NE PIŠE NAM SE DOBRO: Šta nas sve čeka u 2015. godini? (FOTO)
Iako se svi nadamo da će nam naredna godina doneti nešto bolje, istraživanja pokazuju suprotno. Iste boljke koje muče svet u poslednjih nekoliko godina će se nastaviti i u 2015. godini
Sve veće produbljivanje nejednakosti i gubitak poslova su samo neke činjenice koje možemo da očekujemo sledeće godine, saopšteno je na Svetskom ekonomskom forumu "Outlook on the Global Agenda" u petak.
Izveštaj je analizirao nekoliko trendova na osnovu proučavanja 1.800 stručnjaka, među kojima su ekonomski i politički eksperti. Centralno pitanje je bilo: Koja će pitanja zaokupiti pažnju svetskih lidera u narednih 16-18 meseci?
NEJEDNAKOST
Naredne godine će biti sve veća nejednakost, kako u razvijenim, tako i zemljama u razvoju gde polovina siromašnog stanovništva kontroliše manje od 10 odsto svog prirodnog resursa.
- Nejednakost je jedan od ključnih izazova našeg vremena - napisala je Amina Muhamed, specijalni savetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Ova činjenica je najupadljivija u razvijenim zemljama kao što je SAD, gde 1 odsto populacije uzima četvrtinu prihoda zemlje.
KONSTANTNI PORAST NEZAPOSLENOSTI
Dok se zemlje oporavljaju od globalne recesije iz 2008. godine, one su pokazale i značajan ekonomski rast ali mnoge od njih su samo održavale isti nivo nezaposlenosti.
Iako je većina svetskih ekonomija u oporavku, stručnjaci se slažu da postoje rešenja. Pre svega, kažu da su investicije potrebne u obrazovanju. Misli se na učenje rešavanja zadataka koje mašine ne mogu da urade, kao što je saradnja, stvaranje i liderstvo.
NEDOSTATAK LIDERSTVA
Svetski lideri nisu učinili ništa da bi sprečili ekonomsku krizu i nisu uspeli da odgovore na globalne pretnje, kao što su klimatske promene. Kao rezultat toga, oko 86 odsto ispitanika kaže da postoji kriza u vođstvu.
Ispitanici su identifikovali nekoliko stvari koje dobar lider treba da ima na umu ako bi želeo da povrati poverenje javnosti: vrline, globalnu interdisciplinarnost, perspektivu, "jaku" retoriku, empirijsko planiranje na duži rok, socijalna pravda kao prioritet, dobrobit pre finansijskog rasta, emaptija, hrabrost i moralnost.
KONKURENCIJA MEĐU NARODIMA
SAD su i dalje vodeća ekonomska sila u svetu, prema odgovorima 45 odsto ispitanika. Ali, Kina, Japan i Evropska Unija "dišu za vratom" Amerikancima. Sve više je naciija koje beleže ekonomski rast, a samim tim se stvara i konkurencija među državama.
Teritorijalne razmirice u Južnom kineskom moru, rusko-ukrajinski konflikt i politička netrepeljivost na Bliskom istoku su takođe stvari zbog kojih postoji mržnja među državama.
SLABLJENJE REPREZENTATIVNE DEMOKRATIJE
Svetska ekonomska kriza je bila moćni katalizator za urušavanje poverenja javnosti u političke institucije. Poslednjih godina se pokazalo da su građani odbijali da čekaju promene i izlazili su na ulice u vidu masovnih demonstracija.
Stručnjak Horhe Soto smatra da su glavnu ulogu u protestima uzeli mladi, a najnoviji primer su demonstracije u Hong Kongu.
RAST ZAGAĐENJA U ZEMLJAMA U RAZVOJU
Industrijalizacija zemalja u razvoju stvara neodrživ nivo zagađenja širom sveta, dok razvijene zemlje ne regulišu svoje emisije ugljenika. Najveće zagađenje se manifestuje u Aziji, u delovima Indije i Kine.
Podaci govore da je zagađenje doprinelo 1.2 miliona preranih smrti u 2010, što predstavlja gubitak od 25 miliona godina zdravog života.
LOŠE VREMENSKE PRILIKE
Ekstremni vremenski uslovi su glavna posledica klimatskih promena, koji postaju sve učestaliji i nepredvidivi. Izbacivanje izveštaja u javnost se poklapa sa godišnjicom jedne od najmoćnijih oluja koje su pogodile zemlju, tajfuna Haijan na Filipinima.
RAST NACIONALIZMA
Uprkos naslovima da je najveći intenzitet nacionalizma na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji, istraživanja pokazuju suprotno. Nacionalistička strast će biti u 2015. godini najjača u Evropi.
Kao primer se navode referendumi u Škotskoj i Kataloniji.
SUŠE
Nestašice vode širom sveta su pojačane uporedo sa vremenskim neprilikama, kao što je suša. Klimatske promene će nesumnjivo stvoriti dodatni "stres" u mestima koja se bore sa nedostatkom vode.
Čak i tamo gde ima resursa u izobilju, ipak milioni ljudi nemaju pristup vodi. Primer su bogati Ujedinjeni Arapski Emirati, koji imaju manjak resursa vode dok im finansijska sredstva ne nedostaju.
(Telegraf.rs)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Brojim sitno
Bilo kako bilo ja i dete se selimo za Nemacku,jer mi je suprug od nedavno tamo pa idemo sve ispocetka kroz sito i reseto u tudjinu za boljim i kolko tolko normalnijim zivotom!Pozelite nam srecu,trebace nam!!
Podelite komentar
njegon
Zasto nas plasite, vec smo dovoljno isprepadani
Podelite komentar
Max
Znaci nista novo...
Podelite komentar