SRBIJA POSTAJE KRALJEVINA 2017? Uskoro 8 vekova od krunisanja Stefana Prvovenčanog (FOTO)

1217. godine u manastiru Žiča poseban legat pape Honorija III krunisao je Stefana Nemanjića, čime je kraljevska titula prešla iz Duklje u Rašku, formalno time preselivši centar srpskih srednjevekovnih zemalja iz današnje Crne Gore na teritoriju današnje jugozapadne Republike Srbije. Za manje od dve godine slavimo ovaj veliki jubilej

  • 77

Postoji jedna velika zabluda o našoj istoriji, a vezana je za pitanje kada je Srbija postala kraljevina. Naime, obično se kaže da smo to postali 1217. godine kada je Stefan Prvovenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, primio krunu iz Rima i postao kralj.

 

To nije istina. Srbija je prvi put postala kraljevina 1077. godine kada je Duklja (današnja Crna Gora) bila središte srpskih zemalja i kada je iz Rima kraljevsku krunu i titulu primio Mihailo Vojisavljević.

 

Međutim, pošto je ta naša godišnjica (hiljadita!) još uvek decenijama daleko, nije zgoreg da se podsetimo ove druge, osamstote, od koje nas deli samo dve godine i za koju se nadamo da ćemo kao država obeležiti kako dolikuje, kada za to dođe vreme.

 

Uglavnom, kako je došlo do toga da nemanjićka Srbija preraste u kraljevstvo? Sve je počelo na Državnom saboru kod Petrove crkve u Rasu 1196. godine na kome se Stefan Nemanja odrekao prestola, postao monah i za naslednika odredio srednjeg sina Stefana, koga je smatrao najprikladnijim za tron. Stariji sin, Vukan, postao je udeoni knez Duklje. Rastko, najmlađi sin, postao je još ranije monah Sava.

 

Portret srpskog kralja Mihaila Vojisavljevića iz njegove zadužbine u Stonu. Foto: Wikipedia Commons/Carski

Portret srpskog kralja Mihaila Vojisavljevića iz njegove zadužbine u Stonu. Foto: Wikipedia Commons/Carski

 

Vukan se međutim sa tim nije mirio i preuzeo je titulu kralja Duklje, koju su nosili svi vladari te srpske zemlje još od gorepomenutog Mihaila iz dinastije Vojisavljević, iz koje kao mlađa grana verovatno nastali i sami Nemanjići (Vukan se, uzgred budi rečeno, proglašava za kralja Duklje, Dalmacije, Trebinja, Toplice i Hvosna, odnosno Metohije). Potom, uz pomoć ugarskog kralja Emerika zbacuje Stefana sa vlasti i vlada Raškom 1202-04. godine, dok mu je brat našao utočište u Bugarskoj.

 

Potom dolazi do još jednog presudnog trenutka: krstaši osvajaju Carigrad, vizantijska moć nestaje, bugarska raste. Bugari uzimaju teritorije oko Niša, pa sada Vukanu slabi vlast. Dolazi do građanskog rata i Stefan preotima Rašku. Sava posreduje i miri braću 1205. godine; Stefanu Vukan priznaje prvenstvo kao velikom županu Raške, a Vukan ponovo postaje samo udeoni knez "jugozapadne Srbije".

 

Sastanak Stefana Nemanje sa Fridrihom Barbarosom u Nišu 1189. godine. Foto: staresrpskeslike.com

Sastanak Stefana Nemanje sa Fridrihom Barbarosom u Nišu 1189. godine. Foto: staresrpskeslike.com

 

Stefan zatim tera sa dvora svoju prvu ženu romejsku princezu Evdokiju (pod izgovor da je obolela od šuge; istoričari tvrde da su postojale obostrane optužbe za neverstvo) i ženi se Anom Dandolo, unukom mletačkog dužda Enrika Dandola (idejnog tvorca osvajanja Carigrada). Dok se pravoslavni Bugari tuku sa rimokatoličkim krstašima, Stefan osvaja Niš, Vranje i Polog. Bugarska i Latinsko carsto potom u obrtu sklapaju savez, ali ih naša vojska sve tuče.

 

Konačno, Stefan se okreće rimskom papi i traži kraljevsku krunu. Uradio je on to još 1204. godine kada je povratio Rašku, ali se tada tome protivio Vukan koji je na glavi imao dukljansku kraljevsku krunu i hteo da bude jedini srpski kralj. Desetak godina nakon pomirenja dva Nemanjića, Stefan ponovo traži od Vatikana kraljevski venac, i ovoga ga puta i dobija, od pape Honorija III.

 

Sveti kralj Stefan Prvovenčani na srednjevekovnoj fresci. Foto: Wikipedia

Sveti kralj Stefan Prvovenčani na srednjevekovnoj fresci. Foto: Wikipedia

 

Tako 1217. godine u manastiru Žiča posebni papski legat koji je preko Splita došao u Srbiju kruniše Stefana koji postaje Prvovenčani (što znači prvi među Nemanjićima koji je ovenčan kraljevskom krunom, iako je tehnički drugi jer je Vukan nosio dukljansku kraljevsku krunu; komplikovano, zar ne? uglavnom, možda je baš zato to moralo biti naglašeno).

 

Ovo znači da je, što se tiče Rima i Zapadne Evrope, Srbija nezavisna država. Vladari Duklje time i formalno prestaju da nose kraljevsku titulu koja se trajno seli u Rašku.

 

Sveti Sava, freska u manastiru Mileševa iz 13. veka. Foto: Wikipedia Commons/Kaster

Sveti Sava, freska u manastiru Mileševa iz 13. veka. Foto: Wikipedia Commons/Kaster

 

Konačno, kada je dve godine kasnije Sveti Sava izdejstvovao autokefalnost srpske arhiepiskopije, stekli smo sve srednjevekovne atribute državnosti.

 

Ako ćemo ovaj događaj da obeležimo 4. januara 2017. godine, red je da već sada počnemo da se spremamo. Što se tiče ideje iz naslova, moramo da kažemo da mi zauzimamo neutralan stav što se tiče obnove monarhije; naslov samo ukazuje na trend raspoloženja među građanima Srbije koji ide ka obnovi kraljevstva u njegovoj ustavnoj, parlamentarnoj, demokratskoj formi.

 

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srbija i Crna Gora

    9. avgust 2015 | 14:27

    Smešni su ovi Hrvati, hiljadu godina nisu imali državu, bili robovi, dok ih srpski kralj nije oslobodio, a sad oni komentarišu Nemanju, prisvajaju Teslu, a u njegovom kraju počistili sve Srbe i to na najsurovije načine.

  • Srpski knez od Žumberka

    9. avgust 2015 | 14:15

    hrvati ne postoje to su samo Srbi katolici

  • Г&Н

    9. avgust 2015 | 10:06

    На месту где је Немања дочекао Барбаросу се налази црква. Ових дана се ту "традиционално" одржава вашар, не знам више који пи реду. Да ли треба да нам приоритет буде очување културне баштине, или је црквено двориште место где треба да се дешавају овакве "културне манифестације"?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA