Srbija koristi samo 10 odsto potencijala geotermalnih voda! (FOTO)

Značaj geotermalnih voda za privredu Srbije je glavna tema skupa koji se održava u organizaciji Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, u Lukovskoj banji, jednom od pet najvećih izvorišta termomineralnih voda u Srbiji

  • 2

U Srbiji ima oko 300 izvora geotermalnih voda, a njihova iskorišćenost je svega 10 odsto, izjavio je danas u Lukovskoj banji predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Nikola Hajdin.

- Svi regioni Srbije se karakterišu određenim prirodnim bogatstvima, tako i jug Srbije ima svoje specifičnosti. Ðavolju varoš, geomorfološki fenomen jedinstven u Srbiji i vrlo redak u svetu, kao i geotermalne izvore, bisere ovog kraja - kazao je Hajdin, otvarajući skup o značaju geotermalnih voda za privredu Srbije.

Obraćajući se predstavnicima Lukovske banje, koja je smeštena na padinama Kopaonika, on je rekao da su sačinili veoma važnu turističku destinaciju - pre svega za banjski i seoski turizam.

- Vaš poduhvat je vredniji, jer je realizovan u brdsko-planinskom području, koja se u drugim krajevima Srbije prazne i zapuštaju - poručio je Hajdin.

Značaj geotermalnih voda za privredu Srbije je glavna tema skupa koji se održava u organizaciji Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, u Lukovskoj banji, jednom od pet najvećih izvorišta termomineralnih voda u Srbiji.

Na skupu će biti predstavljena i analiza iskorišćenosti termalnih i lekovitih voda u banjama Srbije, kao i dobar primer iz prakse - kako se koriste vode Lukovske banje.

U izuzetno složenim geološkim, a naročito tektonskim uslovima, na veoma malom prostoru, javlja se veliki broj prirodnih pojava isticanja termomineralnih voda, što odražava veoma specifičnu hidrogeološku građu terena.

U pojasu presečenom Štavskom rekom na oko 400 metara dužine njenog toka kroz Lukovsku banju, registrovano je 28 prirodnih pojava termomineralnih voda iznad 15 stepeni i pet hladnih izvora.

Trenutno se koriste vode sa bušotina za potrebe bazena, grejanje prostorija i za banjsko lečenje.

To je jedan manji deo od ukupnog hidrogeološkog potencijala koji nudi daleko veće mogućnosti i širok spektar primene u poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvu, grejanju prostora i sportsko-rekreativnim aktivnostima i ukupnom privrednom razvoju.

Posebno će biti reči o korišćenju termalnih voda u proizvodnji povrća i cveća u zaštićenom prostoru.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Perica

    9. maj 2014 | 13:24

    Zivim u Subotici i svake nedelje sam u banji u Morohalomu.Ovom prilikom pozivam sve nase ljude koji rade banjski turizam da dodju do ove banje i vide kako su to madjari iskoristili termalne vode.Bilo bi lepo kada kod nas nebi proradio onaj instikt da komsiji crkne krava pa da i mi napravimo tako nesto u Srbiji,ali da ulaznica bude ko kod komsija pristupacna za svaciji dzep.

  • V-Vendetta

    9. maj 2014 | 13:38

    Tu su i Prolom Banja!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA