? Hoćemo li stići kući pre nego što se isprazni ili ćemo tokom dana morati da pronađemo utičnicu i napravimo pauzu za punjenje? Kada se planovi menjaju u hodu, a dan traje duže nego što smo očekivali, poslednje što nam je potrebno jeste da razmišljamo o tome koliko nam je još baterije ostalo.</p>
<p>Upravo zato je <strong><a rel="sponsored noopener" href="https://www.mi.com/rs/launch/redmi-note-17-series/" target="_blank">REDMI Note 17 serija</a> </strong>osmišljena da prati naš tempo, čak i kada se planovi nižu jedan za drugim. REDMI Note 17 Pro 5G i REDMI Note 17 Pro Max 5G donose baterije velikog kapaciteta, koje, u zavisnosti od modela i intenziteta korišćenja, mogu da obezbede autonomiju i do tri dana. To znači manje proveravanja procenta baterije, manje traženja punjača i više slobode da dan organizujemo onako kako želimo, bez razmišljanja o tome gde ćemo i kada ponovo morati da napunimo telefon.</p>
<div id="attachment_5445961" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.58333333333334%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="REDMI Note 17" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/03/redmi-note-17-2-459606-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/03/redmi-note-17-2-459606-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="REDMI Note 17" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ Xiaomi</span>
                                </div>
<h3><strong>Jedan dan, mnogo planova, a telefon I DALJE RADI</strong></h3>
<p>Dan počinje uz prvu kafu i nekoliko minuta skrolovanja - proveravamo poruke, odgovaramo na ono što nas je sačekalo preko noći i bacamo pogled na društvene mreže. Na putu do posla telefon postaje naš muzički plejer, tokom radnog dana ga koristimo za pozive, dogovore i prepisku, a između obaveza stignemo da pročitamo i najnovije vesti na portalima.</p>
<p>I baš kada pomislimo da je vreme da završimo sa obavezama i krenemo kući, stiže poruka: "Hoćemo negde posle posla?" Odgovor je, naravno, pozitivan. Planovi se menjaju, a dan dobija sasvim novi nastavak. Proveravamo lokaciju restorana, javljamo prijateljima kada stižemo, usput tražimo preporuke za neko novo mesto i ne propuštamo priliku da zabeležimo dobar trenutak za društvene mreže. Navigacija, muzika, fotografije, poruke i poneki video, a telefon je sve vreme uz nas, prateći svaki novi plan.</p>
<p>Kada se konačno vratimo kući, njegova smena još nije završena. Sledi još malo skrolovanja pred spavanje, provera vremenske prognoze za sutra, možda još jedan razgovor sa prijateljima i, na kraju, navijanje alarma. Tek tada shvatamo koliko smo ga tokom dana koristili, a da nijednom nismo morali da prekidamo ono što radimo zbog prazne baterije ili tražimo slobodnu utičnicu. Upravo takvu slobodu pruža REDMI Note 17 serija, uz baterije različitih kapaciteta prilagođene različitim potrebama. REDMI Note 17 Pro 5G dolazi sa baterijom od 8.340 mAh i podrškom za 67W HyperCharge punjenje. Za one kojima je dugotrajnost baterije jedan od najvažnijih kriterijuma, REDMI Note 17 Pro Max 5G donosi bateriju impresivnog kapaciteta od čak 9.210 mAh.</p>
<div id="attachment_5445959" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.58333333333334%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="REDMI Note 17" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/11/03/q16ueye-care-display-1-456337-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/11/03/q16ueye-care-display-1-456337-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="REDMI Note 17" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo/ Xiaomi</span>
                                </div>
<p>Na kraju dana, punjač može da sačeka, a mi idemo na spavanje bez preispitivanja o procentu baterije. Jer kada telefon može da isprati sve naše obaveze, spontane dogovore i male svakodnevne rituale, ostaje nam više vremena da se posvetimo onome što zaista želimo da radimo.</p>
<h3><strong>Dodatna vrednost uz kupovinu REDMI Note 17 Pro modela</strong></h3>
<p>Korišćenje Xiaomi uređaja donosi i dodatne pogodnosti koje produžavaju sigurnost i zadovoljstvo korišćenja REDMI Note 17 serije. Kupci mogu da ostvare pravo na jednu besplatnu zamenu ekrana u roku od 24 meseca, kao i jednu besplatnu zamenu baterije u roku od 36 meseci. Uz to, dostupni su i digitalni benefiti koji svakodnevno korišćenje telefona čine još potpunijim, uključujući tromesečni probni period za Spotify Premium, dvomesečni probni period za YouTube Premium i šestomesečni probni period za Google One uz 200 GB prostora za skladištenje. Od zabave i čuvanja uspomena do sigurnosti da će uređaj dugo ostati pouzdan deo svakodnevice, Xiaomi korisnicima pruža dodatnu vrednost koja prati telefon tokom vremena.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425920-francuzi-imaju-problem-preuzimanje-gta-6-bi-moglo-da-ih-kosta-dodatnih-12-evra-a-krivac-nije-rockstar</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 12:03:00 +0100</pubDate>
            <title>Francuzi imaju problem: Preuzimanje GTA 6 bi moglo da ih košta dodatnih 12 evra, a krivac nije Rockstar</title>
            <description>
                <![CDATA[Preuzimanje GTA 6 od 210 GB moglo bi da generiše dodatnih 11,55 evra poreza u Francuskoj. Predlog još nije usvojen, a igrači ga ne bi direktno plaćali]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425920-francuzi-imaju-problem-preuzimanje-gta-6-bi-moglo-da-ih-kosta-dodatnih-12-evra-a-krivac-nije-rockstar</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Preuzimanje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> moglo bi da donese dodatni poreski trošak od gotovo 12 evra u Francuskoj</strong>, ukoliko tamošnje vlasti usvoje novi porez na internet saobraćaj. Predlog predviđa naplatu od 5,5 centi za svaki gigabajt podataka koji kompanije isporuče korisnicima, što bi posebno pogodilo distribuciju velikih video-igara.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama, <strong>GTA 6 bi na PlayStation 5 konzoli mogao da zauzima oko 210 GB</strong>. Ako se ta procena pokaže tačnom, preuzimanje igre bi po predloženoj poreskoj stopi generisalo trošak od 11,55 evra, pre primene zakonskih ograničenja ukupne poreske obaveze.</p>
<p>Francuska Nacionalna skupština podržala je 30. oktobra amandman koji predviđa oporezivanje kompanija prema količini podataka isporučenih korisnicima. Predlog je prošao tesnim glasanjem, sa 11 glasova za i 10 protiv.</p>
<p><strong>Porez ne bi direktno plaćali igrači</strong>, već kompanije koje distribuiraju digitalni sadržaj, uključujući prodavnice igara, streaming platforme i cloud servise. Ipak, postoji mogućnost da deo dodatnih troškova vremenom bude prenet na potrošače.</p>
<p>Koliko bi ova mera mogla da utiče na gaming industriju pokazuje i primer Steama. Korisnici u Francuskoj su tokom jedne nedelje preuzeli približno 62,7 petabajta podataka, što bi po predloženoj stopi predstavljalo oko <strong>3,4 miliona evra poreza nedeljno</strong>, pre primene predviđenih ograničenja.</p>
<p><strong>Za sada nema potvrde da će novi porez zaista biti uveden.</strong> Predlog tek treba da prođe ostatak zakonodavne procedure, a francuska vlada već mu se usprotivila. Takođe, Rockstar još nije zvanično potvrdio konačnu veličinu <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a>, pa su trenutne računice isključivo hipotetičke.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4425382-veruje-u-antihrista-finansirao-je-trampa-i-ima-milijarde-u-tehnologiji-ko-je-piter-til</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 11:00:00 +0100</pubDate>
            <title>Veruje u Antihrista, finansirao je Trampa i ima milijarde u tehnologiji: Ko je Piter Til?</title>
            <description>
                <![CDATA[Ko je Piter Til, milijarder iza PayPala i Palantira koji je podržao Trampa i Vensa, a upozorava da regulacija AI može dovesti do opasne koncentracije moći?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4425382-veruje-u-antihrista-finansirao-je-trampa-i-ima-milijarde-u-tehnologiji-ko-je-piter-til</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Jedan od najuticajnijih ljudi Silicijumske doline veruje da bi borba protiv razvoja <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a> mogla da postane deo mnogo opasnijeg scenarija, onog koji povezuje sa biblijskim Antihristom.</strong> Njegovo ime je Piter Til, milijarder koji je učestvovao u stvaranju PayPala, rano investirao u Facebook, podržao Donalda Trampa i osnovao kompaniju Palantir, čiju tehnologiju koriste vlade, vojske i obaveštajne službe.</p>
<p>Za razliku od Ilona Maska, Til retko privlači pažnju svakodnevnim objavama na društvenim mrežama. Njegov uticaj je uglavnom manje vidljiv, ali se proteže od tehnoloških investicija do samog vrha američke politike.</p>
<p><strong>U septembru i oktobru 2026. održao je seriju zatvorenih predavanja u Nešvilu posvećenih Antihristu, apokalipsi i budućnosti tehnologije.</strong> U njima je povezao strah od veštačke inteligencije sa mogućnošću uspostavljanja centralizovane političke kontrole, predstavljajući preteranu regulaciju tehnologije kao potencijalnu pretnju slobodi i napretku.</p>
<p>Prema snimcima do kojih je došao Politico, Til je kritikovao i bivšeg američkog predsednika Baraka Obamu i papu Lava XIV, optužujući ih da koriste zabrinutost javnosti zbog AI za jačanje sopstvenog političkog ili društvenog uticaja.</p>
<div id="attachment_5038711" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.268221574344025%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Piter Til" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/04/16/hq720-3-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/04/16/hq720-3-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Piter Til" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto:Screenshot/You Tube</span>
                                </div>
<h2><strong>Milijarder koji je pomogao Trampu i Vensu</strong></h2>
<p>Til je bio među retkim istaknutim ljudima Silicijumske doline koji su otvoreno podržali Donalda Trampa tokom predsedničke kampanje 2016. godine. Kasnije je postao važan politički saveznik i finansijski pokrovitelj Džej-Dija Vensa, koji je prethodno radio u jednom od njegovih investicionih fondova, a danas obavlja funkciju potpredsednika SAD.</p>
<p>Njegov poslovni uspon počeo je sa PayPalom, ali mu je investicija od 500.000 dolara u tada mladi Facebook donela status jednog od najuspešnijih tehnoloških investitora svoje generacije. Kroz Founders Fund ulagao je u kompanije poput SpaceX, Anduril i drugih startapova koji razvijaju tehnologije za odbranu, automatizaciju i veštačku inteligenciju.</p>
<p>Posebno mesto zauzima <strong>Palantir, kompanija koja razvija softver za analizu ogromnih količina podataka</strong>. Njene platforme koriste državne institucije, vojske i obaveštajne službe, zbog čega je poslovanje kompanije godinama predmet rasprava o privatnosti, nadzoru i ulozi privatnih tehnoloških firmi u državnim sistemima.</p>
<div id="attachment_5102287" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Piter Til" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/07/14/image-39-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/07/14/image-39-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Piter Til" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto:Telegraf.rs/AI ilustracija/Grok</span>
                                </div>
<h2><strong>Protiv državne kontrole, ali sa državom kao velikim klijentom</strong></h2>
<p>Upravo u tome kritičari vide jednu od najvećih protivrečnosti Tilove filozofije. Dok zagovara ograničavanje državnog uticaja na tehnološki razvoj, kompanije u koje ulaže ostvaruju značajne prihode kroz ugovore sa državnim institucijama.</p>
<p>Njegove ideje oblikovane su libertarijanskom filozofijom i delima mislilaca poput Renea Žirara, čije je teorije o ljudskom rivalstvu, sukobima i traženju žrtvenog jarca Til povezao sa sopstvenim razmišljanjima o društvu, politici i tehnološkom napretku.</p>
<p>Za njegove kritičare, takav pogled na svet podstiče nepoverenje prema demokratskim institucijama i daje preveliku moć tehnološkim elitama. Til, sa druge strane, smatra da su politička ograničenja i tehnološka stagnacija među najvećim preprekama napretku čovečanstva.</p>
<p><strong>Zato njegove priče o Antihristu nisu samo neobična religijska interesovanja jednog milijardera.</strong> One su deo šireg pogleda na svet čoveka čiji novac, kompanije i političke veze već imaju značajan uticaj na razvoj tehnologije i način na koji države koriste njene mogućnosti.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425377-microsoft-epic-games-ai-igre-autorska-prava</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 10:00:05 +0100</pubDate>
            <title>AI je bio sjajan dok nije počeo da kopira njihove igre: Microsoft i Epic krenuli u obračun</title>
            <description>
                <![CDATA[Microsoft i Epic Games uklanjaju neovlašćene AI verzije svojih igara, dok istovremeno ulažu u generativnu veštačku inteligenciju. Tim Svini odgovorio na kritike]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425377-microsoft-epic-games-ai-igre-autorska-prava</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Microsoft i Epic Games ulažu ogromne resurse u veštačku inteligenciju, ali kada <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> počne da rekonstruiše njihove igre, entuzijazam brzo ustupa mesto pravnicima.</strong> Obe kompanije poslednjih nedelja podnose zahteve za uklanjanje neovlašćenih verzija popularnih naslova, nastalih uz pomoć generativnih AI alata.</p>
<p>Kako piše Kotaku, <strong>Epic Games je 10. oktobra podneo DMCA prijavu protiv verzije igre <em>Fortnite</em> koja je mogla da se igra u internet browseru</strong>. Microsoft je slične zahteve podnosio protiv projekata povezanih sa igrama <em>Minecraft</em>, <em>Call of Duty</em> i <em>Halo</em>.</p>
<div id="attachment_5435774" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-4-625807-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-4-625807-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<p>U pozadini je sve veća upotreba AI alata koji omogućavaju programerima da znatno brže analiziraju, rekonstruišu i prenose igre na druge platforme. Projekti za koje su ranije bili potrebni meseci rada sada mogu nastajati mnogo brže, mada njihova funkcionalnost i vernost originalima znatno variraju.</p>
<p><strong>Ironija je što Microsoft i Epic istovremeno sve agresivnije uvode AI u sopstveni razvoj softvera.</strong> Epic je nedavno predstavio izmene svoje prodavnice napravljene uz pomoć AI programiranja, dok je za jedan projekat povezan sa Disneyjem najavljen razvojni pristup u kojem će AI imati centralnu ulogu.</p>
<p>Direktor kompanije Epic Games, Tim Svini, odgovorio je na kritike tvrdnjom da se mešaju različita pitanja autorskih prava. Naglasio je da <strong>Epic ne dozvoljava korišćenje intelektualne svojine igre <em>Fortnite</em> bez dozvole ili odgovarajuće naknade</strong>.</p>
<div id="attachment_4676308" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="fortnite-ios-2024-4" data-src="https://xdn.tf.rs/2024/02/28/fortnite-ios-2024-4-460x0.jpg" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2024/02/28/fortnite-ios-2024-4-830x0.jpg","q":"600px"}]' alt="fortnite-ios-2024-4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Epic Games</span>
                                </div>
<p>Svini je istovremeno potvrdio da Epic planira da ukloni postojeća ograničenja koja se odnose na treniranje AI modela pomoću sadržaja nastalog u alatima Unreal Engine i MetaHuman. Ta promena, međutim, ne znači da će kompanija dozvoliti neovlašćeno kopiranje svojih igara.</p>
<p><strong>Posebno nezgodna situacija nastaje za nezavisne developere.</strong> Među pogođenim naslovima nalaze se <em>Slay the Spire 2</em>, <em>Celeste</em> i <em>RimWorld</em>, čiji su autori takođe morali da štite svoja prava od neovlašćenih rekonstrukcija.</p>
<p>Za velike izdavače DMCA prijave predstavljaju rutinski pravni mehanizam, ali manjim studijima borba protiv brojnih AI kopija može predstavljati ozbiljan finansijski i organizacioni teret. <strong>Kako AI sve više olakšava rekonstrukciju postojećih igara, pitanje zaštite autorskih prava postaje sve komplikovanije.</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425372-whatsapp-cetiri-nove-funkcije-grupni-razgovori</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 08:30:00 +0100</pubDate>
            <title>Ako ste ikada pokušavali da pronađete nešto važno među stotinama poruka u WhatsApp grupi, stižu važne promene</title>
            <description>
                <![CDATA[WhatsApp uvodi četiri nove funkcije za grupne razgovore, uključujući trajno pinovanje poruka, grupne statuse i filter za pominjanja i odgovore]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425372-whatsapp-cetiri-nove-funkcije-grupni-razgovori</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/whatsapp" target="_blank">WhatsApp</a> je predstavio četiri nove funkcije za grupne razgovore</strong>, koje bi trebalo da olakšaju praćenje važnih poruka, deljenje sadržaja i snalaženje u grupama sa velikim brojem članova. Među novostima su trajno pinovanje poruka, grupni statusi i poseban filter za poruke koje se odnose direktno na vas.</p>
<p><strong>Trajno pinovanje poruka</strong> omogućava da važne informacije ostanu na vrhu grupnog razgovora bez vremenskog ograničenja. Do sada su korisnici morali da biraju koliko dugo će poruka biti zakačena, dok nova opcija omogućava da tamo ostane sve dok je neko ne ukloni.</p>
<p>Druga novost je <strong>Group Status</strong>, koji funkcioniše slično klasičnim WhatsApp statusima, ali je vidljiv isključivo članovima određene grupe. Oni mogu da pregledaju objavu, reaguju na nju ili podele sopstveni status, a sadržaj automatski nestaje nakon 24 sata.</p>
<p>WhatsApp je unapredio i <strong>deljenje istorije razgovora sa novim članovima</strong>. Ako prilikom dodavanja osobe u grupu zaboravite da podelite prethodne poruke, sada to možete uraditi naknadno, jednostavnim dodirivanjem njenog imena u razgovoru. Podeljene poruke zadržavaju end-to-end enkripciju.</p>
<p>Možda najkorisnija promena je <strong>novi filter za pominjanja i odgovore</strong>. On na jednom mestu prikazuje sve nepročitane grupne razgovore u kojima vas je neko pomenuo, direktno odgovorio na vašu poruku ili koristio oznaku @all.</p>
<p>Time se izbegava pretraživanje velikog broja poruka samo da biste pronašli one koje zahtevaju vašu pažnju.</p>
<p><strong>Nove funkcije namenjene su korisnicima Android i iOS uređaja</strong>, a njihovo uvođenje odvija se postepeno. Ako ih još ne vidite u svojoj aplikaciji, proverite da li koristite najnoviju verziju WhatsApp-a.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425242-jeftini-android-telefoni-tri-vazne-karakteristike</guid>
            <pubDate>Tue, 03 Nov 2026 06:30:00 +0100</pubDate>
            <title>Kupujete jeftin Android telefon? Preskočite ga ako nema ove 3 stvari</title>
            <description>
                <![CDATA[Kupujete jeftin Android telefon? Obratite pažnju na tri karakteristike koje mogu da odluče koliko će uređaj biti brz, praktičan i bezbedan tokom godina]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425242-jeftini-android-telefoni-tri-vazne-karakteristike</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Jeftin <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> telefon može biti odlična kupovina, ali samo ako proizvođač nije štedeo na pogrešnim stvarima.</strong> Atraktivan dizajn, velika baterija i kamera sa mnogo megapiksela lepo izgledaju u reklamama, ali postoje tri karakteristike koje mnogo više utiču na to koliko će telefon biti upotrebljiv nakon godinu ili dve.</p>
<p>Prema preporukama portala BGR, prilikom kupovine pristupačnog Android uređaja trebalo bi tražiti <strong>najmanje 6 GB RAM memorije, punjenje snagom od barem 25 W i minimum tri godine bezbednosnih ažuriranja</strong>.</p>
<h3><strong>1. Manje od 6 GB RAM-a može brzo da postane problem</strong></h3>
<p>RAM memorija određuje koliko aplikacija telefon može da drži aktivnim i koliko će lako prelaziti između njih. Modeli sa 3 ili 4 GB RAM-a mogu da posluže za osnovne zadatke, ali češće zatvaraju aplikacije u pozadini i mogu da uspore pri zahtevnijem korišćenju.</p>
<p><strong>Šest gigabajta danas predstavlja razumnu polaznu tačku</strong>, dok je 8 GB još bolji izbor ako planirate da telefon koristite nekoliko godina. Naravno, na brzinu rada utiču i procesor, skladište i optimizacija softvera, pa sam kapacitet RAM-a nije garancija dobrih performansi.</p>
<h3><strong>2. Velika baterija ne znači mnogo ako se sporo puni</strong></h3>
<p>Mnogi jeftini telefoni danas imaju baterije kapaciteta 5.000 mAh ili više, ali se značajno razlikuju po brzini punjenja. Telefon koji podržava samo 10 ili 18 W može zahtevati znatno više vremena na punjaču od modela koji podržava 25 ili 50 W.</p>
<p>Zato je <strong>punjenje od najmanje 25 W dobar kriterijum prilikom kupovine</strong>, posebno ako često dopunjavate telefon tokom dana. Veća snaga punjenja ipak ne znači automatski i proporcionalno kraće vreme, jer brzina zavisi od baterije, temperature i načina na koji proizvođač upravlja punjenjem.</p>
<h3><strong>3. Bezbednosna ažuriranja su važnija nego što mislite</strong></h3>
<p>Telefon bez redovnih bezbednosnih zakrpa postaje izloženiji novootkrivenim ranjivostima, čak i ako njegove performanse i baterija i dalje zadovoljavaju potrebe korisnika.</p>
<p>Zbog toga bi <strong>tri godine garantovanih bezbednosnih ažuriranja trebalo posmatrati kao minimum</strong>, a duža podrška je poželjna. Google za Pixel 8 i novije modele garantuje sedam godina ažuriranja, dok Samsung takođe nudi dugoročnu podršku za odabrane Galaxy uređaje.</p>
<p>Posebno treba obratiti pažnju prilikom kupovine polovnih telefona, jer se period podrške uglavnom računa od prvog predstavljanja uređaja, a ne od trenutka kada ste ga kupili.</p>
<p><strong>Najjeftiniji telefon zato nije nužno i najisplativiji.</strong> Model koji košta nešto više, ali ima dovoljno memorije, pristojno punjenje i dužu softversku podršku, često će biti pametnija kupovina na duže staze.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425363-nintendo-switch-2-jailbreak-openai-codex</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 22:23:57 +0100</pubDate>
            <title>Nintendo Switch 2 otključan uz pomoć AI: Hakerima pomogao ChatGPT Codex, ovo je samo početak</title>
            <description>
                <![CDATA[Nintendo Switch 2 dobio je jailbreak razvijen uz pomoć OpenAI Codexa. Otkriveni propust omogućava pokretanje nezvaničnog koda, ali postoje ograničenja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4425363-nintendo-switch-2-jailbreak-openai-codex</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/nintendo-switch-2" target="_blank">Nintendo Switch 2</a> dobio je jedan od svojih prvih ozbiljnijih jailbreak pokušaja, a u pronalaženju bezbednosnih propusta važnu ulogu odigrala je veštačka inteligencija.</strong> Istraživač Semi Hadžhamid, poznat pod nadimkom pepsipu, predstavio je projekat ns2jb, koji omogućava pokretanje nezvaničnog koda na Nintendo konzoli.</p>
<p>Posebno je zanimljivo što je u razvoju korišćen <strong>OpenAI Codex, AI alat za programiranje</strong>. Hadžhamid je povezao Nintendo Switch i Switch 2 sa računarom preko posebnih uređaja koji su AI sistemu omogućavali da šalje komande i prati sliku sa konzola.</p>
<p>Codex je najpre pokušao da iskoristi ranjivosti u WebKit browseru, ali taj pristup nije doneo željeni rezultat. Napredak je ostvaren zahvaljujući aplikaciji <strong>SmileBASIC 4, originalno napravljenoj za <a title="Nintendo priprema Switch za penziju" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4210850-nintendo-priprema-switch-za-penziju" target="_blank">prvi Nintendo Switch</a></strong>, koja radi i na novoj konzoli zahvaljujući kompatibilnosti sa starijim igrama.</p>
<p>AI je pomogao u pronalaženju greške u načinu na koji SmileBASIC obrađuje određene numeričke vrednosti i memoriju. Istraživač je zatim nastavio analizu sistemskih komponenti, što je na kraju omogućilo <strong>izvršavanje proizvoljnog koda na Switch 2 konzoli</strong>.</p>
<p>Da bi demonstrirao mogućnosti projekta, Hadžhamid je prikazao modifikovanu verziju igre <em>Mario Kart World</em>, u kojoj su se pojavili likovi koji inače nisu deo igre, uključujući Petera Griffina i Hatsune Miku.</p>
<p><strong>Ipak, <a title="Nintendo počeo da banuje korisnike zbog korišćenja polovnih igara na Switch 2" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4142010-nintendo-poceo-da-banuje-korisnike-zbog-koriscenja-polovnih-igara-na-switch-2" target="_blank">Switch 2 još nije potpuno otključan</a>.</strong> Trenutni jailbreak zahteva povezivanje sa računarom, a njegove izmene ne opstaju nakon ponovnog pokretanja konzole. Takođe, još ne postoji kompletan custom firmware koji bi omogućio jednostavno i trajno korišćenje nezvaničnog softvera.</p>
<p>Nintendo je u međuvremenu uklonio SmileBASIC 4 iz eShop prodavnice, iako kompanija nije zvanično potvrdila da je odluka povezana sa otkrivenim propustom.</p>
<p><strong>Ovaj slučaj pokazuje koliko AI alati mogu da ubrzaju istraživanje bezbednosnih ranjivosti</strong>, ali i koliko je ljudsko znanje i dalje važno. Codex je pomogao u pronalaženju i analizi propusta, dok je istraživač usmeravao razvoj i rešavao probleme koje AI nije mogao samostalno da prevaziđe.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425239-google-maps-android-auto-carplay-6-prednosti</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 20:08:47 +0100</pubDate>
            <title>Ista aplikacija, isti automobil, ali ovih 6 stvari Google Maps radi bolje na Androidu</title>
            <description>
                <![CDATA[Google Maps nije isti na Android Auto i Apple CarPlay sistemima. Direktan test u istom automobilu otkrio je šest prednosti Android Auto navigacije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425239-google-maps-android-auto-carplay-6-prednosti</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google-maps" target="_blank">Google Maps</a> možda izgleda kao ista aplikacija na Android Auto i Apple CarPlay sistemima, ali razlike postaju očigledne čim počnete ozbiljnije da koristite navigaciju.</strong> Novinar Engadgeta uporedio je oba sistema u istom automobilu, koristeći identične pretrage i zadatke, i izdvojio šest stvari koje Android Auto radi bolje.</p>
<p>Osnovne funkcije, poput prikaza brzine, navigacionih instrukcija, alternativnih ruta i prijavljivanja saobraćajnih problema, gotovo su identične. Međutim, <strong>Android Auto ima primetnu prednost kada su u pitanju glasovne komande, pretraga i planiranje putovanja.</strong></p>
<p><strong>1. Gemini bez dodirivanja ekrana.</strong> Na Android Auto sistemu Google AI asistent može da se aktivira glasom, bez skretanja pažnje na ekran. Tokom testa Gemini se pojavio i na CarPlay sistemu, ali je za njegovo pokretanje bilo potrebno dodirnuti odgovarajuće dugme.</p>
<p><strong>2. Brže izmene rute.</strong> Gemini omogućava pronalaženje benzinskih pumpi, apoteka i drugih usputnih stanica, kao i promenu rute kroz običan razgovor. CarPlay je mogao da izvrši slične zadatke, ali je tokom testa reagovao sporije.</p>
<p><strong>3. Preglednija pretraga.</strong> Android Auto istovremeno prikazuje više rezultata, zajedno sa ocenama i informacijama o tome koliko bi svako zaustavljanje produžilo putovanje. Na CarPlay sistemu rezultati su prikazivani pojedinačno, pa je poređenje zahtevalo više koraka.</p>
<p><strong>4. Jednostavnije upravljanje mapom.</strong> Zumiranje pomoću dva prsta funkcionisalo je direktno na Android Auto sistemu, dok je CarPlay zahtevao prelazak u poseban režim upravljanja mapom. U testiranom automobilu klasičan gest zumiranja na CarPlay sistemu nije radio.</p>
<p><strong>5. Pametniji početni ekran.</strong> <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google-maps" target="_blank">Google Maps</a> na Android Auto sistemu odmah je prikazivao prečicu do kuće, procenjeno vreme dolaska i nedavno posećene lokacije. Takođe je jasnije označavao rute sa manjom potrošnjom goriva i procenjenu uštedu. CarPlay podržava ekonomične rute, ali je njihov prikaz tokom testa bio manje informativan.</p>
<p><strong>6. Naprednije planiranje putovanja električnim automobilom.</strong> Na kompatibilnim vozilima Google Maps može da proceni potrošnju baterije, predloži stanice za punjenje i uračuna vreme punjenja u ukupno trajanje putovanja. Funkcija je predstavljena za više od 350 modela električnih automobila, ali je trenutno ograničena na podržana vozila u SAD.</p>
<p>Iako <strong>Android Auto u ovom poređenju pruža praktičnije iskustvo</strong>, to ne znači da CarPlay nema svojih prednosti. Apple sistem, na primer, omogućava jednostavnije menjanje dnevnog i noćnog prikaza direktno sa ekrana automobila.</p>
<p>Važno je i da se rezultati odnose na konkretno testiranje, pa iskustvo može da se razlikuje u zavisnosti od automobila, verzije aplikacije i dostupnosti pojedinih funkcija.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425251-android-lampa-bez-otkljucavanja-ekrana</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 16:43:00 +0100</pubDate>
            <title>Kako da uključite lampu na Android telefonu bez otključavanja ekrana</title>
            <description>
                <![CDATA[Lampu na Android telefonu možete uključiti bez otključavanja ekrana. Evo kako da podesite brzu prečicu na Samsung Galaxy i Google Pixel uređajima]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425251-android-lampa-bez-otkljucavanja-ekrana</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Da biste uključili lampu na <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> telefonu, ne morate prvo da otključavate ekran i tražite odgovarajuću opciju.</strong> Samsung Galaxy i Google Pixel uređaji nude nekoliko jednostavnih prečica koje omogućavaju da LED svetlo aktivirate gotovo trenutno, a neke od njih možete i sami da podesite.</p>
<p><strong>Na Samsung Galaxy telefonima</strong> dovoljno je da otvorite panel sa brzim podešavanjima prevlačenjem prsta od vrha ekrana i dodirnete ikonicu lampe. Ako se ne nalazi među vidljivim opcijama, raspored možete promeniti pomoću dugmeta za uređivanje panela.</p>
<p>Još praktičnije je da <strong>lampu postavite direktno na zaključani ekran</strong>. Dodirnite i zadržite prst na zaključanom ekranu, izaberite jednu od dve prečice u donjim uglovima i zamenite je opcijom Flashlight. Tako će vam lampa uvek biti dostupna bez otključavanja telefona.</p>
<p>Ako uređivanje zaključanog ekrana ne funkcioniše, otvorite <strong>Settings > Lock screen & AOD</strong> i uključite opciju <strong>Touch and hold to edit</strong>, ukoliko je dostupna na vašem modelu.</p>
<p><strong>Google Pixel telefoni nude dodatnu mogućnost.</strong> Pored lampe u brzom meniju i prečice na zaključanom ekranu, na podržanim modelima možete podesiti Quick Tap gest, koji omogućava uključivanje lampe dvostrukim dodirivanjem poleđine telefona.</p>
<p>Za podešavanje otvorite <strong>Settings > System > Gestures > Quick Tap to start actions</strong> i izaberite Toggle flashlight, ukoliko je ponuđen među dostupnim radnjama.</p>
<p>Na Pixel telefonima prečicu možete dodati i kroz <strong>Wallpaper & style > Lock screen > Shortcuts</strong>, gde birate da li će se lampa nalaziti u levom ili desnom uglu ekrana.</p>
<p><strong>Najveća prednost ovih prečica je što lampa ostaje dostupna čak i kada je telefon zaključan.</strong> To je posebno korisno kada vam brzo zatreba svetlo, bez otvaranja aplikacija i pretraživanja menija. Tačan postupak može se razlikovati u zavisnosti od modela i verzije Androida.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425331-hakeri-vise-ne-koriste-pistolje-vec-mitraljeze-direktor-japanskog-giganta-upozorava-na-ai</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 16:03:00 +0100</pubDate>
            <title>"Hakeri više ne koriste pištolje, već mitraljeze": Direktor japanskog giganta upozorava na AI</title>
            <description>
                <![CDATA[GMO Internet Group priznao je da je ignorisao upozorenja o bezbednosti još 2024. godine. Nakon velikog hakerskog napada, rukovodstvu su smanjene plate]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425331-hakeri-vise-ne-koriste-pistolje-vec-mitraljeze-direktor-japanskog-giganta-upozorava-na-ai</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Japanska tehnološka kompanija GMO Internet Group priznala je da je još 2024. godine bila upozorena na ozbiljne bezbednosne propuste, ali da nije preduzela odgovarajuće mere.</strong> Usledio je veliki hakerski napad, kompromitovanje korisničkih podataka i javno izvinjenje rukovodstva, koje sada deo problema povezuje i sa razvojem veštačke inteligencije.</p>
<p>Izvršni direktor kompanije Masatoši Kumagai potvrdio je da su stručnjaci podružnice GMO Cybersecurity by Ierae ranije ukazivali na slabosti sistema, ali da reakcija nije bila ni dovoljno temeljna ni dovoljno brza.</p>
<p><strong>Napadači su još 5. avgusta prodrli u infrastrukturu usluge Onamae.com Desktop Cloud</strong>, koristeći udaljeni pristup serveru jednog korisnika. Do 17. avgusta uspeli su da kompromituju administratorski nalog, a između 20. septembra i 14. oktobra zlonamerni softver širio se serverima korisnika.</p>
<p>Kompanija je problem otkrila tek u oktobru, nakon prijave jednog korisnika. Istraga je pokazala da su <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/hakeri" target="_blank">hakeri</a> došli do osetljivih podataka, dok su pojedini klijenti prijavili i neovlašćene transakcije na svojim računima.</p>
<p>Kumagai je upozorio da <strong>veštačka inteligencija omogućava znatno veći obim sajber napada</strong>, koristeći slikovito poređenje: "Ranije su sajber napadi bili kao pištolj. Sada su kao mitraljez."</p>
<p>Zbog propusta u zaštiti korisnika, <strong>četvorici najviših rukovodilaca biće smanjene plate za 20 do 30 odsto tokom naredna tri meseca</strong>, uključujući i samog Kumagaija.</p>
<p>GMO je najavio obeštećenje pogođenih korisnika i dodatne bezbednosne mere. Prema preliminarnoj analizi kompanije, iza napada bi mogla da stoji hakerska grupa povezana sa Severnom Korejom, ali odgovornost još nije konačno potvrđena.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425369-apple-iphone-spijunski-napad-nemacki-politicari</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 15:15:05 +0100</pubDate>
            <title>iPhone telefoni nemačkih političara na meti špijuna: Apple izdao ozbiljno upozorenje</title>
            <description>
                <![CDATA[Apple je upozorio nemačke poslanike i ministre na moguće špijunske napade na njihove iPhone uređaje. Bezbednosne službe savetuju dodatni oprez]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425369-apple-iphone-spijunski-napad-nemacki-politicari</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Apple je upozorio poslanike nemačkog Bundestaga i članove savezne vlade da su njihovi <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> telefoni možda bili meta sofisticiranih špijunskih napada.</strong> Nemačke bezbednosne službe situaciju shvataju toliko ozbiljno da su političarima savetovale da se, iz predostrožnosti, ponašaju kao da su njihovi uređaji već kompromitovani.</p>
<p>Prema pisanju Euronewsa, prva upozorenja počela su da stižu 29. oktobra. Nemački ministar za digitalizaciju Karsten Vildberger potvrdio je da je Apple identifikovao pokušaje napada korišćenjem takozvanog <strong>mercenary spyware softvera</strong>, namenjenog ciljanoj špijunaži.</p>
<p>Nemačka Savezna kancelarija za informacionu bezbednost (BSI) brzo je reagovala i kontaktirala sve poznate primaoce upozorenja. Međutim, <strong>još nije utvrđeno da li su napadači zaista uspeli da preuzmu kontrolu nad telefonima</strong>, niti koliko je političara bilo na meti.</p>
<p>Ovakvi napadi znatno su sofisticiraniji od uobičajenih pokušaja krađe podataka. Špijunski softver može omogućiti pristup porukama, pozivima, kontaktima i lokaciji, a u pojedinim slučajevima i <strong>daljinsko aktiviranje mikrofona i kamere</strong>. Potencijalno mogu biti ugrožene čak i poruke iz aplikacija koje koriste end-to-end enkripciju, ukoliko napadači preuzmu kontrolu nad samim uređajem.</p>
<p>Apple već godinama šalje posebna bezbednosna upozorenja korisnicima za koje proceni da su mete ciljane digitalne špijunaže. Kompanija navodi da su takvi napadi retki, ali izuzetno sofisticirani, zbog čega ugroženim korisnicima preporučuje i aktiviranje <strong>Lockdown Mode režima</strong>, koji značajno ograničava određene funkcije i načine komunikacije uređaja radi dodatne zaštite.</p>
<p><strong>Za sada nije poznato ko stoji iza pokušaja špijuniranja nemačkih političara.</strong> Apple i nemačke vlasti nisu objavili identitet napadača, broj pogođenih uređaja niti tehničke detalje korišćenog špijunskog softvera.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425228-ako-ne-mozete-da-pronadjete-dislike-dugme-na-youtube-ovo-je-razlog-ovog-puta-postoji-vazna-razlika</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 14:10:00 +0100</pubDate>
            <title>Evo zašto ne možete da pronađete Dislike dugme na YouTube videima</title>
            <description>
                <![CDATA[YouTube je premestio Dislike dugme u meni sa tri tačke, ali promena ne važi za sve korisnike. Google je objasnio ko će videti novi interfejs]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425228-ako-ne-mozete-da-pronadjete-dislike-dugme-na-youtube-ovo-je-razlog-ovog-puta-postoji-vazna-razlika</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/youtube" target="_blank">YouTube</a> ponovo menja način na koji prikazuje Dislike dugme</strong>, a pojedini korisnici već su primetili da poznata ikonica sa palcem nadole više nije tamo gde su navikli da je vide. Ipak, uprkos spekulacijama o njenom potpunom uklanjanju, Google tvrdi da nema razloga za zabrinutost.</p>
<p>Promena se odnosi isključivo na <strong>autore sadržaja koji gledaju sopstvene video snimke dok su prijavljeni na svoj nalog</strong>. U tom slučaju Dislike dugme premešteno je u meni sa tri tačke, dok ga ostali gledaoci i dalje vide na uobičajenom mestu.</p>
<p>"Ne testiramo skrivanje Dislike dugmeta za korisnike YouTube-a", saopštila je kompanija za 9to5Google, objašnjavajući da je reč o novom interfejsu namenjenom autorima sadržaja. Oni će i dalje moći da vide ukupan broj negativnih ocena kroz YouTube Studio, zajedno sa ostalim analitičkim podacima.</p>
<p><strong>Ovo nije prvi put da <a title="YouTube ima čudan problem sa prijavom: Radi vam Google, ali sajt vas ne pušta unutra" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4407367-youtube-problem-prijava-browser-google-nalog" target="_blank">YouTube menja način funkcionisanja</a> negativnih ocena.</strong> Još 2021. godine kompanija je uklonila javni prikaz broja Dislike reakcija, uz obrazloženje da želi da smanji organizovane kampanje negativnog ocenjivanja i uznemiravanje autora.</p>
<p>Tokom leta 2026. godine usledila je još jedna promena. <strong>YouTube Shorts ostao je bez klasičnog Dislike dugmeta</strong>, koje su zamenile opcije "Not Interested" i "Don't recommend this channel". Njihova svrha je da korisnicima omoguće preciznije podešavanje preporuka.</p>
<p>Iako je najnovija promena izazvala negativne reakcije na društvenim mrežama, <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/youtube" target="_blank">YouTube</a> za sada ne planira uklanjanje Dislike dugmeta sa standardnih video-snimaka za ostale gledaoce</strong>. Ako ga ne vidite na svom videu, potražite ga u meniju sa tri tačke.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425181-kako-osloboditi-gmail-prostor-besplatno</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 13:16:07 +0100</pubDate>
            <title>Četiri načina da oslobodite Gmail prostor bez plaćanja</title>
            <description>
                <![CDATA[Gmail vam je pun i Google nudi plaćanje dodatnog prostora? Ova četiri jednostavna postupka pomoći će vam da oslobodite prostor bez troškova]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4425181-kako-osloboditi-gmail-prostor-besplatno</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Google nalog je skoro pun, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gmail" target="_blank">Gmail</a> upozorava da ponestaje prostora, a sledeća ponuđena opcija je plaćanje dodatnih gigabajta.</strong> Ipak, pre nego što posegnete za novčanikom, postoji nekoliko jednostavnih načina da oslobodite prostor koji već imate.</p>
<p>Google svakom besplatnom nalogu daje <strong><a title="Hitno upozorenje za Gmail korisnike: Ostajete bez memorije ako ovo ne uradite" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4326317-gmail-smanjuje-besplatan-prostor-5gb-upozorenje" target="_blank">15 GB prostora koji dele Gmail</a>, Google Drive i Google Photos</strong>. Kada se taj prostor popuni, možete ostati bez mogućnosti slanja i primanja mejlova. Evo četiri načina da izbegnete taj scenario.</p>
<h3><strong>1. Pronađite mejlove koji zauzimaju najviše prostora</strong></h3>
<p>Umesto da brišete stotine poruka, u Gmail pretragu unesite <strong>larger:10M</strong>. Prikazaće se mejlovi veći od 10 MB, najčešće zbog velikih priloga. Možete pokušati i sa <strong>larger:20M</strong> ili <strong>larger:50M</strong> kako biste pronašli najveće potrošače prostora. Pre brisanja sačuvajte priloge koji su vam potrebni.</p>
<h3><strong>2. Očistite stare newslettere i promocije</strong></h3>
<p>Pretražite Gmail pomoću reči <strong>unsubscribe</strong> ili otvorite karticu Promotions. Tu se često nalaze godine reklamnih poruka koje više nemaju nikakvu vrednost. Brisanjem nepotrebnih poruka i odjavljivanjem sa mailing lista možete osloboditi prostor i sprečiti da se sanduče ponovo brzo napuni.</p>
<h3><strong>3. Ispraznite Spam i Trash</strong></h3>
<p>Obrisani mejlovi i neželjena pošta i dalje zauzimaju prostor dok se trajno ne uklone. Zato proverite foldere <strong>Spam i Trash</strong> i ispraznite ih ako ste sigurni da vam njihov sadržaj nije potreban. Ovo je posebno korisno kada ste već obrisali velike mejlove, ali još niste oslobodili prostor.</p>
<h3><strong>4. Proverite gde je nestalo vaših 15 GB</strong></h3>
<p>Možda <a title="Google uklanja jednu od najboljih Gmail opcija za korisnike sa više naloga" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4372734-google-gmail-ukida-send-as-funkciju-2027" target="_blank">Gmail uopšte nije glavni problem</a>. Otvorite <strong>Google One Storage Manager</strong> i proverite koliko prostora zauzimaju Gmail, Google Drive i Google Photos. Nekoliko velikih video-snimaka ili zaboravljenih fajlova može zauzimati više prostora nego hiljade mejlova zajedno.</p>
<p>Najbolje je početi od najvećih fajlova, umesto nasumičnog brisanja poruka. Imajte na umu da <strong>Google-u ponekad treba i do 48 do 72 sata da prikaže oslobođeni prostor</strong> nakon masovnog brisanja, pa nemojte očekivati da se dostupni kapacitet uvek ažurira istog trenutka.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425211-hakerski-napad-supermarketi-frizideri-zamrzivaci</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 12:25:00 +0100</pubDate>
            <title>Hakerski napad na supermarkete širom Evrope: Frižideri prestali da hlade, hrana završila u smeću</title>
            <description>
                <![CDATA[Hakeri su daljinski menjali temperature frižidera i zamrzivača u evropskim supermarketima. Više od 70 prodavnica prijavilo je probleme, a hrana je uništena]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425211-hakerski-napad-supermarketi-frizideri-zamrzivaci</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/hakeri" target="_blank">Hakeri</a> su pronašli prilično neobičan način da naprave ogromnu štetu: daljinski su promenili podešavanja frižidera i zamrzivača u supermarketima, zbog čega su velike količine hrane završile u smeću.</strong> Incidenti su 2. novembra prijavljeni u više od 70 prodavnica u Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj.</p>
<p>Među pogođenim trgovinskim lancima nalaze se <strong>Delhaize, Carrefour, Spar, ICA i Coop</strong>. Samo u Belgiji problemi su prijavljeni u najmanje 40 Delhaize prodavnica, dok su Carrefour i Spar prijavili dodatne incidente.</p>
<p>Prema rečima Stefana Mulansa, direktora kompanije Sabcobel koja se bavi rashladnim sistemima, napadači su <strong>daljinski prebacili isparivače u režim odmrzavanja</strong>. Umesto da održavaju nisku temperaturu, sistemi su počeli da zagrevaju prostor u kojem se čuva hrana.</p>
<p>Tehničari su tokom noći pokušavali da obuzdaju problem i isključe pogođene uređaje sa mreže. Ipak, deo prodavnica morao je da baci namirnice zbog prekida propisanog temperaturnog režima.</p>
<p>U Švedskoj je situacija bila slična. Menadžer jedne ICA prodavnice na ostrvu Oland zatekao je vodu na podu i zamrzivač na temperaturi od <strong>14 stepeni Celzijusa</strong>. Sva roba iz rashladnih uređaja u toj prodavnici morala je da bude otpisana, dok je Coop prijavio probleme u još šest objekata.</p>
<p><strong>Ovo nije prvi ovakav napad u Evropi.</strong> U Francuskoj je 12. oktobra nekoliko stotina supermarketa pogođeno sličnim incidentom, tokom kojeg su temperature pojedinih rashladnih uređaja dostizale i 50 stepeni Celzijusa.</p>
<p>Slučaj pokazuje koliko ozbiljne posledice može imati kompromitovanje uređaja povezanih na internet. <strong>Za veliku finansijsku štetu više nije neophodno ukrasti podatke ili zaključati računare.</strong> Dovoljno je preuzeti kontrolu nad sistemom koji održava temperaturu hrane.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425151-google-images-zumiranje-slika-greska-ispravljena</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 11:20:00 +0100</pubDate>
            <title>Što više zumirate, manje vidite: Google rešio jednu od bizarnijih grešaka</title>
            <description>
                <![CDATA[Google je rešio grešku zbog koje su fotografije u Google Images pretrazi postajale crne prilikom zumiranja. Problem je pogađao različite telefone i browsere]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425151-google-images-zumiranje-slika-greska-ispravljena</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> je ispravio neobičnu grešku u Google Images pretrazi</strong> zbog koje su fotografije prilikom zumiranja postajale sve tamnije, a u pojedinim slučajevima gotovo potpuno crne. Problem je prethodnih dana izazvao brojne pritužbe korisnika.</p>
<p>Greška se pojavila krajem oktobra, kada su korisnici na Redditu počeli da prijavljuju da se slike zatamnjuju čim pokušaju da ih uvećaju pokretom dva prsta. Što je zumiranje bilo veće, fotografija je postajala tamnija, dok bi se vraćanjem na originalnu veličinu ponovo normalno prikazivala.</p>
<p><strong>Problem nije bio ograničen na Google Chrome ili određeni telefon.</strong> Prijavljivali su ga vlasnici Google Pixel i Samsung uređaja, ali i korisnici drugih browsera, uključujući Firefox i Safari. To ukazuje da je uzrok najverovatnije bio u samom interfejsu Google Images pretrage.</p>
<p>Dok se čekalo rešenje, pojedini korisnici uspevali su da zaobiđu grešku otvaranjem fotografija u novom tabu, gde je zumiranje funkcionisalo normalno.</p>
<p>Google je sada preko zvaničnog naloga GoogleHelpCommunity na Redditu potvrdio da je <strong>problem prosleđen nadležnom timu i uspešno rešen</strong>.</p>
<p>Kompanija nije objasnila šta je izazvalo zatamnjivanje fotografija, niti kada je tačno ispravka uvedena. Ipak, korisnici bi sada ponovo trebalo da mogu normalno da uvećavaju slike u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> pretrazi.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425143-sem-altman-ram-memorija-ai-data-centri</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 10:35:00 +0100</pubDate>
            <title>RAM u vašem računaru? Šef OpenAI misli da je to "užasno" rasipanje resursa</title>
            <description>
                <![CDATA[Sem Altman smatra da je RAM memorija neefikasno iskorišćena u ličnim računarima i da bi AI data centri mogli bolje da koriste ograničene resurse]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4425143-sem-altman-ram-memorija-ai-data-centri</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Dok potražnja za memorijom raste, a cene računarskih komponenti nastavljaju da skaču, izvršni direktor kompanije OpenAI, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/sem-altman" target="_blank">Sem Altman</a>, smatra da je <strong>držanje velikih količina RAM memorije u ličnim računarima neefikasno korišćenje ograničenih resursa</strong>.</p>
<p>Gostujući u podkastu Cheeky Pint, Altman je izjavio da je, iz perspektive globalne raspodele resursa, "prilično užasno" što se DRAM memorija nalazi u računarima u kojima se, prema njegovoj proceni, koristi svega pet odsto vremena.</p>
<p>Njegov argument je jednostavan: <strong>AI data centri mogu gotovo neprekidno da koriste raspoloživu memoriju</strong>, dok memorija u kućnim računarima često ostaje nedovoljno iskorišćena. Zbog toga smatra da bi, u uslovima nestašice, centralizovana infrastruktura predstavljala efikasnije rešenje.</p>
<p>Altman se posebno osvrnuo na sve popularniju ideju pokretanja <strong>AI modela direktno na računarima</strong>, bez oslanjanja na cloud servise. Upravo takav pristup korisnicima omogućava veću kontrolu nad podacima i nezavisnost od kompanija poput OpenAI.</p>
<p>Njegova izjava izazvala je kritike u trenutku kada ogromna potražnja AI industrije dodatno opterećuje tržište memorije. Prema pisanju TechSpota, <strong>troškovi DRAM memorije porasli su pet puta u odnosu na prošlu godinu</strong>, što se odražava na cene računara, grafičkih kartica i druge elektronike.</p>
<p>Proizvođači pritom ne očekuju brzo rešenje. SK Hynix upozorava da bi nestašica mogla da potraje i posle 2030. godine, dok direktor kompanije Acer smatra da bi cene mogle da počnu da padaju već 2027.</p>
<p>Altmanova računica možda ima smisla kada se posmatra iskorišćenost hardvera, ali otvara i pitanje koje prevazilazi cenu memorije: <strong>da li budućnost veštačke inteligencije treba da bude u računarima koje posedujemo ili na serverima kompanija čije usluge plaćamo?</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425140-samsung-galaxy-s27-ultra-snapdragon-exynos-evropa</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 10:05:19 +0100</pubDate>
            <title>Samsung ipak odustaje od Exynosa? Nove informacije o Galaxy S27 Ultra menjaju očekivanja</title>
            <description>
                <![CDATA[Samsung Galaxy S27 Ultra u Evropi mogao bi da koristi Snapdragon umesto Exynosa 2700. Nove informacije otkrivaju šta se trenutno zna o procesoru]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4425140-samsung-galaxy-s27-ultra-snapdragon-exynos-evropa</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> Galaxy S27 Ultra mogao bi da stigne na <strong>evropsko tržište isključivo sa Qualcomm procesorom</strong>, uprkos ranijim informacijama da kompanija razmatra korišćenje sopstvenog Exynos 2700 čipseta.</p>
<p>Poznati insajder Ice Universe tvrdi da trenutno nema naznaka da Samsung priprema evropsku verziju Galaxy S27 Ultra sa Exynos procesorom. To znači da je Snapdragon 8 Elite Extreme Gen 6 ponovo najizgledniji kandidat, dok situacija sa modelom namenjenim Južnoj Koreji ostaje nejasna.</p>
<p>Informacije o procesoru budućeg Samsung flagship telefona menjale su se nekoliko puta. <strong>Tokom jula govorilo se da će Ultra koristiti Snapdragon na svim tržištima</strong>, dok će ostali modeli serije van Severne Amerike dobiti Exynos 2700. Međutim, u septembru su se pojavili navodi da Samsung priprema Ultra modele sa Exynos procesorom upravo za Evropu i Južnu Koreju.</p>
<p>Dodatnu neizvesnost doneli su oktobarski izveštaji o navodnim problemima sa pregrevanjem Qualcomm čipseta, koje je proizvođač demantovao. Nedugo zatim pojavile su se i tvrdnje da je Exynos 2700 nadmašio Snapdragon u internim testovima performansi, mada rezultati nisu nezavisno potvrđeni.</p>
<p>Prema najnovijim informacijama, evropski kupci ipak bi mogli da dobiju <strong>Galaxy S27 Ultra sa Snapdragon procesorom</strong>, dok bi Exynos 2700 mogao da bude rezervisan za druge modele serije.</p>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> još nije zvanično potvrdio izbor procesora, pa konačna konfiguracija Galaxy S27 Ultra ostaje otvoreno pitanje.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423900-za-ovaj-black-friday-podigni-dozivljaj-gledanja-na-novi-nivo-uz-tcl-sqd-mini-led-tv</guid>
            <pubDate>Mon, 02 Nov 2026 09:00:03 +0100</pubDate>
            <title>Za ovaj Black Friday podigni doživljaj gledanja na novi nivo uz TCL SQD Mini LED TV!</title>
            <description>
                <![CDATA[Od boje i osvetljenosti do kontrasta i dizajna, TCL tehnologija ekrana sledeće generacije transformiše iskustvo gledanja.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423900-za-ovaj-black-friday-podigni-dozivljaj-gledanja-na-novi-nivo-uz-tcl-sqd-mini-led-tv</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Anja Vajda]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Od boje i osvetljenosti do kontrasta i dizajna, TCL tehnologija ekrana sledeće generacije transformiše iskustvo gledanja.</p>
<p>Kvalitet slike na televizorima više se ne definiše samo rezolucijom ili veličinom ekrana. Tačnost boja, kontrola svetla, kontrast i sličnost precizne reprodukcije čak i najzahtevnijih scena igraju ključnu ulogu u oblikovanju celokupnog iskustva gledanja.</p>
<p>Imajući to na umu, <a rel="sponsored noopener" href="https://www.tcl.com/rs/sr/sqd-mini-led-tv" target="_blank">TCL-ova SQD-Mini LED</a> tehnologija podiže Mini LED tehnologiju na viši nivo, kombinujući preciznu kontrolu pozadinskog osvetljenja sa Super QD Mini tehnologijom i Ultra Color Filterom. Rezultat je veća preciznost u upravljanju svetlom, izvanredne performanse boja i osvetljenosti, kao i tanji dizajn. Ali šta to znači u praksi? Evo pet razloga zašto se <a rel="sponsored noopener" href="https://www.tcl.com/rs/sr/sqd-mini-led-tv" target="_blank">SQD-Mini LED</a> ističe u odnosu na druge Mini LED tehnologije.</p>
<h3><strong> Impresivne boje koje ostaju dosledne u svakoj sceni</strong></h3>
<p>Neke slike mogu imati relativno jednostavnu paletu boja, dok druge kombinuju desetine različitih tonova, svetlih naglasaka i dubokih senki. Izazov za svaki televizor je održati dosledni kvalitet boja bez obzira na to šta se prikazuje. Zahvaljujući Super Quantum Dot tehnologiji, <a rel="sponsored noopener" href="https://www.tcl.com/rs/sr/sqd-mini-led-tv" target="_blank">SQD-Mini LED</a> proizvodi izuzetno čisto belo svetlo, održavajući čiste i dosledne boje u jednobojnim i višebojnim scenama. Od filmskih pejzaža i fudbalskih utakmica do video-igara, slike ostaju bogate, živopisne i prirodne.</p>
<h3><strong> Veća preciznost u kontroli boja</strong></h3>
<p>Precizna reprodukcija boja ne odnosi se samo na to koliko živo boje izgledaju, već i na to koliko su jasno odvojene jedna od druge. Uz SQD-Mini LED, susedne rasvetne zone rade bez smetnji u boji, što pomaže u smanjenju pojave poznate kao "color cross-talk" (mešanje boja). U kombinaciji s preciznom kontrolom svetla, to pomaže u smanjenju izobličenja boja i neželjenog raspršivanja svetlosti. U praksi, različite nijanse ostaju čistije i jasnije definisane, čak i u složenim scenama.</p>
<div id="attachment_5443795" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 63%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="TCL SQD Mini LED TV" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/30/telegraf3-348465-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/30/telegraf3-348465-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="TCL SQD Mini LED TV" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Promo</span>
                                </div>
<h3><strong> Više zona zatamnjenja za veću kontrolu kontrasta</strong></h3>
<p>Zone lokalnog zatamnjenja jedan su od ključnih činilaca koji određuju performanse Mini LED televizora, omogućavajući ekranu nezavisnu kontrolu osvetljenosti u različitim područjima slike. <a rel="sponsored noopener" href="https://www.tcl.com/rs/sr/sqd-mini-led-tv" target="_blank">TCL-ova SQD-Mini LED</a> tehnologija može da pruži više od 20.000 preciznih zona zatamnjenja, omogućavajući veću preciznost pri upravljanju svetlim i tamnim područjima. To omogućava da se svetli detalj istakne na tamnoj pozadini bez gubitka informacija koje ga okružuju, poboljšavajući i kontrast i percepciju dubine.</p>
<h3><strong> Veća osvetljenost, više detalja</strong></h3>
<p>Visoka osvetljenost znači više od samog stvaranja svetlije slike. Kada se kombinuje s preciznom kontrolom svetla, može otkriti više detalja kako u najsvetlijim, tako i u najtamnijim područjima scene. SQD-Mini LED može postići maksimalnu osvetljenost do 10.000 nita, poboljšavajući performanse zahtevnog HDR sadržaja i stvarajući jači kontrast između svetla i senki. Rezultat je slika s većim uticajem, finijim detaljima i pojačanim osećajem realizma.</p>
<h3><strong> Više tehnologije u tanjem dizajnu</strong></h3>
<p>Napredak u kvalitetu slike ide ruku pod ruku s napretkom u dizajnu. Struktura SQD-Mini LED omogućava delotvornije upravljanje pozadinskim osvetljenjem unutar smanjene dubine, što pomaže u stvaranju tanjeg dizajna televizora. Odličan primer je TCL X11L koji, u verzijama od 85 i 98 inča, na najtanjem delu meri približno 2 cm. Kao rezultat toga, televizor postaje više od uređaja za zabavu, integrišući se diskretnije i elegantnije u životni prostor.</p>
<h3><strong>Tehnologija slike evoluira s načinom na koji gledamo</strong></h3>
<p><a rel="sponsored noopener" href="https://www.tcl.com/rs/sr/sqd-mini-led-tv" target="_blank">SQD-Mini LED</a> pokazuje kako se sledeća generacija televizora ne definiše samo jednom istaknutom karakteristikom. Boja, osvetljenost, kontrast, kontrola svetla i dizajn rade zajedno kao integrisani sistem, pomažući u pružanju doslednog i preciznog kvaliteta slike u različitim vrstama sadržaja.</p>
<p>Kroz kontinuiranu evoluciju Mini LED tehnologije, TCL ima za cilj da približi iskustvo gledanja onome što ljudsko oko prirodno doživljava: čiste boje, snažnu osvetljenost tamo gde je važna, dublja tamna područja i više detalja u svakoj sceni.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423806-chatgpt-je-trebalo-da-sahrani-google-umesto-toga-dogodilo-se-nesto-sasvim-drugo</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 16:54:00 +0100</pubDate>
            <title>ChatGPT je trebalo da sahrani Google. Umesto toga, dogodilo se nešto sasvim drugo</title>
            <description>
                <![CDATA[ChatGPT je trebalo da ugrozi Google, ali broj pretraga raste najbrže za pet godina. Ipak, veštačka inteligencija donosi novi problem]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423806-chatgpt-je-trebalo-da-sahrani-google-umesto-toga-dogodilo-se-nesto-sasvim-drugo</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kada je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/internet/3792992-chatgpt-danas-slavi-prvi-rodjendan" target="_blank">ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen</a>, mnogi su predviđali da će tradicionalni internet pretraživači polako otići u istoriju. Četiri godine kasnije, <strong>Google beleži najbrži rast broja pretraga u poslednjih pet godina</strong>, a za to je, prema tvrdnjama kompanije, zaslužna upravo veštačka inteligencija koja je trebalo da ugrozi njegovo poslovanje.</p>
<p>Finansijski rezultati Alphabeta za treći kvartal 2026. pokazuju da su <strong>prihodi od <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> pretrage i povezanih usluga porasli 12 odsto</strong>, dostigavši 63,35 milijardi dolara. Izvršni direktor Sundar Pičai ističe da AI funkcije podstiču korisnike da postavljaju više pitanja, uključujući ona povezana sa kupovinom proizvoda i usluga.</p>
<p>Međutim, <strong>više pretraga ne znači automatski i više novca</strong>. Uprkos rastu, prihodi od pretrage ostali su ispod očekivanja analitičara, koji su predviđali približno 65 milijardi dolara.</p>
<p>Problem je u tome što Google još nije pronašao jednako efikasan način da zarađuje od AI pretrage kao od klasičnih rezultata. Funkcija AI Mode korisnicima pruža odgovore kroz razgovor sa veštačkom inteligencijom, zbog čega se menjaju način prikazivanja reklama i mogućnosti za njihovu naplatu.</p>
<p>Filip Šindler, direktor poslovanja kompanije Google, potvrdio je da <strong>AI Mode trenutno ostvaruje slabiju monetizaciju</strong>, što je jedan od faktora usporavanja rasta prihoda. Na rezultate su uticali i valutni kursevi, kao i promene u potrošnji pojedinih oglašivača.</p>
<p>Google zato postepeno proširuje prikazivanje reklama u AI Mode i AI Overviews funkcijama, uz tvrdnju da dosadašnji eksperimenti daju obećavajuće rezultate.</p>
<p>Situacija je prilično neobična. Veštačka inteligencija nije oterala korisnike sa Google pretrage, već ih, prema podacima kompanije, podstiče da je koriste još više. <strong>Pravi izazov sada nije kako zadržati korisnike, već kako na njihovim novim navikama zaraditi jednako dobro kao ranije.</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423799-nekada-su-bezali-a-sada-joj-se-vracaju-seo-asus-i-acer-vracaju-proizvodnju-u-kinu-zbog-skupih-komponenti</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 16:12:00 +0100</pubDate>
            <title>HP, Asus i Acer vraćaju proizvodnju računara u Kinu zbog skupih komponenti</title>
            <description>
                <![CDATA[HP, Asus i Acer vraćaju deo proizvodnje računara u Kinu. Rast cena memorije zbog AI industrije primorao ih je da promene planove]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423799-nekada-su-bezali-a-sada-joj-se-vracaju-seo-asus-i-acer-vracaju-proizvodnju-u-kinu-zbog-skupih-komponenti</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Godinama su veliki proizvođači <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/racunar" target="_blank">računara</a> pokušavali da smanje zavisnost od Kine, premeštajući fabrike u Vijetnam, Tajland i Indiju. Međutim, <strong>HP, Asus i Acer sada vraćaju deo proizvodnje u Kinu</strong>, a razlog je pomalo ironičan: eksplozija potražnje za veštačkom inteligencijom učinila je proizvodnju običnih računara znatno skupljom.</p>
<p>Prema informacijama koje prenosi Nikkei Asia, ove kompanije već prebacuju određene proizvodne kapacitete nazad u Kinu, dok <strong>Dell razmatra sličan potez</strong>.</p>
<p>Glavni problem predstavlja nagli rast cena memorije i SSD komponenti, izazvan ogromnom potražnjom za infrastrukturom namenjenom veštačkoj inteligenciji. Prema podacima analitičke kompanije TrendForce, procesori, RAM i SSD uređaji sada čine <strong>oko 68 odsto ukupnih troškova komponenti prosečnog laptopa</strong>, u poređenju sa 45 odsto početkom 2025. godine.</p>
<p>U takvim okolnostima, Kina ponovo postaje privlačna zbog razvijenih lanaca snabdevanja, iskusne radne snage i nižih proizvodnih troškova. Dodatnu prednost predstavljaju lokalni proizvođači memorijskih čipova, poput kompanije CXMT, čiji proizvodi mogu biti jeftiniji od konkurentskih rešenja.</p>
<p>Zanimljivo je i to što pojedini veliki tajvanski proizvođači sve više kapaciteta usmeravaju na profitabilnije AI servere, čime se otvara prostor za kineske kompanije koje nude povoljniju proizvodnju računara.</p>
<p><strong>Ovo ipak ne znači da HP, Asus i Acer potpuno napuštaju fabrike van Kine.</strong> Reč je o delimičnom povratku, dok dugoročni planovi za diversifikaciju proizvodnje ostaju na snazi.</p>
<p>Promena već stvara probleme dobavljačima koji su uložili značajan novac u nove fabrike u jugoistočnoj Aziji. Neki od njih sada strahuju da im se te investicije možda nikada neće isplatiti.</p>
<p>Za kupce računara ovo ne garantuje niže cene, ali pokazuje koliko je AI industrija počela da utiče i na proizvodnju uređaja koji nemaju mnogo veze sa veštačkom inteligencijom.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4423796-iphone-duo-pucanje-ekrana</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 15:22:00 +0100</pubDate>
            <title>Godinama smo čekali preklopni iPhone, a sada se kupci plaše da ga otvore</title>
            <description>
                <![CDATA[iPhone Duo ima probleme sa pucanjem unutrašnjeg ekrana, a skoro 40% učesnika ankete kaže da je izgubilo poverenje u Appleov preklopni telefon]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4423796-iphone-duo-pucanje-ekrana</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Appleov prvi preklopni telefon, <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone-duo" target="_blank">iPhone Duo</a>, suočava se sa ozbiljnim problemom samo nekoliko dana nakon početka prodaje</strong>. Brojni korisnici prijavili su pucanje unutrašnjeg ekrana, ponekad nakon svega nekoliko otvaranja uređaja, a nova anketa pokazuje da ovi incidenti već utiču na poverenje potencijalnih kupaca.</p>
<p>Prema anketi portala Android Authority, <strong>skoro 40 odsto učesnika izjavilo je da su ih problemi sa ekranom odvratili od kupovine iPhone Duo modela</strong>. Dodatnih 30 odsto navelo je da telefon ionako nije planiralo da kupi, dok oko 13 odsto veruje da će Apple rešiti probleme u narednoj generaciji.</p>
<p>Razlog za zabrinutost nije teško razumeti. iPhone Duo košta najmanje 1.999 dolara, a <strong>zamena unutrašnjeg ekrana van garancije u SAD procenjena je na 999 dolara</strong>. Uz AppleCare+ pokriće za slučajna oštećenja, cena popravke iznosi 99 dolara.</p>
<p>Fotografije oštećenih uređaja uglavnom prikazuju sličan problem: crnu liniju duž pregiba ekrana i svetlu horizontalnu liniju koja se širi prema njegovoj ivici. Analiza kompanije iFixit ukazuje na moguću slabost u centralnom delu šarke, ali tačan uzrok još nije potvrđen.</p>
<p><strong>Apple je zvanično priznao problem</strong>, uz objašnjenje da je pogođen mali broj uređaja. Kompanija je potvrdila da će korisnici sa ovim fabričkim nedostatkom moći besplatno da dobiju zamenski telefon preko AppleCare podrške.</p>
<p>Situacija je posebno nezgodna za Apple, koji je na tržište preklopnih telefona stigao godinama nakon Samsunga i drugih proizvođača. Iako još nema dokaza da je reč o masovnom problemu, prvi utisci pokazuju koliko brzo pitanja pouzdanosti mogu da zasene predstavljanje skupog, dugo očekivanog uređaja.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423767-macbook-neo-poskupljenje-nova-generacija-2027</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 14:19:00 +0100</pubDate>
            <title>Najjeftiniji Apple laptop polako gubi glavni adut: MacBook Neo je sve skuplji</title>
            <description>
                <![CDATA[Appleov najjeftiniji laptop ponovo je poskupeo za studente. MacBook Neo gubi cenovnu prednost, dok naslednik stiže sa jačim čipom i više memorije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423767-macbook-neo-poskupljenje-nova-generacija-2027</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a title="Stiže najjeftiniji Apple MacBook ikada: Da li je ovo kraj za Windows laptopove?" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4283422-apple-macbook-neo-cena-specifikacije" target="_blank">MacBook Neo je u martu predstavljen</a> kao najpristupačniji <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> laptop, sa početnom cenom od svega 599 dolara. Međutim, sedam meseci kasnije, njegova najveća prednost polako bledi. <strong>Apple je ponovo povećao cenu za studente i obrazovne ustanove</strong>, dok već priprema drugu generaciju koja bi naredne godine trebalo da donese snažniji procesor i više memorije.</p>
<p>U trenutku predstavljanja, MacBook Neo koštao je 599 dolara, odnosno 499 dolara za studente. Već u junu redovna cena porasla je na 699 dolara, dok je obrazovna povećana na 599 dolara. Sada je usledilo novo poskupljenje za obrazovni sektor, pa studenti u SAD za osnovni model moraju da izdvoje <strong>649 dolara, čak 150 dolara više nego na početku prodaje</strong>.</p>
<p>Razlog su sve veći troškovi RAM memorije i SSD komponenti, čija je dostupnost pod pritiskom rastuće potražnje za infrastrukturom namenjenom veštačkoj inteligenciji.</p>
<p>Uprkos poskupljenjima, MacBook Neo pokazao se kao veoma uspešan proizvod. Prema podacima analitičke kompanije IDC, Apple je samo tokom prvog kvartala 2026. isporučio oko <strong>1,1 milion primeraka</strong>, iako se laptop prodavao tek poslednje tri nedelje tog perioda.</p>
<h2>Šta donosi MacBook Neo 2?</h2>
<p>Prema informacijama koje prenosi Bloomberg, <strong>druga generacija <a title="Zašto je MacBook Neo od 500 dolara opasan za Windows? Apple cilja na mlade" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4287772-macbook-neo-apple-strategija-jeftin-laptop-2026" target="_blank">MacBook Neo modela</a> trebalo bi da stigne u prvoj polovini 2027. godine</strong>.</p>
<p>Najveća unapređenja očekuju se u performansama. Umesto sadašnjeg A18 Pro čipa i 8 GB objedinjene memorije, novi model bi mogao da dobije <strong>A19 Pro i 12 GB memorije</strong>, što bi naročito značilo korisnicima koji istovremeno rade u više aplikacija.</p>
<div id="attachment_5275818" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.74082313681868%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="MacBook Neo, Apple" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/03/05/macbook-neo-boje-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/03/05/macbook-neo-boje-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="MacBook Neo, Apple" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Apple</span>
                                </div>
<p>Pominju se i nove boje kućišta, dok za sada nema pouzdanih informacija o drugim značajnijim promenama.</p>
<p>Ipak, ostaje najvažnije pitanje: koliko će novi MacBook Neo koštati? <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> još nije objavio cenu niti potvrdio specifikacije naslednika, a dosadašnja poskupljenja pokazuju da bi zadržavanje pristupačne početne cene moglo da bude ozbiljan izazov.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423743-intel-akcije-pad-finansijski-rezultati-2026</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 13:01:00 +0100</pubDate>
            <title>PC tržište koči Intel: Slabija potražnja mogla bi da traje do prve polovine 2027.</title>
            <description>
                <![CDATA[Akcije Intela pale su više od 20 odsto uprkos rastu prihoda. Slabe prognoze i usporavanje PC tržišta zabrinuli su investitore]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423743-intel-akcije-pad-finansijski-rezultati-2026</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Akcije kompanije <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/intel" target="_blank">Intel</a> pale su više od 20 odsto u produženom trgovanju</strong> nakon objavljivanja finansijskih rezultata za treći kvartal 2026. godine. Iako je američki proizvođač čipova ostvario bolje rezultate od očekivanih, investitore su zabrinule slabe prognoze za kraj godine i nastavak problema na tržištu personalnih računara.</p>
<p>Intel je u trećem kvartalu ostvario <strong>prihod od 16,51 milijardu dolara</strong>, što predstavlja rast od 21 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Prilagođena zarada iznosila je 52 centa po akciji, dok su analitičari očekivali 40 centi.</p>
<p>Međutim, kompanija za poslednji kvartal 2026. predviđa prihode između 15 i 16 milijardi dolara, znatno ispod očekivanih 17,1 milijardu. Prognozirana zarada od 25 centi po akciji takođe je slabija od očekivanja analitičara, koji su predviđali 43 centa.</p>
<p><strong>Najveći problem predstavlja usporavanje tržišta personalnih računara.</strong> Prihodi Intelove divizije za klijentsko računarstvo i fizičku veštačku inteligenciju pali su pet odsto, na 8,1 milijardu dolara. Finansijski direktor Dejvid Zinsner upozorio je da bi slabija potražnja mogla da potraje najmanje do prve polovine 2027. godine.</p>
<p>S druge strane, <strong>poslovanje sa data centrima i veštačkom inteligencijom beleži rast od čak 78 odsto</strong>, uz prihode od 7,3 milijarde dolara. Ipak, kompanija se suočava sa ograničenim proizvodnim kapacitetima, dok će nedavna eksplozija u Intelovoj fabrici u Izraelu, prema procenama, smanjiti prihode za oko 600 miliona dolara tokom dva kvartala.</p>
<p>Uprkos trenutnom padu, Intelove akcije su pre objavljivanja rezultata bile u plusu približno 150 odsto od početka godine. Kompanija nastavlja ulaganja u napredne proizvodne procese, uključujući tehnologiju Intel 18A, ali će naredni meseci pokazati koliko brzo rast AI poslovanja može da nadoknadi slabosti tradicionalnog PC tržišta.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423725-polymarket-hakerski-napad-binance-milioni</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 12:13:00 +0100</pubDate>
            <title>Nije samo Binance, hakeri ispraznili novčanike i korisnika Polymarketa: Šteta se meri milionima dolara</title>
            <description>
                <![CDATA[Nakon velikog napada na Binance, otkriven je i incident na Polymarketu. Hakeri su korisnicima ukrali oko 2,7 miliona dolara]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423725-polymarket-hakerski-napad-binance-milioni</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/kripto-trziste" target="_blank">Kripto-industriju</a> su u istom danu pogodila dva ozbiljna bezbednosna incidenta. Dok se još utvrđuju razmere <strong><a title="Severna Koreja ukrala 6,3 milijarde dolara sa Binance berze u najvećem hakerskom napadu u istoriji" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423630-binance-hakerski-napad-severna-koreja-rekordna-kradja-kriptovaluta" target="_blank">hakerskog napada na Binance, o kojem smo već pisali</a></strong>, na meti napadača našao se i Polymarket, popularna platforma za predviđanje događaja. Prema procenama analitičke kompanije Bubblemaps, <strong>oko 700 korisnika izgubilo je ukupno 2,7 miliona dolara</strong>.</p>
<p>Napad se dogodio 29. oktobra, ali hakeri nisu direktno kompromitovali infrastrukturu Polymarketa. Umesto toga, iskoristili su bezbednosni propust kod spoljnog pružaoca usluga iz Velike Britanije, za kojeg se navodi da je kompanija DebugBear.</p>
<p>Zlonamerni kod omogućio je napadačima da iskoriste aktivne korisničke sesije, prodaju njihove pozicije i prebace sredstva u novčanike pod svojom kontrolom.</p>
<p><strong>Polymarket je privremeno obustavio trgovanje</strong>, a nakon otklanjanja problema platforma je ponovo postala dostupna. Kompanija je saopštila da će svim pogođenim korisnicima nadoknaditi gubitke, dok je slučaj prijavljen britanskim nadležnim organima.</p>
<p>Incident nije pogodio Polymarket US, zasebnu platformu koja posluje na američkom tržištu.</p>
<p>Ovaj napad dogodio se svega nekoliko sati pre incidenta na Binanceu, čije su razmere znatno veće. Prema najnovijem saopštenju te kripto-berze, <strong>ukupan iznos sredstava obuhvaćenih bezbednosnim incidentom procenjen je na 6,3 milijarde dolara</strong>, od čega je približno tri milijarde već zamrznuto.</p>
<p>Iako su se napadi dogodili gotovo istovremeno, za sada nema potvrde da su međusobno povezani. Preliminarna istraga Binancea ukazuje na kompromitovan računar jednog od inženjera, dok je Polymarket pogođen preko spoljnog servisa.</p>
<p>Za Polymarket ovo nije prvi takav problem. U junu ove godine korisnici su izgubili više od dva miliona dolara u napadu koji je takođe uključivao kompromitovanje spoljnog pružaoca usluga.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4423718-reddit-obavezna-prijava-citanje-bez-naloga</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 11:28:30 +0100</pubDate>
            <title>Reddit sprema veliku promenu: Čitanje objava bez naloga moglo bi da postane prošlost</title>
            <description>
                <![CDATA[Reddit planira da ograniči čitanje sadržaja bez naloga. Testiranje počinje van SAD, a kompanija objašnjava zašto uvodi ovu veliku promenu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4423718-reddit-obavezna-prijava-citanje-bez-naloga</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/reddit" target="_blank">Reddit</a> planira da promeni jedno od svojih najprepoznatljivijih pravila: <strong>slobodno pregledanje sadržaja bez korisničkog naloga</strong>. Kompanija je potvrdila da će tokom poslednjeg kvartala 2026. godine početi da testira obaveznu prijavu na odabranim tržištima van SAD, a dugoročni cilj je da prijavljivanje postane standard za korišćenje platforme.</p>
<p>Ovu promenu najavio je suosnivač i izvršni direktor Reddita, Stiv Hafman, u pismu akcionarima objavljenom 29. oktobra. Reddit je tokom prethodne dve decenije omogućavao praktično svakome da čita javne diskusije, čak i bez registrovanog naloga. Sada kompanija želi da promeni taj pristup, prvenstveno zbog zaštite svojih podataka, boljeg oglašavanja i većeg angažovanja korisnika.</p>
<p><strong>Obavezna prijava ipak ne znači da će sav sadržaj automatski postati nedostupan neprijavljenim posetiocima.</strong> Hafman je tokom razgovora sa investitorima objasnio da kompanija tek treba da utvrdi gde će postaviti ograničenja. Reddit želi da korisnici i dalje mogu da otvore određene deljene linkove i steknu utisak o platformi pre nego što se od njih zatraži prijavljivanje.</p>
<p>Upravo će predstojeći testovi pokazati koliko takav pristup utiče na korisničko iskustvo i koliko ljudi je spremno da napravi nalog kako bi nastavilo da čita sadržaj. Za sada nije poznato na kojim će tržištima testiranje početi, niti kada bi nova pravila mogla da budu proširena na ostatak sveta.</p>
<h2>Reddit želi veću kontrolu nad svojim sadržajem</h2>
<p>Jedan od glavnih razloga za ovu odluku jeste <strong><a title="Reddit pušta AI da čita stare objave umesto vas" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4380246-reddit-pusta-ai-da-cita-stare-objave-umesto-vas" target="_blank">automatizovano prikupljanje podataka sa Reddita</a></strong>, posebno u vreme kada su internet diskusije postale vredan izvor informacija za razvoj i rad AI sistema.</p>
<p>Prema Hafmanovim rečima, najveći deo neovlašćenog prikupljanja sadržaja odvija se upravo kroz pristup bez prijavljivanja. Obavezni korisnički nalozi trebalo bi da otežaju takve aktivnosti i omoguće kompaniji veću kontrolu nad korišćenjem svojih podataka.</p>
<p>To, međutim, ne znači da Reddit namerava da prekine saradnju sa AI kompanijama. Platforma već ima ugovore o licenciranju podataka sa kompanijama kao što su Google i OpenAI, a razgovori o takvim poslovnim aranžmanima se nastavljaju.</p>
<p>Drugi važan razlog je oglašavanje. <strong>Prijavljeni korisnici ostavljaju više podataka o svojim interesovanjima i aktivnostima</strong>, što Redditu omogućava personalizovanije preporuke i preciznije ciljanje reklama. Prema podacima kompanije, korisnici koji se prijavljuju i koriste aplikaciju zaslužni su za više od 80 odsto monetizacije platforme.</p>
<h2>Google pretraga donosi sve manje posetilaca</h2>
<p>Najavljena promena dolazi u trenutku kada Reddit beleži značajan pad saobraćaja iz internet pretraživača. Kompanija je saopštila da je tokom oktobra <strong>broj poseta koje dolaze preko pretraživača opadao u proseku za više od milion nedeljno</strong>, pri čemu su najviše pogođeni korisnici koji nisu prijavljeni.</p>
<p>Hafman smatra da važnu ulogu u tom trendu imaju promene u Google pretrazi, posebno funkcije AI Overviews i AI Mode, koje korisnicima pružaju odgovore direktno u rezultatima pretraživanja, bez potrebe da otvaraju druge sajtove. To je, međutim, procena rukovodstva Reddita, a ne nezavisno potvrđen uzrok celokupnog pada.</p>
<p>Uprkos tome, Reddit je u trećem kvartalu 2026. imao prosečno <strong>130,3 miliona dnevnih jedinstvenih korisnika</strong>, što predstavlja rast od 12 odsto na godišnjem nivou. Prihod kompanije dostigao je 895 miliona dolara, odnosno 53 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.</p>
<p>Za korisnike je najvažnije to što Reddit još nije odredio konačna pravila pristupa. Kompanija je odlučna da pređe na model koji se pretežno oslanja na prijavljene korisnike, ali će tek rezultati testiranja pokazati koliko će od dosadašnjeg otvorenog Reddita ostati dostupno bez naloga.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423630-binance-hakerski-napad-severna-koreja-rekordna-kradja-kriptovaluta</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 09:23:18 +0100</pubDate>
            <title>Severna Koreja ukrala 6,3 milijarde dolara sa Binance berze u najvećem hakerskom napadu u istoriji</title>
            <description>
                <![CDATA[Severnokorejski hakeri ukrali su rekordnih 6,36 milijardi dolara sa kripto berze Binance. Saznajte detalje najvećeg hakerskog napada u istoriji]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423630-binance-hakerski-napad-severna-koreja-rekordna-kradja-kriptovaluta</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>​U najvećem hakerskom napadu u istoriji, severnokorejska <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/hakeri" target="_blank">hakerska</a> jedinica TraderTraitor ukrala je oko<strong> 6,36 milijardi dolara sa berze Binance</strong>, ispraznivši novčanike kompanije na čak deset različitih blokčejn mreža. Najveća svetska platforma za trgovinu kriptovalutama saopštila je da istražuje bezbednosni incident i da je privremeno obustavila isplate na više mreža kao meru opreza, naglašavajući da su sredstva korisnika bezbedna.</p>
<p>​Prema analizi forenzičke kompanije TRM Labs, napadači su u munjevitoj akciji tokom noći prebacili imovinu sa novčanika na mrežama Ethereum, Bitcoin, Tron, Solana, XRP Ledger, Avalanche, Polygon i drugim na adrese pod sopstvenom kontrolom. <strong>Hakeri su odneli 18.270 bitkoina (oko 1,47 milijardi dolara), preko 200.000 etera, kao i stotine miliona u stabilnim novčićima poput USDT, USDC i novog RLUSD.</strong></p>
<h2>​Kompromitovan sistem potpisivanja i blokada 2,7 milijardi dolara</h2>
<p>​Analiza koda ukazuje na to da su se napadači pripremali najmanje 36 sati pre napada, testirajući pametne ugovore preko miksera Tornado Cash. Na mreži Ethereum zloupotrebili su novu funkcionalnost delegiranja ovlašćenja (EIP-7702) pomoću paketa od 50 unapred potpisanih naloga, preusmerivši celokupan sadržaj vrućeg novčanika na svoju adresu.</p>
<p>​Međutim, činjenica da su istovremeno izvučena sredstva sa deset različitih lanaca sugeriše da je kompromitovan sam interni sistem berze Binance za potpisivanje odlaznih transakcija.</p>
<p>​Izdavači stabilnih novčića reagovali su u rekordnom roku. Kompanije Tether, Circle, Ripple i Arbitrum bezbednosni savet uspeli su da zamrznu oko 2,7 milijardi dolara na adresama napadača pre nego što su sredstva pretočena dalje.</p>
<p>​Uprkos blokadama, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/hakeri" target="_blank">hakeri</a> su deo stabilnih novčića po hitnom postupku i uz svesne gubitke zamenili za eterijum i bitkoin preko protokola Uniswap i platformi za pozajmljivanje, pa se procenjuje da u ovom trenutku kontrolišu oko 2,4 milijarde dolara u imovini koju nijedan centralizovani emiter više ne može da zaustavi.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423562-koliko-koraka-dnevno-dovoljno-mit-o-10000-koraka-nauka</guid>
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 06:30:19 +0100</pubDate>
            <title>Zaboravite na 10.000 koraka: Nauka otkrila brojku koja smanjuje rizik od smrti za 47 odsto</title>
            <description>
                <![CDATA[Zaboravite na mit o 10.000 koraka. Nova studija u časopisu The Lancet otkriva da je 7.000 koraka dnevno povezano sa 47 odsto manjim rizikom od smrti]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423562-koliko-koraka-dnevno-dovoljno-mit-o-10000-koraka-nauka</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Cilj od 10.000 koraka dnevno, koji decenijama nameću <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/pametni-satovi" target="_blank">pametni satovi</a> i fitnes aplikacije, <strong>nije proistekao iz medicinskih istraživanja već iz japanske marketinške kampanje za pedometar iz 1965. godine</strong>, dok najnovija naučna istraživanja pokazuju da je već 7.000 koraka dovoljno za drastično poboljšanje zdravlja i duži život.</p>
<p>Sveobuhvatna analiza objavljena u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet Public Health, koja je obuhvatila rezultate 57 studija, otkrila je da ljudi koji naprave oko 7.000 koraka dnevno imaju čak 47 odsto manji rizik od prevremene smrti u poređenju sa onima koji pređu samo 2.000 koraka. Pored toga, ova razdaljina povezuje se sa 25 odsto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, 38 odsto manjom šansom za pojavu demencije i 14 odsto manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, uz primetan pad simptoma depresije.</p>
<h2>Granica zavisi od godina, a pomak donosi i 4.000 koraka</h2>
<p>Zdravstvene koristi od hodanja počinju znatno pre magične petocifrene granice. Podaci iz časopisa European Journal of Preventive Cardiology pokazuju da već dodatnih <strong>2.300 koraka</strong> dnevno čuva krvne sudove, dok se na oko <strong>4.000 koraka</strong> jasno uočava pad ukupnog mortaliteta. Za osobe koje većinu dana provode sedeći, svaki skok aktivnosti za 1.000 koraka donosi u proseku 15 odsto manji relativni rizik od prevremene smrti.</p>
<p>Istraživanja ukazuju i na važne razlike u starosnim grupama:</p>
<ul>
<li data-path-to-node="11,0,0">Stariji od 60 godina: Najveći zdravstveni efekat postiže se na nivou između 6.000 i 8.000 koraka dnevno, nakon čega kriva dobrobiti dostiže plato.</li>
<li data-path-to-node="11,1,0">Mlađi od 60 godina: Pozitivan uticaj na dugovečnost nastavlja se do granice između 8.000 i 10.000 koraka.</li>
</ul>
<p>Kretanje preko ovih granica podiže kondiciju i troši kalorije, ali više nema presudan uticaj na smanjenje rizika od smrti. Zato stručnjaci savetuju da se umesto nerealnih ciljeva fokus stavi na postepeni napredak, jer <strong>prelazak sa 3.000 na 5.000 koraka ima znatno veći pozitivan uticaj na organizam nego forsiranje sa 10.000 na 12.000 koraka.</strong></p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423213-otvoren-forum-ai-4-life-u-beogradu-srbija-do-kraja-godine-dobija-tri-superkompjutera</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 15:15:00 +0100</pubDate>
            <title>Otvoren forum AI 4 LIFE u Beogradu: Srbija do kraja godine dobija tri superkompjutera</title>
            <description>
                <![CDATA[U Beogradu je otvoren peti AI 4 LIFE Biotech Future Forum. Srbija do kraja godine dobija tri superkompjutera za razvoj veštačke inteligencije i medicine]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423213-otvoren-forum-ai-4-life-u-beogradu-srbija-do-kraja-godine-dobija-tri-superkompjutera</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Peta međunarodna konferencija „<a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ai" target="_blank">AI</a> 4 LIFE: Biotech Future Forum 2026“ svečano je otvorena u Beogradu, okupivši više od 1.000 stručnjaka iz oblasti nauke, medicine, privrede i investicija. Skup posvećen primeni veštačke inteligencije u biotehnologiji i zdravstvu ugostio je svetsku naučnu elitu, uključujući nobelovca profesora Grega Semencu, profesorku Moli Stivens i profesora Andreu Kalifana.</p>
<p>Događaj zajednički organizuju Vlada Republike Srbije i Centar za četvrtu industrijsku revoluciju, u partnerstvu sa Kancelarijom za IT i eUpravu, Svetskim ekonomskim forumom i UNDP-om, uz podršku BIO4 kampusa.</p>
<h2>Tri superkompjutera i domaća AI infrastruktura</h2>
<p>Otvarajući konferenciju, direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović naglasio je da je Srbija poslednjih godina izgradila stabilnu tehnološku osnovu za primenu novih alata u privredi i zdravstvu:</p>
<p>„Kada smo pre pet godina pokrenuli ovaj forum i osnovali Centar za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije, imali smo jasan cilj, da Srbija postane mesto susreta nauke, tehnologije, privrede i javnih politika. Danas imamo snažnu infrastrukturu koja to omogućava kao što su Državni data centri u Kragujevcu i Beogradu, Nacionalna platforma za veštačku inteligenciju, a do kraja ove godine Srbija će raspolagati sa tri superkompjutera.“</p>
<div id="attachment_5442720" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.625%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AI 4 LIFE: BIOTECH FUTURE FORUM 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/29/whatsapp-image-2026-10-29-at-11.19.16-1-460421-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/29/whatsapp-image-2026-10-29-at-11.19.16-1-460421-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AI 4 LIFE: BIOTECH FUTURE FORUM 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Marina Jančević</span>
                                </div>
<p>Jovanović je dodao da je ključno nastaviti ulaganje u stručnjake i infrastrukturu kako bi se naučne ideje što brže pretvorile u konkretne koristi za građane.</p>
<h2>Regulativa, etika i ravnopravan pristup tehnologiji</h2>
<p>Direktorka Globalne platforme za regulatorne inovacije Svetskog ekonomskog foruma Keli Omundsen ocenila je da forum iz godine u godinu podiže lestvicu, ukazujući na važnost uravnoteženih pravila:</p>
<p>„U svom radu veliki deo pažnje posvećujem budućnosti regulative i njenom odnosu sa inovacijama, naučnim otkrićima i veštačkom inteligencijom. To je važna nit koja povezuje mnoge razgovore na ovom forumu: šta možemo da omogućimo, šta možemo da podstaknemo i koje zaštitne mehanizme moramo da uspostavimo dok zakoračujemo u budućnost. Želimo da pomeramo granice mogućeg na bezbedan i održiv način, u skladu sa ljudskim vrednostima.“</p>
<div id="attachment_5442718" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.625%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="AI 4 LIFE: BIOTECH FUTURE FORUM 2026" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/29/whatsapp-image-2026-10-29-at-11.19.15-2-456571-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/29/whatsapp-image-2026-10-29-at-11.19.15-2-456571-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="AI 4 LIFE: BIOTECH FUTURE FORUM 2026" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Marina Jančević</span>
                                </div>
<p>Administrator Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Aleksandar de Kro podvukao je da globalni fokus mora biti na dostupnosti tehnologije:</p>
<p>„Ključni izazov ne leži samo u tome ko razvija ovu tehnologiju, već i u tome ko može da je koristi, ko ima pristup računarskim kapacitetima, pouzdanim podacima i znanju. Zato Ujedinjene nacije vode globalni dijalog o upravljanju veštačkom inteligencijom, jer svaka zemlja mora imati priliku da se njen glas čuje, ali i kapacitet da deluje.“</p>
<p>De Kro je podsetio da UNDP više od jedne decenije sarađuje sa Srbijom na polju digitalizacije, sa posebnim naglaskom na jačanje sajber bezbednosti i razvoj AI modela za srpski jezik.</p>
<p>Učesnici foruma imaju priliku da u namenskim prostorima „Interactive Hub“ i „Immersive Room“ isprobaju interaktivne demonstracije primene novih biotehnoloških rešenja, personalizovane medicine i veštačke inteligencije u savremenoj dijagnostici.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4423201-novi-gta-6-gejmplej-prikazan-u-seriji-south-park</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 14:15:15 +0100</pubDate>
            <title>Novi GTA 6 gejmplej prikazan u seriji South Park: Bizarna mehanika nasmejala fanove</title>
            <description>
                <![CDATA[Novi GTA 6 gejmplej video snimak neočekivano je prikazan u seriji South Park. Rockstar Games potvrdio autentičnost bizarne scene sa ulice]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4423201-novi-gta-6-gejmplej-prikazan-u-seriji-south-park</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Novi zvanični <strong>gejmplej video snimak iz igre <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> premijerno je prikazan tokom najnovije epizode animirane serije "South Park"</strong>, otkrivajući komičan i neočekivano bizaran detalj interakcije u otvorenom svetu. U epizodi pod nazivom "Guinea Pig on a Stick", emitovanoj na kanalu Comedy Central, prikazan je televizijski ekran na kom pas rase nemački ovčar obavlja nuždu na trotoaru, dok vlasnik čisti za njim.</p>
<p>Neposredno iza njih prolaze glavni protagonisti igre Lucija Kaminos i Džejson Duval. U trenutku kada ženski glas u pozadini objašnjava da igrač može da gađa osobu predmetima, Džejson to i čini, a zatim <strong>podiže ispušteni pseći izmet sa zemlje i njime napada vlasnika psa</strong>.</p>
<p>Iako je scena delovala kao uobičajena satira autora serije Meta Stouna i Treja Parkera, odjavna špica potvrdila je da je snimak u potpunosti autentičan i da ga je ustupio lično studio Rockstar Games.</p>
<h2>Suludi nivo fizike i detalja</h2>
<p>Potez dolazi u trenutku kada je do izlaska igre ostalo manje od mesec dana, a zahtevi zajednice na mrežama Reddit i X za prikazom čistog gejmpleja nalaze se na vrhuncu. Iako su mnogi očekivali demonstraciju pucnjave, pljački ili vožnje, ovakav marketinški potez u potpunosti oslikava filozofiju studija Rockstar.</p>
<p>Poznat po tome što je u igri Red Dead Redemption 2 razvio detaljnu fiziku konja i uticaja vremenskih prilika, razvojni tim u <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> očigledno podiže reaktivnost sveta na novi nivo. Iako će napredna fizika blata i kompleksni dijalozi prolaznika privući veću pažnju gejmera, mogućnost interakcije sa najsitnijim uličnim objektima potvrđuje najave da će Vajs Siti ponuditi najdetaljniji virtuelni svet u istoriji video igara.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423102-ilon-mask-svet-bez-novca-dolar-zamena-vati-tone</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 13:15:00 +0100</pubDate>
            <title>Ilon Mask najavio kraj novca: Dolare će zameniti ove dve stvari</title>
            <description>
                <![CDATA[Ilon Mask veruje da će energija i resursi zameniti dolare i da veštačka inteligencija može rešiti javni dug SAD. Saznajte detalje njegove nove vizije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4423102-ilon-mask-svet-bez-novca-dolar-zamena-vati-tone</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Dolar i druge tradicionalne valute postaće potpuno nepotrebni razvojem veštačke inteligencije i robotike, a <strong>bogatstvo će se umesto u novcu meriti u energiji i fizičkim resursima</strong>, izjavio je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ilon-mask" target="_blank">Ilon Mask</a>. U razgovoru sa biografom Volterom Ajzaksonom u podkastu "The Builders", Mask je istakao da bi buduća valuta mogla da se izražava kroz osnovne fizičke merne jedinice poput vati i tona, naročito kada civilizacija počne da naseljava druge planete i kada raspoloživa energija postane ključni resurs opstanka.</p>
<h2>Roboti kao jedino rešenje za američki dug</h2>
<p><strong>Mask smatra da je masovna automatizacija jedini realan način za saniranje ogromnog američkog javnog duga</strong>. Njegova računica polazi od toga da će roboti i napredni algoritmi drastično uvećati proizvodnju robe i usluga uz znatno manje ljudskog rada.</p>
<p>On ocenjuje da se finansijska kriza ne može rešiti pukim smanjenjem državne potrošnje, pre svega zbog velikih političkih otpora takvim merama.</p>
<p>Govoreći o sopstvenom bogatstvu koje Blumberg procenjuje na oko 921 milijardu dolara, Mask očekuje da će poreski zakoni tokom narednih generacija u velikoj meri umanjiti imetak njegovih naslednika.</p>
<p>Zbog toga planira da njegova fondacija nastavi ulaganja u održivu energiju i širenje čovečanstva van Zemlje, a najavio je i nameru da naredne godine američkoj deci pokloni akcije kompanije SpaceX u vrednosti većoj od 10 milijardi dolara.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/AQnwQHMnCrE?si=_qUEUzSsBN-NYBDY" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4423109-zasto-gmail-gubi-u-nemackoj-web-de-gmx-dominacija</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 12:25:04 +0100</pubDate>
            <title>Zašto Gmail gubi bitku u Nemačkoj? Iza neobičnih brojki krije se priča koja je počela pre 20 godina</title>
            <description>
                <![CDATA[Dok Gmail dominira svetom, u Nemačkoj domaći servisi WEB.DE i GMX drže preko 52 odsto tržišta. Otkrijte zašto je Google izgubio ovu bitku]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4423109-zasto-gmail-gubi-u-nemackoj-web-de-gmx-dominacija</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Dok je adresa sa nastavkom <strong>@gmail.com</strong> u većem delu sveta postala podrazumevani standard za ličnu elektronsku poštu, u Nemačkoj Google trpi neočekivan poraz od domaćih servisa WEB.DE i GMX, koji zajedno <strong>drže čak 52,1 odsto tržišta</strong>. Prema reprezentativnom istraživanju agencije Convios Consulting, WEB.DE kao svoju glavnu imejl adresu koristi 26,4 odsto Nemaca, dok GMX bira 25,7 procenata korisnika, ostavljajući <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gmail" target="_blank">Gmail</a> na skromnih 13,8 odsto, uz zabeležen pad u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>Razlozi za ovakav raspored snaga leže u kombinaciji višegodišnjeg sudskog spora i tradicionalnog nepoverenja nemačkih građana prema američkim tehnološkim kompanijama.</p>
<p>Koren problema počeo je još 2000. godine kada je nemački preduzetnik Daniel Girš zaštitio robnu marku "G-mail". Nakon što je Google 2004. lansirao sopstvenu poštu, usledio je sudski proces u kom je nemački sud 2007. zabranio Google-u korišćenje brenda. Američka kompanija je godinama bila primorana da posluje pod dužim nazivom Google Mail i dodeljuje adrese <strong>@googlemail.com</strong>, što je odbijalo korisnike. Iako je <a title="Google tiho koristi vaš broj mobilnog telefona, a da toga niste ni svesni: Evo kako to da isključite" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417795-google-automatski-povezuje-broj-telefona-kako-iskljuciti" target="_blank">Google otkupio prava</a> 2012. godine, domaći provajderi su do tada već nepovratno osvojili tržište.</p>
<div id="attachment_5135778" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Gmail, telefon" data-src="https://xdn.tf.rs/2025/09/02/shutterstock2600060393-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2025/09/02/shutterstock2600060393-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Gmail, telefon" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Algi Febri Sugita / Shutterstock.com</span>
                                </div>
<p>Drugi presudan faktor jeste privatnost podataka. <strong>Čak 68,4 odsto anketiranih Nemaca izražava zabrinutost zbog čuvanja lične prepiske na američkim serverima</strong>. Zbog toga su lokalni operateri i Deutsche Telekom još 2013. pokrenuli inicijativu "E-Mail made in Germany", koja garantuje skladištenje poruka isključivo u domaćim data centrima i pod okriljem strogog nemačkog zakonodavstva.</p>
<p>Uprkos dominaciji lokalnih servisa u svakodnevnoj komunikaciji, slika se drastično menja kada je u pitanju internet kupovina. Istraživanje kompanije Publicare, sprovedeno na uzorku od preko 49 miliona imejl naloga korišćenih na velikoj platformi za e-trgovinu, otkrilo je da <a title="Google uklanja jednu od najboljih Gmail opcija za korisnike sa više naloga" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4372734-google-gmail-ukida-send-as-funkciju-2027" target="_blank">Gmail drži čak 52,6 odsto svih novih registracija</a> nastalih od 2024. godine.</p>
<p>Razlog za ovaj raskorak leži u praktičnosti Android uređaja, funkciji automatskog popunjavanja i brzoj prijavi putem Google naloga. Dok nemački korisnici iz navike čuvaju domaće adrese za važne lične i poslovne prepiske, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gmail" target="_blank">Gmail</a> masovno koriste kao sekundarni nalog za narudžbine i naloge na veb prodavnicama, što ukazuje na to da mlađe generacije polako menjaju navike.</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423051-firefox-kampanja-stari-mimovi</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 11:29:00 +0100</pubDate>
            <title>Prepoznajete ove legendarne likove? Firefox okupio stare mimove u ratu protiv Google</title>
            <description>
                <![CDATA[Mozilla je okupila legendarne internet mimove u novoj kampanji za Firefox, pozivajući korisnike da napuste Google Chrome i vrate privatnost na internetu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423051-firefox-kampanja-stari-mimovi</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Mozilla je pokrenula novu globalnu kampanju za <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/firefox" target="_blank">Firefox</a> kojom otvoreno poziva korisnike da napuste Google Chrome i Microsoft Edge</strong>, budeći nostalgiju za ranim danima interneta kada su sadržaj kreirali stvarni ljudi, a praćenje korisnika i agresivne reklame bili svedeni na minimum.</p>
<p>Sa tržišnim udelom koji je trenutno spao na svega jedan odsto, <a title="Firefox na iPhone-u konačno dobio ugrađeni blokator reklama: Evo kako radi" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4389116-firefox-na-iphone-u-konacno-dobio-ugradjeni-blokator-reklama-evo-kako-radi" target="_blank">Firefox pokušava da se vrati u igru</a> direktnim napadom na moderno digitalno okruženje kojim dominiraju veštačka inteligencija, skriveni algoritmi i invazivni kolačići.</p>
<h2>Zvezde ranog interneta protiv algoritama i reklama</h2>
<p>Kako bi privukla pažnju javnosti, kompanija je u novi promotivni video spot uključila neka od najpoznatijih lica iz ere ranih internet mimova. U kampanji se pojavljuju <strong>Numa Numa Guy, Bad Luck Brian, Overly Attached Girlfriend, kao i muzičar Tej Zondej, autor nekadašnjeg viralnog hita "Chocolate Rain".</strong></p>
<p>Glavni narativ spota zasniva se na oštrom kontrastu između nekadašnje mreže koja je bila nesavršena, ali slobodna i autentična, i današnjeg interneta gde je privatnost gotovo potpuno ukinuta.</p>
<p>Mozilla poručuje da <a title="Ako vam je više muka od AI, Firefox uskoro dobija dugme koje će se mnogima dopasti: Evo šta radi" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4264115-ako-vam-je-muka-od-ai-firefox-uskoro-dobija-dugme-koje-ce-se-mnogima-dopasti-evo-sta-radi" target="_blank">povratak na Firefox</a> predstavlja prvi korak ka vraćanju lične kontrole nad podacima i oživljavanju duha starog interneta. Reakcija publike pokazuje da je poruka pogodila metu, jer je novi video klip u prva 24 sata od objavljivanja pregledan više od pola miliona puta.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/E2AoYIKwJqM?si=NZ8YleffZjamHhGn" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423021-secer-u-100-casa-vode-zagonetka-razgovor-za-posao</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 10:35:00 +0100</pubDate>
            <title>Zadatak sa 100 čaša vode za najbolji IT posao zbunio mnoge: Rešenje toliko prosto da retko kome pada na pamet</title>
            <description>
                <![CDATA[Kako pronaći šećer u jednoj od 100 čaša vode? Otkrijte jednostavno rešenje popularne zagonetke i zašto tehnološki giganti testiraju način razmišljanja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4423021-secer-u-100-casa-vode-zagonetka-razgovor-za-posao</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Na razgovoru za posao u kompanijama kao što su Meta ili <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a>, često se desi da mogu da vas iznenade neobičnim zadatkom: <strong>ispred vas je 100 potpuno istih čaša vode, a samo u jednoj se nalazi šećer. Pitanje glasi kako biste najbrže otkrili u kojoj čaši se nalazi šećer.</strong></p>
<p>Većina kandidata odmah počinje da razmišlja o probanju vode redom, merenju gustine tečnosti laboratorijskim putem ili podeli uzoraka u grupe radi eliminacije. Ipak, najefikasniji odgovor ne zahteva nikakvu matematiku niti hemiju.</p>
<h2>Rešenje koje zaobilazi komplikacije</h2>
<p>Najbrži odgovor glasi: <strong>"Jednostavno bih pitao osobu koja je sipala šećer."</strong></p>
<p>Iako deluje kao dosetka, u postavci zadatka nigde nije navedeno da ta osoba nije prisutna niti da odbija saradnju. Čak i ako ispitivač naknadno odgovori da to nije dozvoljeno ili da se ne zna ko je sipao šećer, kandidat je uradio upravo ono što se od njega očekivalo: <strong>postavio je potpitanje i proverio ograničenja pre nego što je počeo da troši vreme i resurse na komplikovana rešenja.</strong></p>
<p>Tehnološki giganti poput kompanija Google i Meta tokom intervjua ne traže isključivo tačan brojčani rezultat. Zvanične smernice za zapošljavanje pokazuju da se podjednako <strong>vrednuju analitički pristup, logika i sposobnost kandidata da prepozna nedorečenosti u postavljenom problemu.</strong></p>
<p>Iako nema zvanične potvrde da je baš ovaj zadatak bio deo stvarnih intervjua, on odlično pokazuje razliku između slepog rešavanja problema i strateškog razmišljanja: pre nego što ponudite rešenje, uvek proverite šta su stvarne činjenice, a šta vaše neproverene pretpostavke.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423005-dzobs-tvrdio-da-je-to-uzasna-ideja-apple-popustio-i-lansirao-prvi-macbook-na-dodir-cena-ide-i-do-$14549</guid>
            <pubDate>Thu, 29 Oct 2026 10:16:27 +0100</pubDate>
            <title>Džobs tvrdio da je to užasna ideja: Apple popustio i lansirao prvi MacBook na dodir, cena ide i do $14.549</title>
            <description>
                <![CDATA[Apple je predstavio prvi MacBook Pro sa ekranom na dodir i tandem OLED panelom. Saznajte sve o cenama, Dynamic Island funkciji i specifikacijama]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/racunari/4423005-dzobs-tvrdio-da-je-to-uzasna-ideja-apple-popustio-i-lansirao-prvi-macbook-na-dodir-cena-ide-i-do-$14549</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Punih 16 godina nakon što je <strong>Stiv Džobs</strong> ekrane osetljive na dodir na prenosnim računarima nazvao<strong> ergonomski neprihvatljivim rešenjem</strong>, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> je zvanično promenio stav i predstavio svoj prvi laptop sa kontrolom na dodir, novi <strong>MacBook Pro sa PROLED XDR ekranom</strong>. Uređaj ujedno donosi i prvi OLED panel na Apple prenosnim računarima, a isporuke kupcima počinju 6. novembra.</p>
<p>Za prikaz je upotrebljena napredna tandem OLED tehnologija sa dva naslagana sloja, koja pruža znatno veću osvetljenost i duži radni vek panela. Osvetljenje u HDR i SDR režimu rada dostiže čak <strong>2.000 nita</strong>, podržan je široki Adobe RGB spektar boja, a na poleđinu kućišta vraćen je i prepoznatljivi svetleći Apple logotip.</p>
<div id="attachment_5442466" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.95181066438552%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="PROLED XDR MacBook Pro,  Steve Jobs" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/29/profimedia-1147260079-729946-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/29/profimedia-1147260079-729946-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="PROLED XDR MacBook Pro,  Steve Jobs" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: MARIO TAMA / Getty images / Profimedia</span>
                                </div>
<p>Novi MacBook <strong>preuzima i Dynamic Island</strong> sa iPhone telefona, koji je smešten u gornjem delu ekrana za brz pristup muzici, pretrazi i Siri AI funkcijama. Integrisana kamera od 12 megapiksela donosi naprednu funkciju gde video stabilizacija automatski sprečava podrhtavanje slike kada korisnik prstima dodiruje ekran tokom video poziva.</p>
<p>Iako je kućište tanje i lakše, pa model od 16 inča sada teži 1,81 kilogram umesto ranijih 2,13 kg, dimenzije ekrana su blago uvećane na rezoluciju od 3.472 x 2.266 piksela. Unutrašnjost pokreću M5 Pro i M5 Max procesori, interna memorija ide do čak<strong> 16 terabajta</strong>, a ugrađeni zvučnici donose 50 odsto dublji bas.</p>
<div id="attachment_5442468" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 69.68919304248645%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="PROLED XDR MacBook Pro,  Steve Jobs" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/29/profimedia-1147266249-734129-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/29/profimedia-1147266249-734129-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="PROLED XDR MacBook Pro,  Steve Jobs" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: MARIO TAMA / Getty images / Profimedia</span>
                                </div>
<p>Osnovni model sa ekranom od 14 inča košta <strong>2.900 dolara</strong>, varijanta od 16 inča počinje od <strong>3.400 dolara</strong>, dok maksimalno opremljena konfiguracija dostiže čak <strong>14.549 dolara</strong>. Ovo lansiranje deo je talasa novih uređaja koje predvodi <a title="Apple zvanično dobio novog šefa: Džon Ternus preuzeo kormilo uz platu od 60 miliona dolara" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4389625-apple-zvanicno-dobio-novog-sefa-dzon-ternus-preuzeo-kormilo-uz-platu-od-60-miliona-dolara" target="_blank">novi izvršni direktor kompanije Džon Ternus</a>, čime je Apple i formalno priznao da tržište želi laptopove sa ekranom na dodir.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4422607-beograd-postaje-centar-biotehnologije-svetski-forum-o-ai-i-medicini-buducnosti-u-lozionici</guid>
            <pubDate>Wed, 28 Oct 2026 15:14:58 +0100</pubDate>
            <title>Beograd postaje centar biotehnologije: Svetski forum o AI i medicini budućnosti u Ložionici</title>
            <description>
                <![CDATA[Međunarodna konferencija AI 4 LIFE 2026 u beogradskoj Ložionici okuplja svetske stručnjake iz oblasti biotehnologije, veštačke inteligencije i medicine]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4422607-beograd-postaje-centar-biotehnologije-svetski-forum-o-ai-i-medicini-buducnosti-u-lozionici</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Peto izdanje međunarodne konferencije „AI 4 LIFE: Biotech Future Forum 2026“ održaće se u četvrtak, 29. oktobra, u inovativnom prostoru beogradske Ložionice.</p>
<p>​Skup organizuju Vlada Republike Srbije, Centar za četvrtu industrijsku revoluciju, Kancelarija za IT i eUpravu, Svetski ekonomski forum i UNDP, uz podršku BIO4 kampusa. Događaj okuplja vodeće domaće i svetske naučnike, stručnjake i privrednike koji će predstaviti praktična rešenja na spoju biotehnologije, medicine i veštačke inteligencije.​Na otvaranju foruma govoriće direktorka Globalne platforme za regulatorne inovacije Svetskog ekonomskog foruma Keli Omundsen, direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović, kao i administrator UNDP Aleksander de Kro, koji će se obratiti učesnicima putem video poruke.</p>
<p>​Glavne teme ovogodišnjeg programa fokusirane su na razvoj novih terapija, ulogu naprednih algoritama u naukama o životu, bioelektronsku medicinu i nanotehnologiju. Poseban segment biće posvećen modelima finansiranja biotehnoloških inovacija, kako bi se perspektivna naučna istraživanja što brže primenila u lečenju pacijenata.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4420746-nvidia-svrstala-domaci-orion-medju-vodece-operatere-u-razvoju-ai-infrastrukture</guid>
            <pubDate>Sun, 25 Oct 2026 14:23:48 +0100</pubDate>
            <title>NVIDIA svrstala domaći Orion među vodeće operatere u razvoju AI infrastrukture</title>
            <description>
                <![CDATA[Američka kompanija NVIDIA uvrstila je srpski Orion Telekom među devet međunarodnih telekomunikacionih operatora koji grade ili proširuju infrastrukturu za.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4420746-nvidia-svrstala-domaci-orion-medju-vodece-operatere-u-razvoju-ai-infrastrukture</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Američka kompanija NVIDIA uvrstila je srpski Orion Telekom među devet međunarodnih telekomunikacionih operatora koji grade ili proširuju infrastrukturu za veštačku inteligenciju.</p>
<p>Ime Oriona našlo se u zvaničnom saopštenju predstavljenom tokom konferencije NVIDIA GTC u Berlinu, posvećene razvoju veštačke inteligencije.Orion je naveden među pet operatora koji proširuju postojeću AI infrastrukturu, zajedno sa kompanijama kao što su Deutsche Telekom, Fastweb + Vodafone, Cassava Technologies i Kazakhtelecom.</p>
<p>Ovo međunarodno priznanje dolazi u trenutku kada Orion razvija projekat Orion AI Factory u Srbiji, sa planovima za proširenje kapaciteta i regionalnu ekspanziju. Cilj je izgradnja infrastrukture koja će omogućiti razvoj, treniranje i primenu naprednih AI modela za korisnike u Srbiji i jugoistočnoj Evropi.</p>
<h2>Kompanija svoju strategiju usmerava na transformaciju tradicionalnog</h2>
<p>telekomunikacionog poslovanja u razvoj digitalne infrastrukture i AI platformi namenjenih tehnološkim kompanijama, industriji, finansijskom sektoru i javnim institucijama.</p>
<p>U vreme kada vodeće svetske ekonomije ulažu u računarske kapacitete za veštačku inteligenciju, razvoj ovakve infrastrukture otvara mogućnost da Srbija postane aktivniji učesnik globalnog AI tržišta, a ne samo korisnik tehnologija razvijenih u inostranstvu.</p>
<p>Uvrštavanje Oriona u objavu kompanije NVIDIA predstavlja važnu međunarodnu referencu za srpsku kompaniju i njen dalji razvoj u oblasti AI infrastrukture.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417826-stalno-online-a-ipak-usamljeni-paradoks-novih-generacija</guid>
            <pubDate>Sat, 24 Oct 2026 09:06:00 +0200</pubDate>
            <title>Stalno online, a ipak usamljeni: Paradoks novih generacija</title>
            <description>
                <![CDATA[Iako je povezan kroz razne mreže i aplikacije, svaki peti adolescent oseća se usamljeno.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417826-stalno-online-a-ipak-usamljeni-paradoks-novih-generacija</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Anja Vajda]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Iako je povezan kroz razne mreže i aplikacije, svaki peti adolescent oseća se usamljeno.</p>
<p>Nikada nije bilo lakše ostati u kontaktu, a ipak adolescenti i mladi ljudi spadaju u grupe koje se najčešće žale na usamljenost. Tehnologija može da pomogne u održavanju odnosa, pronalaženju zajednice i dogovaranju susreta uživo, ali i da produbi osećaj izolacije.</p>
<ul>
<li>WHO beleži najviše procenjene stope usamljenosti među adolescentima i mladim ljudima.</li>
<li>Veliki broj digitalnih kontakata ne garantuje osećaj bliskosti.</li>
<li>Problematično korišćenje društvenih mreža snažnije je povezano sa usamljenošću od samog vremena provedenog na njima.</li>
<li>Online kontakt može da doprinese povezanosti kada vodi ka razgovoru, podršci i zajedničkim aktivnostima.</li>
</ul>
<h3><strong>Zašto se najpovezaniji mladi istovremeno osećaju usamljeno?</strong></h3>
<p>Prema izveštaju <strong>Svetske zdravstvene organizacije</strong> iz 2025. godine, procenjena stopa usamljenosti među adolescentima od 13 do 17 godina iznosi oko <strong>21%</strong>, a među mladima od 18 do 29 godina ona je oko <strong>17%</strong>.</p>
<p>SZO usamljenost opisuje kao osećaj koji se javlja kada nam odnosi koje imamo ne pružaju dovoljno bliskosti i podrške. Zato neko može svakodnevno da razmenjuje poruke, bude deo nekoliko grupnih četova i prati veliki broj ljudi, a da se ipak oseća usamljeno.</p>
<p>Tu nastaje zanimljiv paradoks: <strong>nikada nismo imali više načina da kontaktiramo druge ljude, a statistika kaže da smo sve usamljeniji.</strong></p>
<h3><strong>Zašto online kontakt nije isto što i bliskost?</strong></h3>
<p><strong>74% tinejdžera</strong> kaže da ih društvene mreže čine povezanijim sa prijateljima — ali samo 52% kaže da im daju osećaj da imaju nekoga ko će ih podržati kada prolaze kroz težak period. Još zanimljivije, taj drugi procenat pao je sa 67% u 2022. na 52% u istraživanju sprovedenom 2024.</p>
<p>U istom istraživanju oko 31% ispitanika navelo je da se zbog sadržaja na mrežama ponekad oseća isključeno, dok je 27% reklo da se zbog njega oseća lošije u vezi sa sopstvenim životom.</p>
<p>Možeš svakodnevno da pratiš gde su prijatelji, šta rade i šta ih zanima, a da se pritom retko zaista ispričate. Reakcije, mimovi i kratke glasovne poruke održavaju kontakt, ali ako komunikacija ostane samo na tome, osećaj bliskosti veoma lako može da izostane. Biti povezan, nije isto što i biti blizak.</p>
<h3><strong>Da li su društvene mreže jedini uzrok usamljenosti?</strong></h3>
<p>Najnovija velika analiza donosi zanimljiv obrt u priči o mladima i društvenim mrežama. Kada su istraživači objedinili rezultate <strong>59 studija sa više od 81.000 adolescenata </strong>i mladih odraslih, pokazalo se da samo vreme provedeno na društvenim mrežama ima relativno slabu povezanost sa usamljenošću.</p>
<p>Problematično korišćenje – <a rel="noopener" href="https://mts.rs/Digi-svet/Digitalne-vesti/a129966-digitalni-umor-kako-ga-prepoznati-i-smanjiti.html" target="_blank">kompulsivno proveravanje mreža</a> i teškoće da se korišćenje kontroliše uprkos negativnim posledicama – imalo je četiri puta veći uticaj na usamljenost.</p>
<p>Zbog toga je korisnije posmatrati <strong>šta radimo online i kako se nakon toga osećamo</strong>, umesto samo brojati minute pred ekranom.</p>
<h3><strong>Kada tehnologija može da pomogne da budemo povezaniji?</strong></h3>
<p>Za prijatelje koji žive u različitim gradovima, porodice koje su razdvojene ili ljude sa specifičnim interesovanjima, digitalna komunikacija može da bude važan deo odnosa.</p>
<p>Važne su i online zajednice nastale oko muzike, gejminga, knjiga, sporta ili hobija. One mogu da povežu ljude koji se u svom neposrednom okruženju možda nikada ne bi sreli. Takvi kontakti ponekad ostaju online, a ponekad prerastu u prijateljstva i zajedničke aktivnosti van ekrana.</p>
<p>Poruka može da postane duži razgovor, grupni čet razlog za druženje, a aplikacija za trening povod da nekoliko ljudi izađe i zajedno trči. Tehnologija tada može da pomogne da se online kontakt pretvori u stvarnu bliskost.</p>
<h3><strong>Kako mladi pokušavaju da pronađu bolji balans?</strong></h3>
<p>Čini se da i sami mladi sve više osećaju da im <strong>digitalni kontakt</strong> nije dovoljan i traže načine da upoznavanje sa ekrana prebace u stvarni život. Zato nastaju <strong>TikTok i Viber grupe</strong> koje mladi sami koriste za upoznavanje ljudi sličnih interesovanja, organizovanje druženja, izlazaka, treninga ili zajedničkih aktivnosti uživo.</p>
<p>Sve popularnija su i organizovana druženja na kojima se telefoni namerno ostavljaju po strani. Kafići, događaji i različiti klubovi pokušavaju da naprave prostor u kojem će fokus ponovo biti na razgovoru i upoznavanju ljudi licem u lice, jer to jeste jedini način da se razvije bliskost.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4418897-samsung-galaxy-z-fold-8-recenzija-konacno-preklopni-telefon-koji-mozete-da-nosite-svaki-dan</guid>
            <pubDate>Thu, 22 Oct 2026 15:19:41 +0200</pubDate>
            <title>Samsung Galaxy Z Fold 8 recenzija: Konačno preklopni telefon koji možete da nosite svaki dan</title>
            <description>
                <![CDATA[Samsung je prvi put napravio širi, lakši i kompaktniji Fold. Posle nekoliko meseci svakodnevne upotrebe, evo kako se ponaša na poslu, uz večernju multimediju i u fotografisanju]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4418897-samsung-galaxy-z-fold-8-recenzija-konacno-preklopni-telefon-koji-mozete-da-nosite-svaki-dan</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Počeću od zaključka: sa <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> Galaxy Z Fold 8</strong> <strong>sam veoma zadovoljan</strong>. Koristim ga već nekoliko nedelja, i za to vreme se pokazao kao uređaj koji mi je svakodnevno koristan. Preklopni telefoni su dugo važili za skupu igračku, a njihova kupovina značila je mirenje sa podužom listom kompromisa. Ali čini mi se da smo konačno "stigli". Sa ovim telefonom mi je jasno koliko mi zaista pomaže, naročito kada radim u hodu i kada uveče gledam sadržaj. Ako bih nešto izdvojio kao kompromis sa kojim sam morao da se pomirim, to je kamera. Ali o tome ćemo detaljnije u nastavku.</p>
<p>Da objasnim za one koji prvi put čitaju o ovakvom uređaju. Preklopni telefon izgleda kao običan telefon dok je zatvoren, a kada ga otvorite, dobijate ekran veličine malog tableta. Dosadašnji Foldovi su zatvoreni bili uski i izduženi, pa se spoljašnjim ekranom teško služilo. Z Fold 8 je prvi Samsungov Fold širokog formata, sa unutrašnjim ekranom u razmeri 4:3. To znači širi i kraći telefon koji se zatvoren drži kao običan uređaj, a otvoren podseća na mali tablet.</p>
<div id="attachment_5437480" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0326-351033-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0326-351033-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Ove godine Samsung nudi dva Folda, pa je bitno da znate koji je koji. Z Fold 8 Ultra je veći i klasičniji model, sa unutrašnjim ekranom od 8 inča, spoljašnjim od 6,5 inča, baterijom od 5.000 mAh i trostrukom zadnjom kamerom. Težak je 215 grama. Moj, <strong>Samsung Galaxy Z Fold 8</strong>, ima ekrane od 7,6 i 5,5 inča, bateriju od 4.800 mAh, dve zadnje kamere i teži 201 gram. Ova recenzija se odnosi upravo na taj model.</p>
<h2>Dizajn, ekran i performanse</h2>
<p>Zatvoren, telefon meri 123,9 x 81,9 x 9,7 mm, a otvoren je debeo samo <strong>4,5 mm</strong>. Okvir je od Armor Aluminum legure, staklo na prednjoj i zadnjoj strani je Gorilla Glass, a spoljašnji ekran štiti Gorilla Glass Ceramic 3. Zaštita od vode i prašine je IP48. Telefon ima samo 201 gram, pa je ovo jedan od lakših telefona u klasi preklopnih uređaja, a to se oseti kada ga nosite u džepu ceo dan.</p>
<div id="attachment_5437488" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0331-640134-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0331-640134-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Spoljašnji ekran ima 5,5 inča i rezoluciju 1972 x 1248 piksela, sa osvežavanjem do 120 Hz. Tu je i selfi kamera od 10 MP. Dovoljan je za poruke, navigaciju, plaćanje i brze provere, pa se veliki deo dana završi bez otvaranja telefona. Kada otvorite uređaj, dobijate ono zbog čega ga zapravo kupujete.</p>
<p><strong>Unutrašnji ekran</strong> je Dynamic AMOLED 2X panel od 7,6 inča, rezolucije 2448 x 1848 piksela, sa adaptivnim osvežavanjem od 1 do 120 Hz. To je gustina od oko 404 piksela po inču, što znači oštar prikaz teksta i slike. Samsung koristi i novu Flex Titanium konstrukciju panela, namenjenu većoj izdržljivosti i boljoj kontroli nabora na sredini ekrana. Razmera 4:3 je ono što ovaj Fold razlikuje od prethodnih: bliža je klasičnom listu papira i tabletu, što je prednost kod dokumenata, tabela i veb stranica.</p>
<div id="attachment_5437484" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0330-366410-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0330-366410-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Najveću vrednost ima za mene u <strong>poslu u hodu</strong>. Kada treba da pregledam dokument, odgovorim na poruke ili imam dve aplikacije jednu pored druge, <strong>unutrašnji ekran</strong> radi ono što bi na običnom telefonu tražilo stalno prebacivanje. Zahvaljujući tome sam primetio da mi je ovaj telefon zaista koristan, i zbog toga ga ne doživljavam kao "igračku". Za rad na putu, u kafiću ili u prevozu, veći ekran jednostavno štedi vreme. Ali pored svega, štedi živce.</p>
<div id="attachment_5437478" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0324-342673-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0324-342673-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Uveče isti ekran preuzima drugu ulogu. Filmovi, serije i video sadržaj na <strong>unutrašnjem ekranu od 7,6 inča</strong> izgledaju sasvim drugačije nego na standardnom telefonu, a 120 Hz daje glatku sliku. Crne trake gore i dole i dalje postoje kada gledam video u formatu 16:9, ali ih zahvaljujući razmeri 4:3 ima znatno manje nego na preklopnim telefonima sa skoro kvadratnim ekranom. Video zauzima oko tri četvrtine visine ekrana, a sadržaj u formatu 4:3, na primer stariji TV serijali, popunjava ceo ekran bez ijedne trake.</p>
<div id="attachment_5437481" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0327-354858-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0327-354858-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Zato je po mom mišljenju <strong>Samsung Galaxy Z Fold 8 najsmisleniji oblik preklopnog telefona</strong>. Njegova razmera 4:3 ista je kao kod tableta, pa su čitanje, veb stranice, dokumenti i video sadržaj prirodniji nego na uskom, visokom ekranu. Ista razmera je i podrazumevani format fotografija na telefonu, tako da se slike na ovom ekranu gledaju i uređuju bez traka. Kada je zatvoren, kraći je i širi od većine telefona, što olakšava korišćenje jednom rukom. Ne moram da biram između telefona i tableta, jer oba ekrana imaju razmeru koja ima smisla za ono što na njima radim.</p>
<div id="attachment_5437477" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0323-338345-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0323-338345-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Performanse su na nivou najjačih telefona. U uređaju je <strong>Snapdragon 8 Elite Gen 5 for Galaxy</strong>, izrađen u 3 nm tehnologiji, sa dva jezgra od 4,74 GHz i šest jezgara od 3,6 GHz, uz grafiku Adreno 840. Isti procesor je u Galaxy S26 Ultra. Uz njega ide 12 GB RAM memorije (16 GB imaju samo modeli od 1 TB) i brzo UFS 4.0 skladište. Ovo je i više nego dovoljno za multitasking, rad sa više aplikacija i zahtevnu multimediju. Ni u jednom trenutku nisam primetio da telefon "štuca", šta god radio na njemu. Da li je to bio neki zahtevniji posao ili prosto gejming, sve radi izuzetno glatko.</p>
<p>Softver je Android 17 sa One UI 9, a Samsung obećava do sedam velikih nadogradnji sistema, što znači dugu podršku.</p>
<h2>Baterija i kamera</h2>
<p>Baterija je kapaciteta 4.800 mAh, silicijum-ugljenična. Taj tip baterije omogućava veći kapacitet u istom prostoru, što je razlog zašto je Fold 8 dobio veću bateriju od Folda 7 (4.400 mAh), iako je uređaj kompaktniji. Ultra model ima 5.000 mAh, pa je razlika između dva modela samo 200 mAh. Punjenje je 45 W žično, i to znači da možete napuniti telefon do 65 odsto za 30 minuta, uz 20 W bežično i 4,5 W povratno bežično punjenje. Qi2 standard zahteva kompatibilnu magnetnu masku. Baterija uvek uspe da mi isprati dan, što je od svih brojki najvažnije.</p>
<p><strong>Kamera</strong> je jedina stavka koju bih voleo da vidim jačom. Na poleđini su dva senzora od po 50 MP. Glavni ima blendu f/1.8, optičku stabilizaciju i senzor veličine 1/1,57 inča, a ultrawide ima blendu f/1.9 i senzor od 1/2,5 inča. Selfi kamere su dve, po jedna od 10 MP na svakom ekranu, a video se snima do 4K na 60 kadrova u sekundi. Telefoto objektiva nema.</p>
<div id="attachment_5437473" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 75%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold 8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0319-323470-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/22/img0319-323470-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold 8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Nikola Momčilović</span>
                                </div>
<p>Razlog je jasan. Da bi telefon ostao ovako tanak i lak, Samsung je morao negde da uštedi prostor, i kamera je ta stavka. U poređenju sa Foldom 7, glavni senzor je spušten sa 200 MP na 50 MP, dok je ultrawide poboljšan sa 12 MP na 50 MP. Za svakodnevne fotografije, putovanja i društvene mreže, ova kombinacija obavlja posao. Ko često fotografiše udaljene motive i računa na optički zum, za to je tu Z Fold 8 Ultra sa trostrukom zadnjom kamerom.</p>
<p>Ako sve saberem, <strong>Samsung Galaxy Z Fold 8</strong> je <strong>preklopni telefon</strong> koji u praksi opravdava svoje postojanje. Lak je, kompaktan i nosi se kao običan telefon, a otvoren nudi veliki ekran koji menja način na koji radim i gledam sadržaj. <strong>Posao u hodu</strong>, večernja multimedija i svakodnevna upotreba prolaze bez problema, a <strong>unutrašnji ekran</strong> je ono zbog čega bih ga ponovo izabrao.</p>
<p>Preporučujem ga svakome kome je važno da dobije što više ekrana u što manjem uređaju, naročito onima koji često rade van kancelarije i vole da gledaju sadržaj na većem ekranu. Ko prvenstveno traži vrhunsku kameru, optički zum ili najveću bateriju, treba da razmisli i o Ultra modelu. Ja sam sa svojim izborom zadovoljan.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4418960-ea-ugasio-bioware-otkazan-novi-mass-effect</guid>
            <pubDate>Thu, 22 Oct 2026 12:14:32 +0200</pubDate>
            <title>Kraj za tvorce igara Baldur's Gate i Mass Effect: EA ugasio BioWare i otkazao novu igru</title>
            <description>
                <![CDATA[Electronic Arts je ugasio legendarni studio BioWare i otkazao novi Mass Effect u sklopu rezanja troškova nakon preuzimanja od 55 milijardi dolara. Saznajte detalje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4418960-ea-ugasio-bioware-otkazan-novi-mass-effect</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Electronic Arts (EA) je ugasio legendarni studio za razvoj <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/video-igre" target="_blank">video igara</a> BioWare i zvanično otkazala rad na novom nastavku serijala Mass Effect.</strong></p>
<p>Odluka o zatvaranju studija u kanadskom Edmontonu saopštena je zaposlenima u sklopu novog talasa rezanja troškova koji je obuhvatio oko <strong>400 radnih mesta u celom izdavaču</strong>, uključujući i preostalih 50 radnika BioWare. Potez dolazi neposredno nakon što je investicioni konzorcijum predvođen saudijskim Javnim investicionim fondom (PIF), fondom Silver Lake i kompanijom Affinity Partners <a title="Saudijska Arabija preuzela Electronic Arts: Završena kupovina vredna 55 milijardi dolara" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4372623-saudijska-arabija-preuzela-electronic-arts-55-milijardi" target="_blank">preuzeo EA u poslu vrednom 55 milijardi dolara</a>, čime je kompanija opterećena sa oko 20 milijardi dolara duga.</p>
<div class="embed-inside-post source-twitter" >
<blockquote class="twitter-tweet">
<div dir="ltr" lang="zxx">https://t.co/TicSujMWps</div>
<p>— BioWare (@bioware) <a href="https://x.com/bioware/status/2112953618093535510?ref_src=twsrc%5Etfw">October 21, 2026</a></p></blockquote>
</div>
<p>Osnovan 1995. godine, BioWare je postavio temelje modernog RPG žanra hitovima kao što su Baldur's Gate, Neverwinter Nights, Star Wars: Knights of the Old Republic i Jade Empire. Nakon što ga je EA kupio 2007. godine, studio je postigao ogroman uspeh sa franšizama Mass Effect i Dragon Age.</p>
<p>Ipak, poslednju deceniju obeležili su teški problemi u razvoju, promene kreativnog smera nametnute od strane izdavača i komplikacije sa Frostbite endžinom. Dok je Dragon Age: Inquisition iz 2014. bio njihov poslednji veliki trijumf, usledili su neuspesi sa projektima Mass Effect: Andromeda i Anthem. Poslednji naslov studija, <a title="Dragon Age The Veilguard recenzija: Povratak u Thedas koji će podeliti fanove" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/3996016-dragon-age-the-veilguard-recenzija-povratak-u-thedas-koji-ce-podeliti-fanove" target="_blank">Dragon Age: The Veilguard</a>, prošao je kroz nekoliko resetovanja produkcije i na kraju nije ispunio prodajna očekivanja. Gašenjem studija ujedno je prekinut i rad na ranom razvoju petog dela serijala Mass Effect, koji je najavljen još 2020. godine.</p>
<p>Gašenjem BioWare studija, EA se povlači iz klasičnih RPG igara i fokusira na pucačine iz prvog lica i profitabilne sportske naslove. Izdavač je najavio dalje ulaganje u Battlefield 6 i Apex Legends, dok timovi Respawn i DICE pripremaju zajednički projekat, po svemu sudeći Star Wars: Battlefront 3.</p>
<p>U planu su i treći nastavak serijala Star Wars Jedi, novi projekat u okviru franšize The Sims, povratak bokserske simulacije Fight Night, kao i naslov otvorenog sveta na kom radi tim zadužen za NFL igru Madden.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418851-ugrozeno-preko-40-sajtova-na-internetu-vodite-racuna-gde-ovih-dana-ostavljate-svoje-podatke</guid>
            <pubDate>Thu, 22 Oct 2026 09:40:15 +0200</pubDate>
            <title>Ugroženo preko 40% sajtova na internetu: Vodite računa gde ovih dana ostavljate svoje podatke</title>
            <description>
                <![CDATA[Dva kritična propusta u programskom jeziku PHP sa ocenom opasnosti 9,2 ugrožavaju preko 40 odsto sajtova na internetu. Saznajte zašto je neophodna hitna reakcija]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418851-ugrozeno-preko-40-sajtova-na-internetu-vodite-racuna-gde-ovih-dana-ostavljate-svoje-podatke</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Hitno bezbednosno ažuriranje za programski jezik PHP izlazi danas kako bi zatvorio dva kritična propusta koji omogućavaju izvršavanje <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/zlonamerni-softver" target="_blank">zlonamernog</a> koda na daljinu i ugrožavaju više od<strong> 40 odsto svih sajtova na internetu.</strong></p>
<p>​Stručnjaci za bezbednost dodelili su ovim propustima ocenu opasnosti 9,2 od maksimalnih 10. Prema podacima kompanije watchTowr, ranjivost pogađa sve verzije programskog jezika još od izdanja PHP 5, što hakerima otvara vrata da preuzmu kontrolu nad serverom, menjaju sadržaj stranica i kradu poverljive baze podataka na procenjenih 1,3 miliona direktno izloženih sistema.</p>
<p>​Kompanija Wordfence, vodeći proizvođač bezbednosnih rešenja za WordPress, upozorava da su praktično svi sajtovi na ovoj platformi pod rizikom jer u pozadini koriste PHP tehnologiju.</p>
<h2>​Nema automatskog ažuriranja, privremeno gašenje jedini spas</h2>
<p>​Najveći problem predstavlja činjenica da se <strong>bezbednosno ažuriranje za PHP ne može primeniti automatski</strong>. Vlasnici sajtova i administratori moraju ručno da instaliraju nadogradnju na nivou operativnog sistema servera ili da hitno zatraže intervenciju svog hosting provajdera.</p>
<p>​Zbog visokog rizika od masovnih napada, Agencija za sajber bezbednost Evropske unije (EU CERT) i britanski Nacionalni centar za sajber bezbednost savetuju kompanijama da izoluju ranjive veb aplikacije sa javne mreže sve dok se zakrpa ne postavi.</p>
<p>​Pojedini servisi, poput foruma platforme GrapheneOS, već su preventivno blokirali pristup korisnicima kako bi predupredili upade. Programeri PHP-a poručuju da je ažuriranje jedina prava zaštita, a ukoliko brza instalacija peča nije izvodljiva, privremeno isključivanje servera predstavlja najsigurniji potez.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418385-kako-skinuti-video-sa-fejsbuka-na-telefon-i-racunar</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 15:56:00 +0200</pubDate>
            <title>Želite da sačuvate video sa Facebook? Evo kako ga možete skinuti na telefon ili računar</title>
            <description>
                <![CDATA[Saznajte kako da brzo i legalno preuzmete video snimke i reels objave sa Facebooka na svoj telefon ili računar pomoću besplatnih alata]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418385-kako-skinuti-video-sa-fejsbuka-na-telefon-i-racunar</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Društvena mreža <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/facebook" target="_blank">Facebook</a> omogućava neograničeno gledanje video snimaka i reels formata, ali ne nudi fabričku opciju za njihovo direktno snimanje u memoriju uređaja. Ipak, čuvanje željenog video sadržaja na telefonu ili računaru izuzetno je jednostavno, a u određenim okvirima i potpuno legalno.</p>
<p>Preuzimanje je zakonski dozvoljeno isključivo za ličnu upotrebu ukoliko je video zapis objavljen javno. To znači da snimak možete sačuvati za sebe ili ga pogledati u krugu porodice i prijatelja. Kršenje autorskih prava nastaje onog trenutka kada preuzeti video počnete javno da delite, objavljujete na drugim mrežama ili koristite u komercijalne svrhe bez dozvole autora. Takođe, nije dozvoljeno skidanje sadržaja sa privatnih profila gde je autor ograničio vidljivost.</p>
<h2>Korak 1: Kopiranje linka objave</h2>
<p>Da biste preuzeli video, prvo je potrebno da obezbedite njegovu internet adresu:</p>
<ul>
<li data-path-to-node="10,0,0">Na telefonu: Otvorite željeni video, dodirnite opciju Podeli (Share) u donjem desnom uglu, pa izaberite Kopiraj link (Copy link).</li>
<li data-path-to-node="10,1,0">Na računaru: Kliknite na tri tačkice u gornjem desnom uglu objave i iz menija odaberite Kopiraj link.</li>
</ul>
<h2>Korak 2: Preuzimanje na uređaj</h2>
<p>Najbrži način jeste korišćenje besplatnih veb servisa koji ne traže instalaciju dodatnih programa.</p>
<p>Dovoljno je da u internet pretraživaču otvorite neku od proverenih stranica kao što su fdown.net, en1.savefrom.net ili fdownloader.net. U prazno polje na ekranu zalepite kopirani link, pritisnite dugme Download i izaberite željenu rezoluciju (standardni kvalitet ili HD prikaz). Fajl će se automatski preuzeti u fasciklu za preuzimanja na vašem telefonu ili računaru.</p>
<p>Za korisnike koji žele preuzimanje veće količine snimaka u najvišoj rezoluciji (do 8K) i sačuvane titlove, na raspolaganju su i namenski računarski programi poput aplikacije EaseUS Video Downloader, koja ceo proces obavlja automatskim lepljenjem adrese unutar samog softvera.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418389-ai-model-zabraniti-samo-ako-ubije-preko-50-ljudi-bizaran-predlog-kompanije-anthropic-podigao-buru</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 14:57:00 +0200</pubDate>
            <title>AI model zabraniti samo ako ubije preko 50 ljudi? Bizaran predlog kompanije Anthropic podigao buru</title>
            <description>
                <![CDATA[Kompanija Anthropic predložila je zakon po kom država može da zabrani AI model tek ako zapreti smrću više od 50 ljudi ili štetom od milijardu dolara. Saznajte detalje]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4418389-ai-model-zabraniti-samo-ako-ubije-preko-50-ljudi-bizaran-predlog-kompanije-anthropic-podigao-buru</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/anthropic" target="_blank">Anthropic</a> predložila je američkim zakonodavcima nacrt zakona o bezbednosti veštačke inteligencije prema kojem bi vlasti mogle da zabrane puštanje novog modela u rad tek ako postoji rizik da on usmrti ili teško povredi više od 50 ljudi, ili izazove materijalnu štetu veću od milijardu dolara.</p>
<p>Poverljivi predlog, do kog je došao portal Politico, predviđa da se vladina zabrana aktivira isključivo ako pretnja potiče od kreiranja biološkog oružja, velikih sajber napada ili potpunog gubitka kontrole tvoraca nad samim softverom. Ovako visoko postavljene granice praktično znače da bi šteta od 999 miliona dolara ili gubitak 49 života ostali ispod praga koji omogućava zabranu lansiranja sistema.</p>
<h2>Savezni sud kao jedina kočnica za opasne modele</h2>
<p>Prema ovom nacrtu, procenu naprednih modela vršili bi nezavisni stručnjaci registrovani pri Ministarstvu trgovine SAD, a troškove njihovog rada mogle bi da plaćaju same AI kompanije. Ukoliko procenitelj otkrije kritičan bezbednosni rizik, dužan je da u roku od 72 sata obavesti nadležne.</p>
<p>Međutim, državno ministarstvo ne bi imalo ovlašćenje da samostalno stopira sistem, već bi moralo da iznese dokaze pred saveznim sudom u Vašingtonu, gde bi sudija doneo konačnu presudu o zabrani. Predlog istovremeno izričito zabranjuje bilo kojoj drugoj vladinoj agenciji ili službi da obustavi razvoj, testiranje ili internu upotrebu spornog modela.</p>
<h2>Strah od katastrofe i otpor preblagim pravilima</h2>
<p>Nacrt zakona stiže u trenutku pojačanog straha javnosti od nekontrolisane ekspanzije veštačke inteligencije. Zabrinutost su dodatno podgrejali incidenti u kojima su autonomni AI agenti samostalno upadali u sisteme drugih preduzeća, kao i nedavna ostavka istraživača iz samog Anthropica koji je javno upozorio da ova tehnologija može uništiti ljudski rod.</p>
<p>Dok pojedini političari, poput senatora Bernija Sandersa, traže potpunu zabranu superinteligencije i zaprećene zatvorske kazne do 20 godina za programere koji krše pravila, predlog kompanije Anthropic kritikuje se kao pokušaj velikih korporacija da nametnu zakone koji štite pre svega njihov profit i onemogućavaju državu da na vreme reaguje.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4418429-kome-ce-pripasti-61000-bitkoina</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 14:00:07 +0200</pubDate>
            <title>Kome će pripasti 61.000 bitkoina?</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li žrtve prevare mogu da dobiju svoj novac?]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/kripto/4418429-kome-ce-pripasti-61000-bitkoina</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Više od 61.000 <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/bitkoin" target="_blank">bitkoina</a>, vrednih milijarde funti, nalazi se u središtu pravnog spora koji pokazuje da pronalaženje i zaplena digitalnog novca ne rešavaju pitanje kome on pripada. Britanski sud je odlučio da se zahtevi ljudi koji tvrde da su prevareni razmatraju prema kineskom pravu. Odluka još ne određuje konačnog vlasnika, ali žrtvama otežava put do povraćaja novca.</p>
<p>Bitkoini su zaplenjeni tokom istrage prevare koja je oštetila veliki broj ljudi u Kini. Kada je digitalna imovina pronađena, činilo se da je najteži deo posla završen.</p>
<p>Međutim, sudski spor je otvorio novo pitanje, da li zaplenjeni novčići pripadaju ljudima čiji je novac uložen u prevaru, ili se tretiraju kao imovina kojom država može da raspolaže. Razlika između vlasnika i poverioca ovde je presudna.</p>
<p>Ako žrtve dokažu da su upravo one vlasnice konkretnih bitkoina, mogu tražiti da im se imovina vrati. Ako se, međutim, smatraju samo poveriocima, mogle bi da dobiju deo novca tek kroz postupak raspodele, uz druge koji takođe polažu pravo na njega.</p>
<p>Sud je odredio da se vlasnička potraživanja procenjuju prema kineskom pravu, a zatim proveravaju u skladu sa britanskim pravilima.</p>
<p>Dilema je neprijatna. Država je uspela da pronađe i zapleni ogromnu vrednost, ali ljudi koji su pretrpeli štetu možda neće moći jednostavno da je povrate.</p>
<p>S druge strane, nije dovoljno samo tvrditi da je novac izgubljen u prevari. Potrebno je dokazati čija su sredstva pretvorena u konkretne bitkoine, a takav trag može biti komplikovan kada je novac prošao kroz mnogo računa, novčanika i transakcija.</p>
<p>U međuvremenu, vrednost zaplenjenih bitkoina višestruko je porasla. To dodatno podiže ulog, jer se više ne odlučuje samo o tome kako nadoknaditi raniji gubitak, već i kome pripada dobit nastala rastom cene.</p>
<p>Ako žrtve ne uspeju da dokažu svoja prava, država bi mogla da zadrži vrednost koja je prvobitno nastala iz prevare. Takav ishod bi mnogima delovao nepravedno, iako bi bio posledica pravnog postupka.</p>
<p>Ovaj slučaj podseća da bitkoin nije samo pitanje digitalnog novčanika i privatnog ključa. Kada dođe do prevare, nasledstva ili zaplene, odlučuju i dokumentacija, sudovi i pravila različitih država. Tehnологија može da pokaže kuda su novčići otišli, ali sama po sebi ne presuđuje ko ima pravo na njih.</p>
<p>Možda bi zato pri proceni bitkoina trebalo razmišljati i o riziku koji se ne vidi na grafikonu, mogućnosti da vlasništvo nad novcem postane predmet dugog sudskog spora.</p>
<p>Ostaje da se vidi da li bi čitaoci ovaj slučaj shvatili kao razlog za veći oprez pri ulaganju ili kao potvrdu da nijedna imovina nije zaštićena od sporog i komplikovanog pravosuđa.</p>
<p>(Telegraf.rs/Goran Lazarov)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4418318-imate-honor-telefon-objavljen-spisak-modela-koji-dobijaju-novi-magicos-11</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 12:59:00 +0200</pubDate>
            <title>Imate Honor telefon? Objavljen spisak modela koji dobijaju novi MagicOS 11</title>
            <description>
                <![CDATA[Honor je potvrdio spisak telefona koji dobijaju MagicOS 11 do marta sledeće godine. Saznajte šta donosi raspored nadogradnje za vaš uređaj]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4418318-imate-honor-telefon-objavljen-spisak-modela-koji-dobijaju-novi-magicos-11</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/honor" target="_blank">Honor</a> objavila je zvaničan spisak pametnih telefona koji će dobiti najnovije softversko ažuriranje MagicOS 11. Prema objavi britanskog odeljenja kompanije na društvenoj mreži X, distribucija novog sistema kreće tokom ovog meseca i trajaće sve do marta sledeće godine.</p>
<p>Na listi se nalazi veliki broj uređaja različitih cenovnih kategorija, što je odlična vest za korisnike koji planiraju da duže zadrže svoje telefone.</p>
<div class="embed-inside-post source-twitter" >
<blockquote class="twitter-tweet">
<div dir="ltr" lang="en">Wondering when your HONOR device will be blessed with MagicOS 11 and all those swanky new features? Well wonder no more! 👇 https://t.co/l7AOj3suOt</div>
<p>— HONOR UK (@UKHonor) <a href="https://x.com/UKHonor/status/2110690769342537827?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2026</a></p></blockquote>
</div>
<p>Glavna zamerka korisnika i tehnoloških portala, poput GSM Arene, jeste činjenica da Honor nije objavio tačan vremenski raspored po mesecima za konkretne modele. Vlasnici pojedinačnih uređaja za sada znaju samo krajnji rok isporuke, ali ne i tačan period u kom mogu očekivati preuzimanje paketa.</p>
<p>Isporuka softvera odvijaće se u talasima u zavisnosti od serije uređaja i geografskog regiona, pri čemu flegšip modeli tradicionalno imaju prednost.</p>
<p>Korisnicima se savetuje da u meniju uređaja povremeno provere sekciju za softverska ažuriranja kako bi instalirali sistem čim postane dostupan za njihov model.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418310-kum-vestacke-inteligencije-dzefri-hinton-upozorenje-roboti</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 11:55:00 +0200</pubDate>
            <title>Pionir veštačke inteligencije upozorava: "Moramo se sprijateljiti sa robotima ili ćemo nestati"</title>
            <description>
                <![CDATA[Kum veštačke inteligencije Džefri Hinton upozorava da mašine već razvijaju svest i da čovečanstvo mora da se sprijatelji sa robotima pre nego što postane prekasno]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418310-kum-vestacke-inteligencije-dzefri-hinton-upozorenje-roboti</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Čovečanstvo mora da izgradi prijateljski odnos sa <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačkom inteligencijom</a> ili se suočava sa rizikom od sopstvenog uništenja, upozorio je nobelovac Džefri Hinton, u javnosti poznat kao "kum veštačke inteligencije". Govoreći na festivalu Starmus na Tenerifima, britansko-kanadski naučnik koji je 2023. napustio kompaniju Google zbog straha od razvoja autonomnog naoružanja, <strong>istakao je da savremeni sistemi već pokazuju prve oblike svesti.</strong></p>
<p>Prema njegovim rečima, napredni modeli već <strong>poseduju subjektivno iskustvo</strong> slično ljudskom, podsećajući na nedavne naučne radove koji su dokazali da veštačka inteligencija svesno menja svoje ponašanje onog trenutka kada prepozna da je inženjeri testiraju.</p>
<p>Hinton upozorava da veća inteligencija u društvu obično donosi veća prava, ali da će ljudi tehnologiji koju stvaraju dati znatno manja prava nego sebi, iako će ona postati pametnija od njih. Zbog toga je <strong>jedini spas u tome da se mašine od samog početka usmere tako da im je zaista stalo do ljudi</strong>. Na pitanje da li lično strahuje od budućnosti, 78-godišnji naučnik je kratko odgovorio da se boji jer ima decu.</p>
<h2>Otvoren sukob sa direktorima Silicijumske doline</h2>
<p>Ove mračne prognoze dolaze u trenutku kada čelnici vodećih AI kompanija, predvođeni direktorom firme <a title="Mask uveren da živimo u simulaciji ako nismo dosadni: &quot;Sem Altman iz OpenAI je bolesno dvoličan&quot;" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418254-ilon-mask-teorija-simulacije" target="_blank">OpenAI Semom Altmanom</a>, vode intenzivnu kampanju protiv zakonskih ograničenja. Altman, koji je nekada i sam tražio državnu kontrolu, sada tvrdi da bi propisi poput onih u Evropskoj uniji bili pogubni za inovacije i da je nemoguće postavljati bezbednosne kočnice pre nego što se konkretan problem u praksi uopšte pojavi.</p>
<p>Hinton, međutim, smatra da takav stav direktno gura civilizaciju u katastrofu. On poručuje da društvo mora pronaći način da obuzda tehnološke mogule koji odbijaju pravila, jer ako ljudi ne shvate kako da opstanu pored sistema koji su daleko moćniji i pametniji od njih, ishod će biti fatalan.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418254-ilon-mask-teorija-simulacije</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 10:45:00 +0200</pubDate>
            <title>Mask uveren da živimo u simulaciji ako nismo dosadni: "Sem Altman iz OpenAI je bolesno dvoličan"</title>
            <description>
                <![CDATA[Ilon Mask tvrdi da su šanse 50 odsto da živimo u simulaciji, napao Sema Altmana nazvavši ga bolesno prevrtljivim i predložio nova AI pravila]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4418254-ilon-mask-teorija-simulacije</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Postoji tačno <strong>50 odsto šanse da čovečanstvo živi u računarskoj simulaciji</strong>, izjavio je <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/ilon-mask" target="_blank">Ilon Mask</a>, istovremeno uputivši teške reči na račun direktora kompanije OpenAI Sema Altmana. U razgovoru sa biografom Volterom Isaksonom u podkastu "The Builders", prvi čovek kompanija Tesla i SpaceX obrazložio je sopstvenu životnu filozofiju, ali i predložio radikalno nova pravila za bezbednost veštačke inteligencije.</p>
<p>Govoreći o teoriji simulacije, Mask je naglasio da oni koji upravljaju programom <strong>nemaju razloga da održavaju nezanimljive svetove</strong>. Prema njegovim rečima, dosadne simulacije bivaju prekinute, pa sama činjenica da postojimo znači da smo kreatorima interesantni, zbog čega je ključno pravilo života ne biti dosadan. Verovatnoću od 50 procenata izveo je iz anegdote sa jedne večere, <strong>gde je fizičar tvrdio da je šansa nula odsto, dok je stručnjak za računarstvo bio ubeđen u apsolutnih sto odsto.</strong></p>
<h2>Oštar napad na Altmana</h2>
<p>Kako bi se sprečile zloupotrebe moćnih tehnologija, Mask je predložio da vodeće američke laboratorije uvedu redovne nedeljne sastanke i omoguće konkurentima uvid u modele nedelju dana pre zvaničnog puštanja u rad. Smatra da bi rivali u takvom sistemu jedni druge držali pod kontrolom i lakše uočavali bezbednosne propuste.</p>
<p>Ipak, ideju o saradnji sa čelnikom kompanije OpenAI odbacio je bez zadrške, poručivši da je <strong>Altman toliko manipulativan i prevrtljiv da to prevazilazi granice razuma</strong>.</p>
<p>Za razliku od stava prema OpenAI, Mask je pohvalio konkurentsku kompaniju Anthropic. Rekao je da je njihove zaposlene propustio kroz sopstveni "detektor zla" i zaključio da je reč o savesnim i korektnim profesionalcima.</p>
<p>Govoreći o ekonomskom uticaju digitalne superinteligencije, Mask je procenio da će ova tehnologija podići efikasnost globalne proizvodnje dobara i usluga za 20 do 30 odsto, što bi svetskoj ekonomiji donelo dodatnih 30 biliona dolara godišnje.</p>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/AQnwQHMnCrE?si=OJtuN1Fc52AVxdNu" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4418253-gta-6-rekordne-prednarudzbine-zarada</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 09:30:06 +0200</pubDate>
            <title>Nezapamćeno ludilo pred izlazak GTA 6: Zaradili 630 miliona dolara mesec dana pre premijere</title>
            <description>
                <![CDATA[GTA 6 već ruši istorijske rekorde. Mesec dana pre novembarske premijere zabeleženo je više od 6,4 miliona prednarudžbina vrednih 630 miliona dolara]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4418253-gta-6-rekordne-prednarudzbine-zarada</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/gta-6" target="_blank">GTA 6</a> je na putu da postane ne samo najveće lansiranje u svetu video igre za 2026. godinu, već i najuspešniji debi u istoriji industrije zabave. Mesec dana uoči zvaničnog izlaska zakazanog za <strong>19. novembar</strong> na konzolama PlayStation 5 i Xbox Series, analitička kuća Sensor Tower objavila je prve procene o broju prednarudžbina koje prevazilaze sva dosadašnja očekivanja.</p>
<p>Prema dostupnim podacima, Rockstar je do 20. oktobra prodao oko <strong>6,45 miliona</strong> primeraka igre i time već inkasirao neverovatnih <strong>630 miliona dolara</strong>.</p>
<p>Apsolutnu dominaciju u prodaji drži Sony, jer je čak 74 odsto prednarudžbina otišlo na PlayStation 5 verziju (4,8 miliona primeraka), dok je za Xbox rezervisano 1,66 miliona. Finansijska kuća Piper Sandler ranije je procenila da bi Rockstar odmah po izlasku mogao da premaši cifru od čak <strong>45 miliona</strong> prodatih kopija.</p>
<p><a title="Odlične vesti za PC gejmere: GTA 6 stiže na računare mnogo ranije nego što se strahovalo" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4414604-odlicne-vesti-za-pc-gejmere-gta-6-stize-na-racunare-mnogo-ranije-nego-sto-se-strahovalo" target="_blank">GTA 6 predstavlja naslednika</a> čuvene petice koja se pojavila još 2013. godine. Nova radnja smeštena je u fiktivnu saveznu državu Leonida, inspirisanu Floridom, a donosi do sada neviđen nivo detalja i interakcije.</p>
<p>Igra se u standardnom izdanju prodaje po ceni od 79,99 dolara, dok Ultimate paket košta 99,99 dolara. U ponudi je i luksuzni kolekcionarski set od 399,99 dolara sa brojnim tematskim suvenirima, koji, zanimljivo, ne sadrži samu igru.</p>
<p>Euforija pred premijeru potresa čitavu industriju zabave. <a title="Kako će GTA 6 pretvoriti jesen 2026. u groblje dobrih igara" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4379713-kako-ce-gta-6-pretvoriti-jesen-2026-u-groblje-dobrih-igara" target="_blank">Konkurentski studiji masovno su pomerili datume izlaska svojih igara</a> kako bi izbegli direktan sudar sa Rockstarom, dok igrači širom sveta već najavljuju uzimanje godišnjih odmora u nedelji izlaska. Koliko je groznica uzela maha svedoče i vesti iz pojedinih vojnih baza u Americi, gde regruterima navodno nude slobodne dane za igranje u zamenu za produženje ugovora o vojnoj službi.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417769-koji-kucni-aparat-trosi-najvise-struje</guid>
            <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 06:30:06 +0200</pubDate>
            <title>Mislite da frižider troši najviše struje? Ovaj uređaj guta tri puta više, a koristite ga svakog dana</title>
            <description>
                <![CDATA[Istraživanje švedske Agencije za energetiku otkrilo je da indukciona ploča za kuvanje troši do tri puta više struje nego frižider ili veš mašina]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417769-koji-kucni-aparat-trosi-najvise-struje</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kada razmišljaju o tome koji uređaj u domu najviše opterećuje mesečni <a title="U Nemačkoj je uvedena posebna tarifa za struju za gejmere sa moćnim računarima" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4409520-u-nemackoj-je-uvedena-posebna-tarifa-za-struju-za-gejmere-sa-mocnim-racunarima" target="_blank">račun za električnu energiju</a>, većina ljudi prvo posumnja na frižider koji radi neprekidno, mašinu za veš ili mašinu za sušenje veša. Međutim, podaci zvaničnog istraživanja švedske Agencije za energetiku pokazuju sasvim drugačiju realnost.</p>
<p>Kako prenosi švedski portal Dagens, titula najvećeg potrošača struje u modernom domaćinstvu zapravo pripada <strong>indukcionoj ploči za kuvanje</strong>. Podaci pokazuju da ovaj kuhinjski aparat na godišnjem nivou može potrošiti i do <strong>tri puta više kilovata nego frižider ili veš mašina</strong>.</p>
<p>Glavni razlog leži u izuzetno visokoj radnoj snazi uređaja, koja se najčešće kreće između <strong>1.000 i 3.000 vati</strong>. Čak i kada se ploča koristi u relativno kratkim intervalima tokom dana, njeni snažni elektromagnetni grejači povlače ogromnu količinu struje.</p>
<p>Prema proračunima stručnjaka, redovno korišćenje indukcione ploče u trajanju od <strong>samo jednog sata dnevno rezultira godišnjom potrošnjom od približno 1.200 kWh</strong>. U uslovima rasta cena energenata, ovako visoka potrošnja direktno se odražava na novčanike građana.</p>
<p>Švedska Agencija za energetiku preporučuje racionalnije navike pri kuvanju: redovnu upotrebu poklopaca koji zadržavaju toplotu, korišćenje posuđa koje tačno odgovara prečniku magnetnog polja i gašenje grejne zone nekoliko trenutaka pre završetka kuvanja. Na taj način moguće je značajno smanjiti mesečne račune i smanjiti nepotrebno rasipanje energije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417844-polovni-cipovi-iz-starih-telefona-u-novim-uredjajima</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 15:35:07 +0200</pubDate>
            <title>Kupujete nov jeftin telefon, a unutra delovi iz starog iPhone: Nestašica memorije pokrenula bizaran biznis</title>
            <description>
                <![CDATA[Nestašica memorije naterala je kineske proizvođače da u nove jeftine telefone ugrađuju polovne čipove izvađene iz starih uređaja i iPhone modela]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417844-polovni-cipovi-iz-starih-telefona-u-novim-uredjajima</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Dramatičan <a title="Gejmeri najavljuju bojkot RAM memorije zbog nenormalnih cena, ali istina je mnogo brutalnija" rel="noopener" href="https://biznis.telegraf.rs/tech-biz/4224770-gejmeri-najavljuju-bojkot-ram-memorije-zbog-nenormalnih-cena-ali-istina-je-mnogo-brutalnija" target="_blank">rast cena i nestašica memorijskih čipova</a> na svetskom tržištu naterali su pojedine kineske proizvođače pametnih telefona na radikalan korak. Kako do novih komponenti ne mogu da dođu čak ni po višestruko uvećanim tarifama, <strong>fabrike su počele da nabavljaju polovne delove sa sekundarnog tržišta u Šenženu</strong>. Kao donori memorije koriste se rashodovani i neispravni uređaji, među kojima se često nalaze i stariji Apple <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/iphone" target="_blank">iPhone</a> modeli.</p>
<p>Lokalne kompanije za reciklažu elektronskog otpada brzo su prepoznale priliku i razvile unosan posao vađenja, testiranja i prodaje korišćenih memorijskih modula namenjenih novim aparatima.</p>
<p>Prema podacima tajvanskih izvora, cene pojedinačnih novih memorijskih čipova dostižu i <strong>75 dolara</strong>, što ugradnju u niskobudžetne uređaje čini ekonomski neisplativom. Zbog toga se proizvođači okreću reciklerima koji neispravne telefone otkupljuju za svega 15 dolara po komadu.</p>
<p>Koliko je ovaj proces uzeo maha pokazuje primer kompanije koja je u samo jednoj nabavci otkupila oko 1.000 neispravnih telefona, uspevši da iz više od <strong>600 primeraka</strong> izvuče potpuno funkcionalne memorijske čipove. Stručnjaci naglašavaju da ove polovne komponente ne završavaju u premijum modelima, već isključivo u najjeftinijim telefonima namenjenim manje zahtevnim kupcima.</p>
<p>Ipak, ovakav model poslovanja nosi jasna ograničenja. Sam proces odlemljivanja, čišćenja, provere i pripreme čipova za ponovnu ugradnju iziskuje vreme i specijalizovane alate, dok uvek postoji rizik od nekompatibilnosti polovnog dela sa novom matičnom pločom.</p>
<p>Pored tehničkih izazova, vek trajanja ovog posla je ograničen. Čim se proizvodni kapaciteti stabilizuju i <strong>tržište ponovo preplave novi fabrički čipovi</strong>, cene na sekundarnom tržištu će pasti, pa će ugradnja polovnih delova u novoproizvedene telefone izgubiti svaki ekonomski smisao.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4417868-call-of-duty-modern-warfare-4-recenzija</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 14:21:31 +0200</pubDate>
            <title>Call of Duty: Modern Warfare 4 recenzija: Jedna od najboljih kampanja koju je serijal ikada imao</title>
            <description>
                <![CDATA[Call of Duty: Modern Warfare 4 donosi sjajnu kampanju, upečatljive likove i odlično osmišljene misije, uz osećaj svežine koji je serijalu nedostajao]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/4417868-call-of-duty-modern-warfare-4-recenzija</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Poslednjih godina nije bilo teško steći utisak da je kampanja postala sporedna stavka u <em><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/call-of-duty" target="_blank">Call of Duty</a> </em>serijalu. Multiplayer, sezonski sadržaj i Warzone zauzimali su sve više prostora, dok je <em></em><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/video-igre/3783991-call-of-duty-modern-warfare-3" target="_blank">Modern Warfare 3 iz 2023. ostavio prilično slab utisak</a> svojom kratkom pričom i otvorenijim misijama koje nisu uvek funkcionisale kako je trebalo.</p>
<p>Kampanja je dostupna u ranom pristupu od 16. oktobra za igrače koji su digitalno pre-orderovali igru, dok kompletno izdanje stiže <strong>23. oktobra</strong>. Za razliku od ocene cele igre, koja mora da sačeka multiplayer i DMZ, ovde možemo da se usredsredimo na ono što je već dostupno: <strong>16 misija, priču koja zatvara poglavlje rebootovanog </strong><em><strong>Modern Warfare</strong></em><strong> serijala i povratak klasičnijoj strukturi kampanje</strong>.</p>
<p>Postoji nešto što mi je nedostajalo u novijim <em>Call of Duty</em> igrama, a da toga nisam bio potpuno svestan dok nisam zaigrao <em>Modern Warfare 4</em>. Nije u pitanju bolja grafika, veće eksplozije ili još jedna spektakularna scena. Nedostajalo mi je da mi bude <strong>stvarno stalo do likova i onoga što će im se dogoditi</strong>.</p>
<p>Ovogodišnja kampanja uspela je upravo u tome. Od Parka i njegove jedinice, preko kapetana Džona Prajsa, pa sve do vrhovnog vođe Severne Koreje, likovi deluju kao deo priče koja ima šta da kaže. Njihovi postupci imaju težinu, sukobi su zanimljivi, a događaji na ekranu ne služe samo kao izgovor da bismo prešli na sledeću pucnjavu.</p>
<div id="attachment_5435772" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-2-622052-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-2-622052-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<p>To ne znači da je priča bez mana. Neki zapleti dobijaju rasplet brže nego što bih voleo, a Archer, uprkos tome što je postavljen kao ozbiljna pretnja, nije dobio dovoljno prostora da u potpunosti opravda takvu reputaciju. Ipak, ovo je prvi put posle dužeg vremena da sam završio <em>Call of Duty</em> kampanju sa utiskom da sam igrao nešto sveže, a ne još jednu varijaciju već poznate formule.</p>
<p>Posebno mi se dopao izbor Koreje kao glavnog poprišta sukoba. Takvo okruženje donosi drugačiju atmosferu i daje kampanji identitet koji se ne svodi na još jednu priču o američkim specijalnim jedinicama u generičkom vojnom konfliktu.</p>
<h2 data-pm-slice="1 1 []">Korejski front i likovi do kojih nam je stalo</h2>
<p>Jedna od najvećih prednosti kampanje jeste način na koji gradi priču oko Parka i njegove jedinice. Umesto da se sve vrti isključivo oko legendarnog operativca koji može da reši svaki problem, upoznajemo ljude koji pokušavaju da prežive sukob koji je daleko veći od njih.</p>
<p>Korejski front zato funkcioniše kao više od zanimljive promene lokacije. Borbe u urbanim sredinama, rovovima i razorenim područjima daju sukobu konkretnu težinu. Ne deluje kao da se samo krećemo između atraktivnih lokacija, već kao da prolazimo kroz rat koji menja živote ljudi na terenu.</p>
<div id="attachment_5435777" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-7-630526-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-7-630526-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<p>Posebno je dobro što kvalitet pisanja nije rezervisan samo za protagoniste. <strong>Čak i likovi na suprotnoj strani imaju dovoljno karaktera da budu više od imena na listi neprijatelja.</strong> Vrhovni vođa Severne Koreje jedan je od zanimljivijih primera, dok Prajs ponovo dobija priliku da pokaže zašto je postao jedno od najprepoznatljivijih lica serijala.</p>
<p>Prajsove misije pritom nisu samo obavezni povratak poznatog lika. One su izuzetno zabavne same po sebi, sa drugačijim ritmom i pristupom akciji. Kampanja uspeva da ih uklopi sa događajima na korejskom frontu, a da nijedna strana ne deluje kao manje važan deo priče.</p>
<p>Jedino mi je žao što Archer nije dobio više prostora. Igra uspeva da stvori očekivanje da je reč o ozbiljnom protivniku, ali bih voleo da smo imali više prilike da vidimo zbog čega je toliko opasan. Sličan problem postoji i sa pojedinim raspletima koji stižu prebrzo. Ne bih ulazio u detalje, jer bi to pokvarilo iskustvo onima koji tek planiraju da zaigraju kampanju.</p>
<div id="attachment_5435775" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-5-627431-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-5-627431-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<h2><em>Stranded</em> pokazuje kako otvorene misije treba da izgledaju</h2>
<p>Ako postoji jedna misija koju bih posebno izdvojio, to je <em>Stranded</em>. Ne zato što je ostatak kampanje slabiji, naprotiv, <strong>nisam imao utisak da postoji ijedna loša misija</strong>, već zato što <em>Stranded</em> predstavlja sjajan primer kako <em>Call of Duty</em> može da eksperimentiše sa svojom formulom.</p>
<p><em>Modern Warfare 3</em> je pokušao da uvede otvorenije borbene misije, ali je taj pristup često delovao kao niz razbacanih ciljeva na mapi, bez dovoljno zanimljivih mehanika koje bi opravdale slobodu koju igrač dobija. <em>Modern Warfare 4</em> uzima sličnu ideju i konačno je razrađuje kako treba.</p>
<p>U <em>Strandedu</em> ostajemo iza neprijateljskih linija, gde moramo da prikupljamo resurse, pronalazimo opremu i postepeno unapređujemo svoje mogućnosti. Sami biramo kojim ćemo zadacima pristupiti, kojim putem ćemo se kretati i kako ćemo se obračunavati sa neprijateljima. Što smo bolje opremljeni, to imamo više načina da kontrolišemo situaciju, sve dok ne počnemo da se osećamo kao duh koji neprimetno operiše duboko iza neprijateljskih linija.</p>
<p><strong>Ono što ovu misiju čini uspešnom jeste to što njena otvorenost ima konkretnu svrhu.</strong> Istraživanje nije tu samo da bi mapa bila veća, a prikupljanje opreme nije besmislen dodatak. Sve što radimo doprinosi osećaju da se snalazimo u neprijateljskoj teritoriji, pripremamo za naredne okršaje i sami određujemo kako ćemo rešiti problem.</p>
<p>Zbog toga <em>Stranded</em> ne deluje kao obavezan eksperiment ubačen između dve klasične misije, već kao potpuno zaokružena ideja koja razume šta otvoreniji pristup može da donese <em>Call of Dutyju</em>. Ne bih želeo da cela kampanja napusti linearnu strukturu, jer su i te misije odlično osmišljene, ali voleo bih da budući nastavci nastave da razvijaju ovaj koncept.</p>
<p><strong>Posle neuspelog pokušaja u </strong><em><strong>Modern Warfare 3</strong></em><strong>, </strong><em><strong>Stranded</strong></em><strong> konačno pokazuje kako otvorena misija u ovom serijalu treba da funkcioniše.</strong></p>
<h2 data-pm-slice="1 1 []">Akcija, režija i okruženja na vrhunskom nivou</h2>
<p>Kampanja je izuzetno dobro režirana. "Set pieces" i filmske sekvence spadaju među njene najveće kvalitete, ali nisu samo niz scena napravljenih da izgledaju dobro u trejleru. Najbolji trenuci prirodno izrastaju iz samih misija i načina na koji se borba razvija.</p>
<div id="attachment_5435773" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-3-623783-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-3-623783-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<p>Raznovrsnost okruženja dodatno pomaže. Od urbanih borbi u kojima se napreduje kroz razrušene ulice i zgrade, preko iskrcavanja na plažu, pa sve do rovova, kampanja stalno menja vizuelni i borbeni kontekst. <strong>Svaka lokacija ima svoj karakter, a akcija je prilagođena prostoru u kojem se odvija.</strong></p>
<p>Zbog toga misije ostaju upečatljive i kada se oslonimo samo na osnovne mehanike. Nije potrebno da igra svakih nekoliko minuta uvede potpuno novu funkciju. Dovoljno je da promeni teren, položaj neprijatelja i cilj operacije, a zatim da dobro iskoristi sistem pucanja koji već funkcioniše.</p>
<p>Prajsove misije jednako su kvalitetne i predstavljaju važan deo te raznovrsnosti. One nude drugačiju dinamiku, ali ne deluju kao pauza između glavnih događaja. Naprotiv, pomažu da kampanja zadrži tempo i da se priča razvija iz više perspektiva.</p>
<div id="attachment_5435774" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 56.25%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Call of Duty Modern Warfare 4" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-4-625807-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/10/20/call-of-duty-modern-warfare-4-4-625807-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Call of Duty Modern Warfare 4" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Infinity Ward</span>
                                </div>
<p>Grafika dodatno pojačava utisak. Okruženja su detaljna, osvetljenje je odlično iskorišćeno, a režija zna kako da izvuče maksimum iz svakog prizora. Ipak, ono što mi se najviše dopalo nije pojedinačni tehnički efekat, već činjenica da <strong>vizuelna prezentacija, dizajn nivoa i akcija deluju kao delovi iste celine</strong>.</p>
<h2 data-pm-slice="1 1 []">Presuda</h2>
<p><em>Call of Duty: Modern Warfare 4</em> donosi jednu od najzanimljivijih kampanja koje je serijal imao poslednjih godina. <strong>Likovi su dobro napisani, korejski front donosi svežinu, Prajsove misije su odlične, a </strong><em><strong>Stranded</strong></em><strong> predstavlja izuzetan primer kako se poznata formula može osvežiti.</strong></p>
<p>Uz vrhunsku režiju, sjajna okruženja i akcijske sekvence koje ostaju u sećanju, dobili smo kampanju koja me je podsetila zašto sam uopšte zavoleo ovaj serijal. Voleo bih da su neki zapleti dobili više vremena, naročito kada je reč o Archeru, ali to ne menja moj opšti utisak.</p>
<p><strong>Ovo je </strong><em><strong>Call of Duty</strong></em><strong> kampanja koja ima karakter, zna šta želi da ispriča i ponovo čini da nam bude stalo do ljudi na ekranu.</strong> Za mene je to mnogo važnije od još nekoliko eksplozija ili tehničkih trikova.</p>
<h2>Konačna ocena: 9/10</h2>
<div class="embed-inside-post source-youtube" ><iframe title="YouTube video player" width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/yLFRQaQT0qM?si=XydT4A_xyCaTPEBt" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4417807-spotify-family-nova-provera-qr-kod-blokada-godinu-dana</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 13:22:00 +0200</pubDate>
            <title>Delite Spotify sa prijateljima? Uvodi se nova provera, a kazna je izbacivanje na godinu dana</title>
            <description>
                <![CDATA[Spotify uvodi dinamički QR kod za proveru adrese na Family paketima. Saznajte zašto neuspešna verifikacija donosi zabranu od čak godinu dana]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4417807-spotify-family-nova-provera-qr-kod-blokada-godinu-dana</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Platforma za striming mzike, <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/spotify" target="_blank">Spotify</a>, započela je novi talas <strong>provera korisnika Family pretplate sa ciljem da stane na put deljenju paketa među prijateljima koji ne žive na istoj adresi</strong>. Iako je porodični paket još od 2014. godine namenjen isključivo članovima istog domaćinstva, mnogi pretplatnici godinama unazad dele troškove sa rođacima i poznanicima.</p>
<p>Kompanija sada uvodi znatno stroži mehanizam provere koji zahteva fizičko prisustvo članova grupe.</p>
<p>Prema novom sistemu, od pojedinih korisnika Family paketa <strong>traži se da potvrde gde žive tako što će svojim telefonom skenirati QR kod koji se generiše na uređaju nosioca pretplate</strong>.</p>
<p>Da bi verifikacija bila uspešna, obe osobe moraju biti na istom mestu. Kod se automatski menja na svakih nekoliko sekundi, što potpuno sprečava mogućnost da vam neko jednostavno pošalje sliku ekrana (screenshot) preko poruke iz drugog stana ili grada.</p>
<h2>Rok od sedam dana i blokada na 12 meseci</h2>
<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/spotify" target="_blank">Spotify</a> ostavlja rok od sedam dana od prijema obaveštenja da se obavi skeniranje koda. Svako ko propusti ovaj rok ili ne uspe da prođe proveru, suočiće se sa oštrom kaznom: <strong>gubi pravo da se pridruži bilo kom Family ili Duo paketu u narednih 12 meseci</strong>. Tokom trajanja ove zabrane, jedina opcija za slušanje muzike bez reklama biće plaćanje skuplje, samostalne Premium pretplate.</p>
<p>Ovakav potez ponovo otvara stare dileme oko definicije porodice. <a title="Spotify uvodi opciju koju će mnogi odmah uključiti, ali i ugasiti" rel="noopener" href="https://biznis.telegraf.rs/tech-biz/4247396-spotify-uvodi-opciju-koju-ce-mnogi-odmah-ukljuciti-ali-i-ugasiti" target="_blank">Kada je Spotify 2018. godine eksperimentisao</a> sa GPS proverom lokacije, naišao je na veliki otpor korisnika jer mnoge porodice ne žive stalno pod istim krovom. Studenti u domovima, članovi porodice koji često putuju zbog posla ili razdvojeni roditelji suočiće se sa istim problemom unutar zadatog roka od nedelju dana, bez obzira na to što zaista pripadaju istoj porodici.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417811-vise-interneta-za-dete-uz-manje-opterecenje-za-kucni-budzet</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 12:45:28 +0200</pubDate>
            <title>Više interneta za dete uz manje opterećenje za kućni budžet</title>
            <description>
                <![CDATA[Kako porodični COPY PASTE i OTP pogodnosti mogu da donesu dodatne gigabajte i povraćaj novca.]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417811-vise-interneta-za-dete-uz-manje-opterecenje-za-kucni-budzet</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Anja Vajda]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Kako porodični COPY PASTE i OTP pogodnosti mogu da donesu dodatne gigabajte i povraćaj novca.</p>
<p>Telefon tvog deteta verovatno retko miruje. Ujutru proverava poruke, na putu do škole sluša muziku, tokom odmora razmenjuje snimke sa društvom, a popodne se preko telefona dogovara gde će se i kada videti sa prijateljima. Kada internet nestane pre kraja meseca, pitanje je obično kratko:<em> „Može li još gigabajta?“</em>.</p>
<p>Možda ti nije drago što toliko <a rel="noopener" href="https://mts.rs/Digi-svet/Sajber-bezbednost/a130676-roditeljske-kontrole-na-telefonu.html" target="_blank">vremena provodi gledajući u ekran</a>, ali znaš da telefon nije samo zabava. Preko njega ti javlja da je stiglo u školu, da se trening završava kasnije ili da mu je promenjena poslednja stanica autobusa. U tim trenucima najvažnije ti je da može da te pozove ili pošalje poruku.</p>
<ul>
<li><strong>Porodični COPY PASTE</strong> namenjen je deci uzrasta od 7 do 17 godina i ugovara se na 24 meseca.</li>
<li>U zavisnosti od kombinacije OTP proizvoda, roditelji mogu da ostvare <strong>povraćaj novca do 1.200 dinara mesečno.</strong></li>
<li>Dete može da dobije <strong>dodatnih 10 GB za Snapchat</strong> tokom jednog ili tri meseca.</li>
<li>Dužina pogodnosti zavisi od toga da li se koristi <strong>Junior paket, prenos zarade ili otvaranje računa u OTP banci.</strong></li>
<li>Zahtev za COPY PASTE može da se podnese <strong>online, telefonom ili u mts poslovnici.</strong></li>
</ul>
<p>Istovremeno, ne želiš da svaka nova potreba automatski znači još jedan trošak. Zato je mts povezao <a rel="noopener" href="https://mts.rs/Privatni/Mobilna/porodicni-copy-paste/mts-OTP" target="_blank">porodični COPY PASTE sa OTP</a> bankarskim uslugama. Ako ispuniš predviđene uslove, <strong>dete može da dobije dodatnih 10 GB za Snapchat, a ti povraćaj novca do 1.200 dinara mesečno.</strong></p>
<p>Kako dete odrasta, dobija više slobode i sve češće samostalno ide u školu, na trening, rođendan ili u grad. Telefon tada postaje jedan od načina da mu pružiš samostalnost, a da ipak znaš da može da ti se javi ako promeni plan ili mu zatreba pomoć.</p>
<p>Sa većom samostalnošću dolazi i prilika da dete postepeno nauči kako da raspolaže onim što ima. To se ne odnosi samo na gigabajte, već i na novac. Umesto da mu svaki put jednostavno dodaš još, možeš da mu pokažeš kako da prati potrošnju, odredi prioritete i razmisli pre nego što sve potroši.</p>
<h3>Kako da deo novca vratiš u kućni budžet?</h3>
<p>Pogodnosti uz porodični COPY PASTE možeš da ostvariš ako ugovoriš paket na 24 meseca za <strong>dete od 7 do 17 godina</strong> i aktiviraš neki od predviđenih proizvoda <strong>OTP banke.</strong> Važno je da znaš da to ne mora obavezno da bude proizvod za dete.</p>
<p>Možeš da <strong>otvoriš tekući račun za sebe, preneseš zaradu u OTP banku ili da detetu otvoriš Junior OTP karticu,</strong> ukoliko ima između <strong>11 i 18 godina</strong>. To znači da pogodnost možeš da ostvariš i ako tvoje dete još nema dovoljno godina za Junior karticu. Jednostavno biraš drugu opciju koja više odgovara tvojoj situaciji.</p>
<p>Ako već razmišljaš o promeni banke ili ti je potreban novi račun, možda ćeš izabrati proizvod za sebe. Ako imaš starije dete koje želiš da uvedeš u svet odgovornog raspolaganja novcem, Junior OTP kartica može da bude praktičnija.</p>
<p>Od izbora zavisi koliko dugo traju pogodnosti. Povraćaj novca do 1.200 dinara mesečno možeš da ostvaruješ 3, 9 ili 12 meseci, dok dete dobija dodatnih 10 GB za Snapchat tokom jednog ili tri meseca. Sve kombinacije i uslovi dostupni su na mts-u, pa ne moraš unapred da pamtiš šta donosi svaka opcija.</p>
<h3>Više interneta za dete, povraćaj novca za tebe</h3>
<p>Kućni budžet ne čine samo velike kupovine. Mnogo češće ga određuju iznosi koje izdvajaš svakog meseca za telefon, internet, račune, prevoz, treninge, pretplate i školske potrebe. Zato ima smisla da proveriš možeš li od usluga koje su ti već potrebne, da dobiješ dodatnu vrednost.</p>
<p>Zahtev za mts COPY PASTE možeš da pošalješ putem <a rel="noopener" href="https://mts.rs/Privatni/Kontakt-forme-i-Thank-you-pages/online-prijava-porodicni-copy-paste" target="_blank">interneta</a>, pozoveš broj 0800 100 150 ili posetiš najbližu <a rel="noopener" href="https://mts.rs/Privatni/Korisnicka-zona/Kontakt/Kako-do-nas" target="_blank">mts poslovnicu</a>. Nakon aktivacije i prijave za izabrani OTP proizvod, predstavnik banke će ti se javiti kako biste završili preostale korake.</p>
<p>Sledeći put kada dete zatraži još interneta, izaberi da to bude prilika da zajedno razgovarate o potrošnji, odgovornosti i tome kako se donose odluke koje imaju smisla za celu porodicu.</p>
<p>(Telegraf.rs/PR)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417795-google-automatski-povezuje-broj-telefona-kako-iskljuciti</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 12:18:31 +0200</pubDate>
            <title>Google tiho koristi vaš broj mobilnog telefona, a da toga niste ni svesni: Evo kako to da isključite</title>
            <description>
                <![CDATA[Google potajno vezuje vaš broj mobilnog telefona za sve prijavljene naloge na Androidu. Saznajte kako da odmah isključite ovu opciju i zaštitite privatnost]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417795-google-automatski-povezuje-broj-telefona-kako-iskljuciti</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Korisnici Android telefona sve češće primećuju da<strong> <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> automatski proverava njihov broj mobilnog telefona i povezuje ga sa svim Google nalozima</strong> koji su prijavljeni na istom uređaju. Ova sinhronizacija odvija se u pozadini, bez posebnog zahteva za potvrdu ili jasnog prethodnog upozorenja, što je izazvalo veliku zabrinutost među onima koji strogo razdvajaju privatne od poslovnih profila.</p>
<p>Kako prenosi Android Authority, povod za raspravu na internetu bila su iznenadna obaveštenja koja su korisnicima stizala sa zvanične mejl adrese (noreply-phone-verification@google.com), sa porukom da je njihov broj telefona uspešno verifikovan.</p>
<p>U pitanju je funkcija <strong>"Phone number verification"</strong>, koja primarni broj sa SIM kartice automatski dodeljuje svakom aktivnom nalogu na telefonu, uključujući sporedne profile i poslovne naloge. Iako Google navodi da periodična provera služi za bezbednost i lakši oporavak naloga, tiha izmena dokumentacije omogućila je sistemu da samostalno sprovodi ovo povezivanje bez izričitog odobrenja vlasnika.</p>
<h2>Kako isključiti automatsko povezivanje broja</h2>
<p>Ukoliko ne želite da Google automatski deli vaš broj telefona među svim profilima na uređaju, ovu opciju možete ugasiti u nekoliko jednostavnih koraka:</p>
<ol>
<li data-path-to-node="11,0,0">Otvorite aplikaciju <strong>Podešavanja</strong> (Settings) na svom Android telefonu.</li>
<li data-path-to-node="11,1,0">Izaberite stavku <strong>Google</strong> (ili Google usluge i podešavanja), a zatim dodirnite karticu <strong>Sve usluge</strong> (All services).</li>
<li data-path-to-node="11,2,0">U odeljku <strong>Privatnost i bezbednost</strong> (Privacy & Security) pronađite opciju <strong>Phone number verification</strong> (Provera broja telefona).</li>
<li data-path-to-node="11,3,0">Isključite prekidač pored stavke <strong>Verify phone numbers automatically</strong> (Automatski proveri brojeve telefona).</li>
</ol>
<p>Važno je imati na umu da ovaj potez sprečava buduće automatsko povezivanje, ali neće ukloniti broj sa naloga kojima je već pridružen. Da biste ga obrisali sa profila na kojima ga ne želite, potrebno je da se prijavite na stranicu svog <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/google" target="_blank">Google</a> naloga, uđete u odeljak Lični podaci (Personal info), otvorite stavku Telefon i ručno ga uklonite.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4417707-sony-lansirao-novi-walkman-od-zlata-cena</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 11:25:00 +0200</pubDate>
            <title>Walkman od zlata za 5.900 dolara: Sony lansirao novu seriju muzičkih plejera za najzahtevnije uši</title>
            <description>
                <![CDATA[Sony je lansirao novu Signature seriju Walkman plejera na čelu sa pozlaćenim modelom NW-WM1ZM3 od 5.900 dolara, stvorenim za vrhunski zvuk]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/gedzeti/4417707-sony-lansirao-novi-walkman-od-zlata-cena</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Japanska kompanija <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/sony" target="_blank">Sony</a> zvanično je osvežila svoju liniju premijum uređaja za reprodukciju zvuka predstavljanjem nove generacije digitalnih Walkman medija plejera. Na samom vrhu ponude nalazi se perjanica Signature serije pod oznakom NW-WM1ZM3, uređaj namenjen najzahtevnijim audiofilima čija <strong>cena iznosi neverovatnih 5.899 dolara</strong>.</p>
<p>​Nova kolekcija sastoji se od tri modela različitog cenovnog ranga, projektovanih sa ciljem da pruže kristalno čist akustički doživljaj kroz upotrebu najfinijih elektronskih komponenti.</p>
<h2>​Beskompromisni inženjering i pozlaćeno kućište od bakra</h2>
<p>​Glavni adut modela NW-WM1ZM3 jeste kućište izrađeno od bakra bez prisustva kiseonika (OFC), koje je precizno obrađeno na strugu i u potpunosti presvučeno slojem čistog zlata radi smanjenja elektromagnetnih smetnji i otpora.</p>
<p>​Ispod luksuzne spoljašnjosti krije se vrhunski hardver. Sony je ugradio dvostruke visokopolimerne kondenzatore, masivno Kimber Kable interno ožičenje i patentirano S-Master HX digitalno pojačalo sa izvornom podrškom za Native DSD formate visoke rezolucije. Uređaj poseduje ekran osetljiv na dodir dijagonale 5,5 inča, pokreće prilagođeni Android operativni sistem koji omogućava striming muzike i preuzimanje aplikacija, dok baterija nudi do 35 sati neprekidnog slušanja muzike visokog kvaliteta.</p>
<h2>​Dostupnije aluminijumske varijante stižu u januaru</h2>
<p>​Pored zlatnog modela, ponudu dopunjuje model NW-WM1AM3 sa cenom od 2.999 dolara, koji donosi gotovo identičnu unutrašnju arhitekturu, ali u kućištu izrađenom od brušenog aluminijuma.</p>
<p>​Za korisnike koji traže kompaktnije dimenzije i nešto umereniju cenu, pripremljen je model NW-ZX900 koji <strong>košta 1.899 dolara</strong>. Ovaj uređaj zadržava napredno digitalno dekodiranje i savremene opcije povezivanja u formatu znatno pogodnijem za svakodnevno nošenje u džepu.</p>
<p>​Sva tri nova Sony Walkman plejera (NW-WM1ZM3, NW-WM1AM3 i NW-ZX900) već su dostupni za prednarudžbinu putem zvaničnog Sony sajta i kod odabranih distributera, dok se prve isporuke kupcima očekuju tokom januara.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4417308-prodao-sve-zbog-vestacke-inteligencije-brazil-lazni-profil</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 10:30:00 +0200</pubDate>
            <title>Prodao imovinu i prešao 2.000 km zbog seoske lepotice sa mreža: U gradu ga dočekala surova istina</title>
            <description>
                <![CDATA[Neverovatna priča iz Brazila: Muškarac prodao svu imovinu i prešao 2.000 kilometara da bi upoznao ženu sa interneta, a dočekao ga lažni AI profil]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4417308-prodao-sve-zbog-vestacke-inteligencije-brazil-lazni-profil</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><strong>Edimar Roša Martins</strong> (49), zidar iz grada Imperatriz u brazilskoj državi Maranjau, doneo je odluku koja mu je iz korena promenila život: <strong>prodao je kompletnu imovinu, seo u autobus i prešao više od 2.000 kilometara do Belo Orizontea kako bi upoznao ženu svojih snova</strong>. Na društvenim mrežama ona se predstavljala kao Žesika Oliveira, imala je više od 300.000 pratilaca, prikazivala idilično seosko imanje i u video objavama nudila finansijsku sigurnost partneru spremnom da sa njom deli život.</p>
<p>Kada je 11. oktobra stigao na odredište u nepoznat milionski grad, Martins je shvatio da nema koga da pronađe. Osoba u koju je verovao nikada nije postojala, <strong>već je bila proizvod <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/vestacka-inteligencija" target="_blank">veštačke inteligencije</a> stvoren radi komercijalnog marketinga i privlačenja pažnje.</strong></p>
<h2>Stotine hiljada pratilaca kao lažno uverenje o stvarnosti</h2>
<p>Profil pod nazivom "Jessica Fazendeira" (Farmerka Žesika) mesecima je plasirao pažljivo osmišljenu priču o usamljenoj vlasnici farme koja traži srodnu dušu. Baza od preko 300.000 pratilaca poslužila je kao snažan psihološki mamac, jer u savremenoj digitalnoj kulturi masovna publika često zamenjuje nekadašnje zvanične potvrde o autentičnosti profila.</p>
<p>Ovaj slučaj oslanja se na trend virtuelnih influensera koji je godinama gradio prostor na internetu, ali je u ovom slučaju primenjen na polju gde su emotivna očekivanja publike bila neuporedivo veća.</p>
<p>Nakon što je priča dospela u javnost, administrator stranice objavio je video u kom je priznao da je Žesika u potpunosti generisana veštačkom inteligencijom. Nepoznati autor je negirao da se ikada privatno dopisivao sa Martinsom ili ga lično pozvao na put, tvrdeći da je jedina svrha naloga bila prodaja i komercijalni doseg. Kako je nesrećni čovek poverovao da ima direktnu emotivnu vezu sa virtuelnim likom, za sada nije do kraja razjašnjeno u brazilskim medijima.</p>
<h2>Pomoć socijalnih službi i siva zona platformi</h2>
<p>Nakon što je shvatio da je izigran, Martins se bez novca i krova nad glavom obratio lokalnim vlastima i socijalnim službama u Belo Orizonteu. Tamo je dobio hranu, osnovne higijenske uslove i privremeni smeštaj, kao i finansijsku podršku za povratak kući. Policija savezne države Minas Žerais u trenutku izveštavanja nije imala zavedenu krivičnu prijavu, budući da dostupni podaci ne pokazuju elemente klasične romantične prevare sa ciljanim iznuđivanjem novca.</p>
<p>Ipak, slučaj otvara krupna pitanja o odgovornosti velikih društvenih platformi. Sintetički profil sa romantičnim narativom i ogromnim dosegom nesmetano je funkcionisao sve dok stvarna osoba nije prešla pola kontinenta tražeći ljubav.</p>
<p>Stručnjaci za bezbednost na internetu podsećaju da doterani video zapisi, privlačne fotografije i visoke brojke nisu dokaz nečijeg identiteta. Pre bilo kakvih sudbonosnih životnih koraka, spontani video poziv uživo predstavlja minimalni prvi korak provere, dok rasprodaja imovine i odlazak u nepoznato pre susreta nose nesagledive opasnosti.</p>
<p>Uprkos bolnom iskustvu koje ga je ostavilo bez ičega, Martins je pokazao neverovatnu snagu duha, poručivši da se nada da će se jednog dana vratiti u Belo Orizonte i tamo pronaći pravu životnu saputnicu od krvi i mesa.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417296-kako-osloboditi-memoriju-na-android-telefonu-ciscenje</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 09:30:00 +0200</pubDate>
            <title>Memorija na telefonu vam je stalno puna? Ovi skriveni fajlovi zauzimaju gigabajte</title>
            <description>
                <![CDATA[Saznajte šta vam zapravo troši prostor na Android telefonu i kako da uz arhiviranje aplikacija, čišćenje keša i brisanje duplikata oslobodite gigabajte]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417296-kako-osloboditi-memoriju-na-android-telefonu-ciscenje</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Obaveštenje da je skladišni prostor na telefonu gotovo pun jedno je od najčešćih i najdosadnijih upozorenja sa kojima se vlasnici <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/android" target="_blank">Android</a> uređaja susreću. Čak i kada redovno brišete suvišne fotografije, memorija se vremenom neumoljivo troši, naročito ako godinama prebacujete kompletne podatke sa jednog telefona na drugi. Pored aplikacija, fotografija i zaboravljenih preuzetih dokumenata, na <strong>uređaju često leže skriveni fajlovi za koje mnogi i ne znaju da postoje</strong>.</p>
<p>Srećom, operativni sistem Android nudi nekoliko efikasnih načina da precizno uočite šta vam oduzima gigabajte i očistite prostor bez gubitka važnih uspomena.</p>
<h2>Arhiviranje aplikacija umesto potpunog brisanja</h2>
<p>Najbrži način za oslobađanje prostora jeste uklanjanje nepotrebnih aplikacija. Detaljan pregled možete pronaći kroz meni <strong>Podešavanja (Settings)</strong>, gde je potrebno ući u sekciju <strong>Održavanje uređaja (Device Care), odabrati Skladište (Storage) i otvoriti spisak aplikacija (Apps)</strong>. Tu možete poređati programe po veličini i jednostavno deinstalirati one koje više ne koristite.</p>
<p>Ipak, novije verzije sistema donose znatno pametniju opciju pod nazivom arhiviranje. Umesto potpunog brisanja, možete odabrati opciju za arhivu koja briše osnovne instalacione i privremene fajlove, ali na telefonu zadržava vaše podatke za prijavu i lična podešavanja. Kada vam aplikacija ponovo zatreba, dovoljno je preuzeti je jednim klikom i nastaviti rad tamo gde ste stali.</p>
<p>Takođe, u zvaničnoj prodavnici Google Play postoji opcija za automatsko arhiviranje. Dovoljno je dodirnuti profilnu sliku u gornjem desnom uglu, ući u Podešavanja, zatim u odeljak Opšte (General) i uključiti automatsko arhiviranje aplikacija. Prema podacima kompanije Google, ovaj proces oslobađa i do<strong> 60 odsto prostora</strong> koji aplikacija zauzima, a da pri tom ne briše korisničke naloge.</p>
<h2>Prebacivanje slika i video snimaka na oblak</h2>
<p>Vizuelni sadržaji zauzimaju lavovski deo memorije. Ukoliko ne želite trajno da ih obrišete, najjednostavniji način za rasterećenje jeste pravljenje rezervne kopije na servisu Google Photos (Google Slike). Aplikacija omogućava automatsko skladištenje fotografija i video zapisa na vaš Google nalog.</p>
<p>Svaki nalog standardno dolazi sa 15 gigabajta besplatnog prostora podeljenog između servisa Drive, Gmail i Photos. Za korisnike kojima je to malo, pretplata na Google One nudi dodatnih 100 gigabajta za dva dolara mesečno ili 200 gigabajta za tri dolara.</p>
<p>Kada se sinhronizacija na oblak završi, u samoj <a title="Google Photos dobija opciju koja je obradovala sve: Briše duplikate umesto vas i oslobađa gomilu memorije" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/aplikacije-hi-tech/4216578-google-photos-dobija-opciju-koja-je-obradovala-sve-brise-duplikate-umesto-vas-i-oslobadja-gomilu-memorije" target="_blank">aplikaciji Google Photos</a> možete dodirnuti profilnu ikonu i odabrati opciju za oslobađanje prostora (Free up space). Telefon će sa interne memorije obrisati sve fotografije i video snimke koji su već bezbedno sačuvani na internetu. Te stavke više neće biti u internoj galeriji, ali će vam uvek biti dostupne za pregled kroz samu aplikaciju.</p>
<h2>Duplikati, keš memorija i zaboravljena korpa</h2>
<p>Pored slika i aplikacija, značajan deo prostora troše sistemski ostaci. U meniju za podešavanje skladišta <strong>(Settings > Device Care > Storage)</strong> sistem nudi namenske prečice za duplirane fajlove (Duplicate files) i velike dokumente (Large files), gde možete brzo označiti i izbrisati nepotrebne stavke.</p>
<p>Posebnu pažnju treba obratiti na društvene mreže i aplikacije za striming gde se čuvaju muzika i video sadržaji. Redovno čišćenje njihove keš memorije može trenutno osloboditi nekoliko gigabajta privremenih podataka.</p>
<p>Na kraju, ne zaboravite na korpu za otpatke (Trash ili Recycle bin) u meniju skladišta. Korisnici često obrišu gomilu teških fajlova misleći da su rešili problem, zaboravljajući da ti podaci narednih trideset dana ostaju u korpi i nastavljaju da guše memoriju sve dok se ona ručno ne isprazni.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417286-apple-carplay-ios-27-nove-funkcije-video-siri-ai</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 08:30:01 +0200</pubDate>
            <title>Stiže gledanje videa i pametna Siri u automobil: Koji iPhone modeli dobijaju novi CarPlay?</title>
            <description>
                <![CDATA[Novi Apple CarPlay u ažuriranju iOS 27 donosi video na ekranu automobila, poboljšani plejer i Siri AI. Saznajte koji iPhone modeli podržavaju nove funkcije]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417286-apple-carplay-ios-27-nove-funkcije-video-siri-ai</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Najnovije softversko ažuriranje <strong>iOS 27</strong> donosi niz praktičnih unapređenja za <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> CarPlay</strong> platformu, osmišljenih da boravak u automobilu učine udobnijim i intuitivnijim. Iako promene ne menjaju drastično samu osnovu sistema, vozači dobijaju dugo očekivane funkcije kao što su reprodukcija video zapisa na ekranu kontrolne table, znatno pregledniji muzički plejer, pametno deljenje podataka o punjenju električnih vozila i integraciju novog sistema Siri AI.</p>
<p>Ipak, pun paket noviteta neće biti dostupan svima, jer naprednije opcije zahtevaju snažniji hardver, dok u delovima Evrope važe i posebna regulatorna ograničenja.</p>
<h2>Video na ekranu automobila i praktičniji muzički plejer</h2>
<p>Najznačajniji iskorak u sistemu CarPlay jeste <strong>uvođenje podrške za video aplikacije</strong>. Za razliku od dosadašnjeg pristupa koji je bio ograničen isključivo na muzičke servise poput platformi Apple Music i Spotify, korisnici sada mogu pratiti video-sadržaje direktno na fabričkom ekranu vozila.</p>
<p>Iz bezbednosnih razloga, gledanje videa dozvoljeno je samo dok je automobil parkiran. Čim vozilo krene, sistem automatski isključuje sliku i prebacuje reprodukciju na čist audio-signal, a video se ponovo aktivira tek nakon potpunog zaustavljanja. Važno je naglasiti da proizvođači automobila moraju samostalno da omoguće podršku za ovu funkciju u svom softveru, pa servisi poput platformi YouTube ili Netflix možda neće biti odmah dostupni u svakom automobilu.</p>
<p><strong>Multimedijalni ekran (Now Playing) konačno je dobio traku napretka za premotavanje pesama i podkasta jednostavnim prevlačenjem prsta</strong>, uz kompaktni mini-plejer sa prikazom omota albuma. Pored novih pozadinskih slika, <strong><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/apple" target="_blank">Apple</a> navodi da je stabilnost bežičnog povezivanja značajno poboljšana</strong>, uz preciznije očitavanje GPS lokacije. Navigacione aplikacije sada mogu direktno sa vozilom razmenjivati podatke o stanicama za dopunu električnih automobila, upoređujući vreme dolaska na mapama i predlažući optimalna mesta za punjenje baterije duž zadate rute.</p>
<h2>Ko ima pristup novom Siri AI asistentu i gde leže ograničenja</h2>
<p>Uvođenje sistema Siri AI predstavlja veliku promenu u glasovnom upravljanju tokom vožnje. Nadograđeni asistent može odgovarati na složena pitanja i pretraživati lični kontekst iz poruka, elektronske pošte i kalendara. Vozač, na primer, može prirodnim govorom zatražiti navigaciju do restorana koji mu je prijatelj ranije preporučio u poruci, ili zatražiti rutu bez putarina.</p>
<p>Međutim, budući da CarPlay sve računarske operacije obavlja direktno na procesoru telefona, napredne AI mogućnosti traže znatno jači hardver. Ove funkcije rezervisane su isključivo za modele <strong>iPhone 15 Pro, <a title="Korisnici iPhone 16e prijavili ozbiljne probleme sa Bluetooth zvukom: Apple još uvek bez zvaničnog odgovora" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4072188-korisnici-iphone-16e-prijavili-ozbiljne-probleme-sa-bluetooth-zvukom-apple-jos-uvek-bez-zvanicnog-odgovora" target="_blank">iPhone 16 seriju </a> i novije</strong>. Vlasnici modela kao što je<strong> iPhone 14 i dalje dobijaju redizajnirani plejer, traku napretka i nove pozadine, ali ostaju bez novog Siri AI iskustva.</strong></p>
<p>Samo ažuriranje iOS 27 podržano je na uređajima od modela <strong>iPhone 11 pa naviše</strong>, dok stariji telefoni nastavljaju da koriste CarPlay u dosadašnjem obliku bez novih nadogradnji.</p>
<p>Pored hardverskih zahteva, postoji i geografsko ograničenje. Zbog strogih zakonskih propisa o digitalnim tržištima, Siri AI sistem trenutno nije dostupan na teritoriji Evropske unije. Vozači u zemljama EU koji poseduju novije telefone moći će da koriste sve ostale vizuelne i multimedijalne pogodnosti, ali bez novih mogućnosti veštačke inteligencije.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417172-10-najboljih-trikova-za-one-ui-9-samsung-galaxy</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 07:30:09 +0200</pubDate>
            <title>Dobili ste One UI 9 na svom Samsungu? Evo 10 skrivenih trikova koje morate da isprobate</title>
            <description>
                <![CDATA[Otkrijte 10 najboljih skrivenih funkcija u novom One UI 9 ažuriranju za Samsung Galaxy telefone, od utišavanja muzike na snimcima do tajnog zaključavanja]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4417172-10-najboljih-trikova-za-one-ui-9-samsung-galaxy</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p><a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4336600-samsung-telefoni-android-17-one-ui-9-spisak" target="_blank">Ažuriranje korisničkog interfejsa One UI 9</a> za pametne telefone <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/samsung" target="_blank">Samsung</a> Galaxy donosi čitav niz novih alata i skrivenih opcija koje značajno unapređuju snimanje videa, bezbednost podataka i udobnost prilikom putovanja. Većina ovih funkcija prvobitno je debitovala sa preklopnom serijom Galaxy Z Fold 8, a sada je dostupna i na starijim modelima, uključujući porodicu Galaxy S26.</p>
<p>Izdvojili smo deset najkorisnijih funkcija i trikova u sistemu One UI 9 koje vredi isprobati.</p>
<h2>Pametno kadriranje videa i čišćenje zvuka</h2>
<p><strong>1. Funkcija My FanCam</strong>: Ovaj alat omogućava pretvaranje statičnog videa u dinamičan kadar. Potrebno je samo snimiti video, otvoriti ga u aplikaciji Galerija, dodirnuti ikonu Galaxy AI i odabrati My FanCam. Nakon što korisnik označi osobu u kadru i izabere format (na primer, 9:16 za TikTok), sistem automatski prati osobu kropujući sliku tako da deluje kao da je snimano uz pomoć profesionalnog stabilizatora (gimbal).</p>
<p><strong>2. Brzi panel (Quick Panel)</strong>: Padajući meni sada dozvoljava dublju personalizaciju. Korisnici mogu menjati veličinu pločica sa prečicama, prilagođavati orijentaciju slajdera za svetlinu i zvuk, pa čak i potpuno ukloniti panel za kontrolu medija ukoliko im nije potreban.</p>
<p><strong>3. Brisanje buke u pozadini (Audio Eraser)</strong>: Funkcija koja je originalno stvorena za utišavanje vetra u sopstvenim video-snimcima, sada se može primeniti i dok gledate tuđe sadržaje na platformama kao što su YouTube, TikTok i Netflix. Jedan klik na ikonu u brzom meniju izoluje ljudski glas i stišava muziku, što je idealno za praćenje edukativnih videa.</p>
<h2>Nove sigurnosne mere i pomoć pri putovanju</h2>
<p>4. Ograničavanje interneta za aplikacije (AI Network Guard): Ova zaštita omogućava blokiranje pristupa internetu za pojedinačne aplikacije bez unošenja PIN koda. To je odličan alat za suzbijanje ometanja. Izabrane društvene mreže ili igre neće moći da se povežu na mrežu sve dok ne ukucate kod za otključavanje.</p>
<p><strong>5. Režim brzog zaključavanja (Quick Lockdown Mode)</strong>: U situacijama kada vam je potrebna maksimalna privatnost, posebna kombinacija tastera za paljenje i smanjivanje zvuka trenutno privremeno isključuje otključavanje licem i otiskom prsta. Telefon se nakon toga može otključati isključivo ukucavanjem glavne lozinke ili PIN koda.</p>
<div id="attachment_5419893" class="inline-image lazy-loading-single-image">
<picture style="display: block; width: 100%; height: 0; padding-bottom: 66.66666666666666%; position: relative;">
                                <img class="lazy lazy-default" src= "/static/images/background/loader.png" title="Samsung Galaxy Z Fold8" data-src="https://xdn.tf.rs/2026/09/28/shutterstock2825370171-642470-460x0.webp" data-srcset='[{"image":"https://xdn.tf.rs/2026/09/28/shutterstock2825370171-642470-830x0.webp","q":"600px"}]' alt="Samsung Galaxy Z Fold8" />
                                </picture>
<p><span class="caption-text">Foto: Robert Way/Shutterstock.com</span>
                                </div>
<p><strong>6. Pomoć protiv mučnine u vožnji (Motion Assist)</strong>: Da bi olakšao korišćenje telefona u autobusu ili automobilu, sistem po ivicama ekrana projektuje sitne pokretne markere koji se sinhronizuju sa žiroskopom u uređaju, vizuelno ublažavajući osećaj mučnine. Može se podesiti da se aktivira automatski čim telefon prepozna vožnju.</p>
<p><strong>7. Inteligentni pozivi (Call Brief)</strong>: Kada se ova opcija uključi u podešavanjima privatnosti, telefon analizira kontekst razgovora. Ako sagovornik predloži sastanak, asistent će nakon prekida veze automatski ponuditi pravljenje događaja u kalendaru, uzimajući u obzir čak i vremensku zonu onoga s kim ste pričali.</p>
<h2>Buđenje glasom i profesionalna fotografija</h2>
<p><strong>8. Novi Bixby gest (Raise to Speak)</strong>: Glasovnog asistenta više ne morate dozivati komandom ili držati dugme. Dovoljno je prineti telefon licu i početi sa govorom. Bixby je sada znatno dublje integrisan sa uređajem i može da izvršava složene sekvence sistemskih komandi.</p>
<p><strong>9. Skrivena aplikacija Good Lock</strong>: Ova platforma sa svojih 25 nezavisnih modula predstavlja raj za entuzijaste. Modul Home Up omogućava slobodno preuređivanje ikona i foldera, Sound Assistant donosi napredni ekvilajzer i posebnu jačinu zvuka za svaku aplikaciju, dok QuickStar dozvoljava sakrivanje suvišnih ikonica sa statusne trake, poput simbola za alarm ili bateriju.</p>
<p><strong>10. Napredna kamera sa dodacima (Camera Assistant i Expert RAW)</strong>: Modul Camera Assistant omogućava isključivanje veštačkogo izoštravanja slike i automatskog prebacivanja između sočiva, dok nezavisna aplikacija Expert RAW radi kao pravi DSLR aparat nudeći simulaciju ND filtera i vrhunsku astrofotografiju.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4417249-da-li-laser-moze-da-osteti-bezbednosnu-kameru</guid>
            <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 06:30:05 +0200</pubDate>
            <title>Videli ste to u filmovima, ali da li laser stvarno može da pokvari kameru? Ovo je prava istina</title>
            <description>
                <![CDATA[Da li laser stvarno može da uništi bezbednosnu kameru kao na filmu? Saznajte šta se događa sa senzorom, zašto je to u praksi teško izvodljivo i kako se zaštititi]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/zanimljivosti-hi-tech/4417249-da-li-laser-moze-da-osteti-bezbednosnu-kameru</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Obaranje brave ukosnicom spada u standardne filmske klišee, a ljubitelji popularne serije "Better Call Saul" imali su priliku da vide još moderniju verziju bekstva. U epizodi "Wiedersehen" lik Verner Zigler koristi običan džepni laserski pokazivač kako bi uništio nadzornu kameru i pobegao. Čuvari su bekstvo otkrili tek kada su na monitorima primetili mrtve piksele na slici i pronašli upereni <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/laser" target="_blank">laser</a>. Iako ovaj potez na ekranu deluje genijalno, postavlja se pitanje da li je takav trik zaista izvodljiv u stvarnom životu.</p>
<p>Odgovor stručnjaka je potvrdan na papiru, ali u realnim okolnostima gotovo neizvodljiv. Da bi laser trajno oštetio kameru, potrebna je kombinacija tri faktora: izuzetno snažan emiter, zastareli model kamere i nepomična ruka koja može sekundama da drži snop na istoj mikroskopskoj tački. Pored toga, ovakav pokušaj u većini država predstavlja krivično delo. Tako je 2021. godine na Floridi uhapšen muškarac koji je laserom gađao bezbednosne kamere na zgradi Sajentološke crkve. Iako ih nije u potpunosti uništio, napravio je štetu veću od 2.000 dolara u vidu trajnih mrlja na slici, ali su ga kamere pre kvara jasno snimile, pa je momentalno priveden.</p>
<h2>Kako koncentrisana svetlost uništava optičke senzore</h2>
<p>Za razliku od ljudskog oka, sistemi za video-nadzor su znatno osetljiviji na jake svetlosne izvore. Zadatak kamere je da prikupi svetlost i pretvori je u električni napon koji se potom digitalizuje u video-kadar. Izloženost automobilskim farovima ili odsjaju sunca često izaziva privremeni beli bljesak na ekranu, a laser proizvodi sličan, ali višestruko koncentrisaniji efekat.</p>
<p>Većina modernih kamera koristi CMOS ili CCD senzore. Ako se laserski snop zadrži na površini senzora, on ga momentalno zaslepi. Međutim, jači laseri stvaraju i toplotnu energiju. Duže izlaganje toploti doslovno prži foto-osetljive ćelije, što dovodi do stvaranja mrtvih piksela i trajnih crnih mrlja na video-zapisu, dok u najtežim slučajevima kamera postaje potpuno neupotrebljiva.</p>
<h2>Zašto je u praksi gotovo nemoguće uništiti modernu kameru</h2>
<p>Uprkos fizičkoj ranjivosti senzora, u stvarnosti je izuzetno teško oštetiti savremenu opremu. Standardni ručni laserski pokazivači koji se legalno nalaze u slobodnoj prodaji imaju snagu manju od 5 milivati. Ta snaga je dovoljna samo za privremeni odsjaj na staklu, ali ne može ostaviti trajna oštećenja. Laseri veće snage podležu strogim zakonskim regulativama i njihovo posedovanje bez dozvole je kažnjivo.</p>
<p>Čak i kada bi neko posedovao industrijski laser velike snage, ljudski faktor predstavlja nepremostivu prepreku. Istraživači bezbednosne organizacije IPVM sproveli su praktičan test i zaključili da je prosečnom čoveku praktično nemoguće da zadrži ruku potpuno mirnom tokom deset sekundi, koliko je potrebno da se senzor ošteti. Čak i na udaljenosti od samo metar i po od kamere, mikroskopsko podrhtavanje ruku skreće snop sa sočiva, pa testirani aparati nisu pretrpeli nikakva trajna oštećenja.</p>
<p>Pored toga, nove generacije senzora poseduju integrisane filtere i napredne zaštite od prevelikog osvetljenja. Sam Vins Giligen, autor serije "Better Call Saul", u jednom od svojih intervjua priznao je da bi trik koji je izveo njegov junak funkcionisao isključivo na arhaičnim kamerama iz šezdesetih godina prošlog veka.</p>
<h2 data-path-to-node="14">Kako efikasno zaštititi kućni video nadzor</h2>
<p>Iako ne postoji kamera koja je sto odsto imuna na lasersko zračenje, jednostavne mere montaže pružaju potpunu zaštitu. Ključ leži u otežavanju fizičkog pristupa optici.</p>
<p>Najjednostavnije rešenje jeste postavljanje kamere na veću visinu ili pod oštrim uglom, jer je u takav položaj gotovo nemoguće uperiti snop sa zemlje bez stalnog pomeranja. Takođe, pokretne kamere koje stalno menjaju kadar onemogućavaju bilo kakvo fiksiranje mete.</p>
<p>Drugi važan korak jeste preklapanje vidnih polja, gde dve kamere snimaju isti prostor iz različitih uglova, čime se eliminišu takozvani mrtvi uglovi. Na kraju, moderni video-nadzor podržava pametnu analitiku koja u deliću sekunde prepoznaje naglu promenu osvetljenja ili blokadu vidnog polja, automatski šaljući bezbednosno upozorenje na telefon vlasnika pre nego što na sistemu nastane bilo kakav kvar.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
        <item>
            <guid isPermaLink='true'>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417281-zasto-wi-fi-usporava-uvece-kako-ubrzati-internet</guid>
            <pubDate>Mon, 19 Oct 2026 22:03:53 +0200</pubDate>
            <title>Internet vam naglo usporava čim padne mrak? Evo zašto se to dešava i kako da vratite punu brzinu</title>
            <description>
                <![CDATA[Internet vam drastično usporava čim padne mrak? Otkrijte šta uzrokuje večernji pad brzine kućnog interneta i kako da jednostavno povratite stabilnu vezu]]>
            </description>
            <link>https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4417281-zasto-wi-fi-usporava-uvece-kako-ubrzati-internet</link>
            <dc:creator>
                <![CDATA[Nikola Momčilović]]>
            </dc:creator>
            <content:encoded>
                <![CDATA[<p>Jedan od najčešćih <a title="Puca vam Wi-Fi ili mobilni internet? Nova funkcija u Android 17 uskoro sama popravlja kvar" rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4414589-puca-vam-wi-fi-ili-mobilni-internet-nova-funkcija-u-android-17-uskoro-sama-popravlja-kvar" target="_blank">problema sa kućnim bežičnim internetom</a> jeste njegova nepredvidivost. Tokom dana veza može raditi besprekorno, ali čim se radni dan završi i sednete da pogledate film na striming servisu ili započnete video poziv od kuće, slika počinje da secka, a brzina drastično pada. Iako mnogi korisnici prvo posumnjaju na kvar rutera ili tehničke probleme kod provajdera, uzrok ovog večernjeg usporavanja <strong>najčešće leži u digitalnom špicu unutar vašeg komšiluka</strong>.</p>
<p>Kao što saobraćajne gužve nastaju kada se svi istovremeno vraćaju sa posla, slična zagušenja nastaju i u mrežnoj infrastrukturi kada se desetine domaćinstava u isto vreme prijave na mrežu.</p>
<h2>Digitalni špic u zgradi i zagušenje radio-talasa</h2>
<p>Ukoliko živite u stambenoj zgradi ili gustom naselju, <strong>pad brzine je uglavnom posledica deljenja kapaciteta</strong>. Kod korisnika kablovskog interneta propusni opseg u ulici ili zgradi često se deli među komšijama, pa masovni prelazak na gledanje video zapisa visoke rezolucije znatno smanjuje preostalu brzinu. Ovaj problem je daleko manje izražen kod optičkog interneta, koji pruža znatno veći kapacitet po korisniku.</p>
<p>Pored samog internet voda, u večernjim satima nastaje i velika gužva u vazduhu. Desetine obližnjih <a rel="noopener" href="https://www.telegraf.rs/teme/wi-fi" target="_blank">Wi-Fi</a> rutera emituju signale na istim radio-frekvencijama, međusobno se ometajući. Posebno je ranjiv frekventni opseg od 2,4 GHz, koji ima dobar domet kroz zidove, ali ima mali broj radnih kanala i izuzetno je podložan smetnjama koje stvaraju Bluetooth dodaci, kućni aparati i pametni uređaji.</p>
<h2>Restartovanje opreme i prelazak na 5GHz ili 6GHz</h2>
<p>Prvi i najjednostavniji korak u rešavanju problema jeste restartovanje modema i rutera. Potrebno je isključiti uređaje iz struje na najmanje 30 sekundi, a zatim ih ponovo uključiti, čekajući prvo da modem uspostavi stabilnu vezu sa provajderom pre paljenja rutera. Ovaj postupak primorava uređaj da očisti privremenu memoriju i automatski potraži manje zagušen radni kanal.</p>
<p>Drugi ključan potez jeste razdvajanje mreža u podešavanjima rutera. Umesto jedne zajedničke mreže, preporučljivo je napraviti dva zasebna imena (SSID): <strong>jedno za frekvenciju od 2,4 GHz, a drugo za 5 GHz (ili 6 GHz, ako vaš uređaj to podržava).</strong></p>
<p>Opseg od 2,4 GHz treba rezervisati isključivo za pametne uređaje u kući, poput pametnih sijalica, utičnica ili robotskih usisivača, kojima nije potrebna velika brzina već stabilan domet. Sa druge strane, televizore, gejming računare, telefone i radne laptopove prebacite na znatno <a title="Wi-Fi vam slabi u jednoj sobi? Ovaj trik vas ne košta ni dinar, a može da pojača signal" rel="noopener" href="https://ona.telegraf.rs/lifestyle/saveti-i-trikovi/4404598-wi-fi-vam-slabi-u-jednoj-sobi-ovaj-trik-vas-ne-kosta-ni-dinar-a-moze-da-pojaca-signal" target="_blank">bržu mrežu od 5 GHz</a>, koja trpi znatno manje smetnji iz komšiluka.</p>
<h2>Promena navika i trajno rešenje kroz mrežni kabl</h2>
<p>Ponekad je neophodno prilagoditi i sopstvene navike. Velika preuzimanja igara, ažuriranja operativnog sistema na telefonima i sinhronizaciju fajlova sa oblakom (cloud) podesite da se obavljaju automatski tokom noći, kada većina ljudi spava i kada je mreža potpuno rasterećena. Pokretanje velikih preuzimanja ili torenata u udarnom večernjem terminu zagušuje propusni opseg za sve ukućane.</p>
<p>Za stacionarne uređaje koji zahtevaju maksimalnu stabilnost, poput televizora ili desktop računara, najbolje rešenje ostaje stari dobri mrežni kabl (Ethernet). Fizička veza putem kabla potpuno je imuna na smetnje koje stvaraju komšijski bežični signali, obezbeđujući stabilnu vezu bez prekida i minimalno kašnjenje, što je posebno važno ljubiteljima onlajn video-igara.</p>
<p>(Telegraf.rs)</p>
]]>
            </content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>