ISPOVESTI IZ KOCKARSKOG SVETA: Ulažu i do pola MILIONA evra, a posle prodaju stanove zbog ruleta!

- Dolaze ljudi koji ulažu mnogo, gube, i onda nastane haos u kockarnici, krenu da lupaju, svađaju se sa obezbeđenjem. Znam za situacije kada ljudi ostaju bez stana zbog kocke - priča zaposleni u kockarnici, očevidac pravih životnih problema

  • 18

"Kockarska industrija" je široko razvijena grana poslovanja u Srbiji. Kazina, kockarnice, kladionice i slot-klubovi niču iza svakog ćoška, ulozi u otvaranje su veliki, a vlasnici uglavnom nepoznati.

 

KOCKARNICE NA CRNO: Država godišnje gubi 60 miliona evra

 

Poslovanje kockarskih objekata je različito. Mnogi se nalaze u sklopu hotelskih kompleksa i vila, dok se drugi otvaraju samostalno. Promet zavisi od više faktora, najviše zarađuju vikendom, na prometnim mestima, a zavisi i od toga da li je u pitanju kockarnica, kazino ili slot-klub.

 

Prema zakonu o Igrama na sreću, dosta je ograničeno poslovanje kazino objekata, koji sada spadaju u strogo licencirano tržiše, kladionice imaju veće finansijske namete, dok je slot-klubovima ostavljena najveća sloboda u poslovanju.

 

Prema statističkim podacima udruženja Jakta, priređivača igara na sreću,u Srbiji je registrovano 20.400 slot aparata. Samo na teritoriji Beograda, registrovan je 571 slot klub. Za kazino postoje dve dozvole koja je izdala Vlada Republike Srbije, oba se nalaze u Beogradu. To su Grand Casino i Ja Casino. Za kockarnice je registrovano 1.496 uplatno-isplatnih mesta. Ovi podaci su registrovani u Zakonu o izmenama i dopunama o igrama na sreću od 5.12.2014.

 

Foto: Foter/Flickr

Foto: Foter/Flickr

 

Pazari se kreću od 10.000 dinara do milion. Zavisi takođe od mesta na kome se nalazi. Mnogo veći promet imaju oni u većim gradovima i turističkim mestima. Vikend je udarni, i tada većina kockarnica i kazina organizuje vikend džekpot, nedeljni džekpot, kako bi se privuklo što više mušterija. Ulozi variraju.

 

Kada se igra rulet, ulog zavisi od toga da li je u pitanju ručni ili elektronski rulet. Na ovom ruletu uplata zavise od kvote, tj. proporcije, pa su ulozi i dobiti ograničeni. Ako je kvota recimo 1:5 maksimalan ulog je 25.000 a dobit zavisi. Ukoliko se pogodi maksimalan broj, dobit je i do 100.000 dinara.

 

Ukoliko se igra "maksimalna igra" rizik od gubitka celokupnog novca je mnogo veći. Ručni rulet "obrće" mnogo više novca i veću dobit, ulozi se kreću od 5.000, pa do 500.000 evra.

 

Foto: Foter/Flickr/Scott Beale

Foto: Foter/Flickr/Scott Beale

 

Nema pravila koji ljudi pribegavaju kockanju. Dolaze ljudi sa 1.000 dinara, dok ima i onih koji ulažu po 200.000-300.000 hiljada, navodi dobro obavešteni izvor.

 

- Najpopularniji su slot-aparati i ručni rulet. Na slot aparate igraju svi, geminatore i hot spotove, dok ručni rulet uglavnom biznismeni i ljudi kojima su novčanice običan papir. Većina je ubeđena da aparati rade po nekoj logici, pa smišljaju razne strategije, ali se varaju. Svi aparati imaju određenu matematičku formulu po kojoj izbacuju novac, tako da se ne može desiti da ubacite 1000, i očekujete dobit od 200.000 - kaže zaposlen u jednoj kocakrnici i dodaje da se u radu susretao sa raznim situacijama, i da ljudi nemaju predstavu kako izgleda zavisnik od kocke dok to ne vide svojim očima.

 

- Aparati rade na principu verovatnoće. Programiran je da namami igrača da igra više, i da ulaže sve više novca, a dobit nije ni približno velika. Slot aparati su velika zabluda, nikada ne izbace veliku količinu novca- priča sagovornik Telegrafa.

 

Foto: Foter/Flickr/rosswebsdale

Foto: Foter/Flickr/rosswebsdale

 

- Dolaze ljudi koji ulažu mnogo, gube, i onda nastane haos u kockarnici, krenu da lupaju, svađaju se sa obezbeđenjem. Znam za situacije kada ljudi ostaju bez stana zbog kocke - priča očevidac ovih pravih životnih problema.

 

Ljudi pribegavaju kockanju kada su nezadovoljni životom i kada je prisutna nemaština. Jednom dobiju na ruletu, i to postane vrzino kolo. Poseta kladionicama postane sve češća, nekada i svakodnevna.

 

Novac od kockanja se po dogovoru deli se između vlasnika kockarnice i vlasnika aparata. Na mesečnom nivou, a po prethodnom dogovoru  40% zarade ide vlasniku aparata, a 60% vlasniku kockarnice, a nekada se celokupna zarada nosi u centralu, tj. direkciju kockarnice bez deljenja dobiti.

 

Foto: Foter/Flickr/jimg944

Foto: Foter/Flickr/jimg944

 

Kazina, koji od kockanja naprave biznis, imaju u svom radu opciju odgovorno kockanje, gde ljudima koji često dolaze predoče sve posledice kockanja, pritom i nude kontakte specijalnih bolnica i Instituta koje leče bolesti zavisnosti.

 

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”  za 2014. godinu, broj patoloških kockara na teritoriji Srbije se kreće od 51.000 do 93.000 ljudi.

 

Foto: Foter/Flickr/s8an

Foto: Foter/Flickr/s8an

 

Druga vrsta klađenja su masovno rasprostranjene sportske prognoze. Većina muškaraca ovo igra svakodnevno, i shvata kao hobi, ili ubijanje vremena. Ulozi jesu dosta manji, ali smatra se da sportske kladionice svakodnevno imaju milionske prihode.

 

Postojanje ovih kladionica obezbeđuje priliv novca u državni budžet, pa se tako državni prihodi od kockarske industrije poslednjih godina kreću u rasponu od 44 do 48 miliona evra, potvrđuje Jaktika udruženje.

 

Da li ste i vi nekad bili skloni kockanju ili čak zavisni od kazina i kockarnica?

 

(I. Lazić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Francesko7

    30. maj 2015 | 11:51

    Ja jesam bio veliki ovisnik, ali zahvaljujuci prvenstveno svojoj Supruzi i majci sam to prebrodio, a bio sam ovisnik o slot aparatima. Ljudi bjezite sto dalje od slot aparata ili ruleta i ostalih igara na srecu, kladionica u mjeri i donekle ali i to bolje ne.

  • zrtva

    30. maj 2015 | 11:24

    To je katastrofa najveca, moj otac mi je unistio porodicu,prokockao sve nekretnine je izgubio i sada zivim kao podstanar

  • BataRaka

    30. maj 2015 | 13:53

    Ekonomija u srbiji I ne postoji.proizvodnja je unistena.na svakom koraku su kladionice kao da smo las vegas,na svakom cosku banke kao da smo svajcarska,ljudi se zaduzuju kreditima kao ludi.i aporeka ima kao da smo najbolesnija nacija...ostalo su mega-giga marketi I benzinske pumpe!?LUDILO!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA