I jedan je mnogo: U Srbiji godišnje 300 a ne 300.000 lečenih zavisnika od igara na sreću

Ovo su jedine zvanične i relevantne brojke, iznete na prvom radnom sastanku nadležnih državnih institucija i priređivača igara na sreću, dok su sve ostalo spekulacije i zlonamerna nagađanja

  • 8
Mocart Foto: Arhiva UPIS-a

Prema zvaničnim podacima relevantnih zdravstvenih ustanova, u našoj zemlji leči se oko 300 zavisnika od igara na sreću godišnje, a ne 300.000 kao što se spekulisalo u javnosti u prethodnom periodu. Licitiranjem neutemeljenim podacima o broju zavisnika u medijima može da se stvori iskrivljena slika o realnom stanju, a neretko i da dođe do zloupotrebe maloletnih osoba u cilju privlačenja pažnje javnosti senzacionalističkim naslovima.

Zvanični podaci referentnih zdravstvenih ustanova o broju zavisnika od igara na sreću u našoj zemlji pokazuju da se od početka 2020. do septembra ove godine, dakle za skoro tri godine, ukupno oko 1.000 pacijenata lečilo od zavisnosti od igara na sreću u Institutu za mentalno zdravlje. Sve ostale brojke koje su pominjane u javnosti nemaju utemeljenje i služile su prevashodno za sticanje sitnih političkih poena.

Podaci zdravstvenih ustanova pokazuju da je od 2020. godine izlečeno 186 zavisnika od igara na sreću. Muškarci su mnogo zastupljeniji, a u navedenom periodu izlečeno je samo 12 žena, u odnosu na 168 muškaraca. Za razliku od mnogih spekulacija i nagađanja ovo su jedine egzaktne brojke kada je u pitanju broj onih koji su se lečili u referentnoj zdravstvenoj ustanovi. Takođe, predstavnici Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti registruju iz godine u godinu veći broj zahteva za lečenjem bihejvioralnih zavisnosti (patološko kockanje, klađenje...), posebno poslednje dve godine. Oko 200 pacijenata zavisnih od igara na sreću tokom ove godine je lečeno u Dnevnoj bolnici za lečenje bihejvioralnih zavisnosti.

Međutim, kako je istaknuto na radnom sastanku predstavnika Uprave za igre na sreću, Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, Klinike za bolesti zavisnosti Instituta za mentalno zdravlje, Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ i Udruženja priređivača igara na sreću, održanom na inicijativu UPIS-a, zajedničkim snagama radiće se da se broj novoobolelih u Srbiji smanji, jer je zajednički cilj da se zavisnost od igara na sreću svede na minimum u Srbiji.

Mocart Foto: Arhiva UPIS-a

Jedan od zaključaka sa ovog sastanka je i podnošenje inicijative Ministarstvu zdravlja za formiranje stručnog-radnog tela - Republičke stručne komisije za prevenciju zavisnosti od igara na sreću. Dogovoreno je da se ovakav zahtev uputi resornoj, nadležnoj, državnoj ustanovi kako bi se u što kraćem vremenskom roku oformilo radno telo koje će za cilj imati izradu Nacionalne strategije za prevenciju zavisnosti od igara na sreću.

Takođe, dogovoreno je da UPIS u narednom periodu razgovara sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje Srbije u vezi sa mogućim istraživanjima u oblasti igara na sreću, a sa ciljem dobijanja što obuhvatnijih podataka koji bi poslužili kao korisne smernice za definisanje potrebnih mera prevencije zavisnosti.

Udruženje priređivača igara na sreću ponovo će pokrenuti incijativu za uvođenje Dana prevencije zavisnosti od igara na sreću, kao i kampanju „I jedan je mnogo“ kako bi se što više povećao stepen prevencije u oblasti igara na sreću i mogućnost potencijalne zavisnosti svela na minimun.

- Cilj članica UPIS-a kao odgovornih priređivača igara na sreću jeste da se smanji, ako je moguće i iskoreni, broj zavisnika, sa posebnim fokusom na maloletnu populaciju. Plan je da razvijemo efikasnu i sveobuhvatnu strategiju kako bi kampanja imala veći odjek u javnosti. Ovo nije početak, jer naše udruženje duže od 12 godina aktivno sarađuje sa nadležnim zdravstvenim ustanovima na projektu edukacije operatera na temu prepoznavanja ranih znakova zavisnosti kod igrača. Na našu incijativu je 2010. godine zabranjen ulaz maloletnim licima u objekte koje se bave priređivanjem igara na sreću“ istakao je Rade Karan, direktor UPIS-a.

Radni sastanak u organizaciji UPIS-a po prvi put je okupio sve predstavnike referentnih nacionalnih institucija. Zajednički zaključak Zorana Gašića direktora Uprave za igre na sreću, prim.dr Diane Raketić vd direktorke Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, prim.dr Ivice Mladenovića načelnika Klinike za bolesti zavisnosti pri Institutu za mentalno zdravlje, dr Mirjane Tošić iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Bautu“, Zorana Miloševića iz Meridiana i Borjana Popovića predstavnika Mozzarta jeste da svi udruženim snagama a svako iz svog domena rade na prevenciji i smanjenju broja zavisnika od igara na sreću. Jedan od glavnih ciljeva sastanka bio je i da se stane na put pogrešnom intrepretiranju podataka o broju zavisnika kojima se spekuliše u medijima. Članice UPIS-a su pokazale da ne beže od diskusije na ovu temu već naprotiv žele da budu deo rešenja, i da što više ulažu u prevenciju problema kako bi bilo što manje potrebe za korekcijom, i kako bi se problem rešio, a ne zataškavao.

Prisutni na radnom sastanku, jednoglasno su istakli da ih posebno raduje dobra volja priređivača igara na sreću da svi zajedno doprinesu rešavanju problema, kao i da im je bilo zadovoljstvo da budu deo prvog skupa sa predstavnicima krucijalnih zdravstvenih institucija i da se na ovu industriju počne gledati kao na industiju zabave, što ona i jeste, uz visok stepen prevencije i dobro odmerene zakonske regulative.

(Telegraf.rs/PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ja

    13. novembar 2022 | 11:36

    U Srbiji je oko jedan milion patoloških kockara, e sad koliko ih dođe na lečenje je druga stvar. Ima još ustanova koji se bave tim problemom koji je ujedno i najveći problem u Srbiji među tinejdžerima. Neimaština i nada da se brzo može doći do nekih para je glavni problem, a država ništa ne preduzima. Čak mislim da su kladionice u dilu sa mnogim državnim ustanovama, a verovatno i mnogim partijskim uhljebima.

  • Dv

    13. novembar 2022 | 13:11

    Na svakog lečenog barem 10 nelečenih. Verovatno mnogo više. Prodati stanovi, mali biznisi roditelja propali, depresije, suicidi... Sve što uništava porodicu se promoviše. Ovo zlo ponajviše.

  • CH

    13. novembar 2022 | 15:08

    Kocka se 70% Srbije najmanje.Drzava i njeni organi nemaju nikakvu kontrolu odavno.Mafija pere pare,ljudi su odavno navikli na propast i bedan život.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA