NAJBRUTALNIJI SERIJSKI UBICA SVIH VREMENA: Zanemećete kada čujete za njegove sadističke zločine (VIDEO)

- Ni za čim nisam žalio. Mrzim ceo prokleti ljudski rod - napisao je u svojoj autobiografiji u zatvoru

  • 4

Ovaj čovek nije poznat kao Ted Bandi, ali je jedan od, ako ne i najveći zločinac među serijskim ubicama. Nikada se nije pokajao i do kraja je verovao da su njegovi zločini najbolja moguća "promena" za ljude koje je ubijao ili najbrutalnije zlostavljao.

MONSTRUMI NA SLOBODI: Ovo su serijske ubice koje nikada nisu uhvaćene

Karl Panzram, istetovirani džin visok skoro 2 metra sa hladnim sivim očima, 1920. godine isplovio je za Angolu kao pomorski trgovac, da bi tamo počinio najjezivije zločine koje je svet ikada video.

Nakon dolaska u Lobito, malu benglasku provinciju u Angoli, Panzram je angažovao lokalne vodiče za lovačku ekspediciju na krokodile. Ali, Panzram je imao na umu nešto drugačiji lov... Kada su se ukrcali na kanue, Panzram je pucao na članove svoje posade da bi njihovim leševima hranio krokodile.

Ova ogavnost bila je samo jedan od mnogih zločina, uključujući i 21 ubistvo i više od 1.000 silovanja dečaka i muškaraca. Panzram je s ponosom priznao da je počinio sve ove zločine. Za razliku od šarmantnih i lukavih serijskih ubica, Ted Bandija i Rodni Alkala, Panzram je bio i ostao brutalno iskren.

NA SAMO 7 SATI OD BEOGRADA: Ova žena je ubijala mlade devojke i mazala se njihovom krvlju! (FOTO) (VIDEO)

- Ni za čim nisam žalio. Mrzim ceo prokleti ljudski rod - napisao je u svojoj autobiografiji u zatvoru.

Da li je njegovo stanje zaista bilo toliko loše? Da, barem prema izveštajima stručnjaka koji su studirali njegov slučaj i utvrdili da uzroci njegovog zla, kao što to obično biva sa psihopatama, vuku korene iz ranog detinjstva.

Panzram je rođen u siromašnoj porodici u Minesoti 1891. godine, a napustio je svoju porodičnu kuću kada je imao samo 8 godina. Ubrzo nakon toga, hapšen je kao maloletni delikvent zbog niza provala i završio je u popravnom domu "Crveno krilo". Tamo je "završio svoju školu" i postao sadista.

U "Crvenom krilu" su ga silovali, kažnjavali, tukli i na razne druge načine se iživljavali na njemu. Sve to dovelo ga je do zaključka da "je život najgora kazna, da će ići svetom i ostavljati pustoš iza sebe".

Kada su ga konačno otpustili iz popravnog doma, godinama je živeo na teretnim vagonima. U tom periodu silovala ga je banda transseksualaca čineći od njega "još tužnijeg, bolesnijeg, ali pametnijeg dečaka". U 1915. godini Panzram je obilazio Ajdaho, Kaliforniju i ostale države duž reke Kolumbije, paleći i obijajući zgrade i silujući sve mlade muškarce i zanemoćale na koje je nailazio.

Tada je osuđen na sedam godina zatvora u državi Oregon zbog provale. Da bi ga kaznili za loše ponašanje u zatvoru, čuvari su ga obesili da visi na glavi i držali ga tako nedeljama, dok su se njime hranile bubašvabe.

Odmah nakon bekstva iz zatvora 1918. godine, Panzram je počinio svoje prvo ubistvo. Posadu koju je angažovao na putu za Angolu je napio, sačekao da zaspe i sve ih poubijao. Pre nego što je krenuo na "ekspediciju na krokodile" u Angoli silovao je dečake, a gladne krokodile je hranio vodičima.

Tek 1928. godine Panzram je uhapšen zbog niza provala i zatvoren u Vašingtonu. Tek tada i tamo je Panzrama "svet pomilovao": naleteo je na stražara Henrija Lesera sa kojim se sprijateljio. Džon Borovski, koji je režirao film o Panzramu 2012. godine rekao je da "niko nikada nije bio bolji prema Karlu".

Panzram je osuđen na 25 godina zatvora, gde je napao perača veša čeličnom šipkom, da bi mu kazna bila preinačena na smrt vešalima, a tada je odbio pomoć organizacije za ljudska prava da ga spasu vešala. Nakon života u kojem su ga zlostavljali i u kojem je još više zlostavljao vešala su bila garancija mira za ovog sadistu. On je konačno pogubljen 1930. godine u septembru, a dok je išao prema vešalima vikao je na dželata: "Požuri propalice, dok ti otežeš mogao bih da zakoljem još 10 ljudi!"

1970. godine objavljena je Panzramova autobiografija "Ubica - Dnevnik jednog krvnika".

- Karl je zaista odličan pisac - rekao je Džo Koleman, koji je radio dizajn korica za knjigu.

Reditelj Borovski smatra da ovakve autobiografije pomažu izučavaocima da razumeju umove najbrutalnijih zločinaca na svetu.

Panzramova autobiografija je najbolja lekcija čovečanstvu, da ne stvara više čudovišta poput njega - rekao je Borovski.

Od sada Telegraf pratite i na Vajberu!

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • H r v a t Srbija

    13. oktobar 2015 | 07:28

    Amerikanci su sampioni samo u bolesnim stvarima jos jedan od dokaza

  • victoria

    13. oktobar 2015 | 02:02

    Takodje knjige i filmovi o ubicama mogu biti podsticaj sociopatma da ubijaju radi slave.

  • Edis Pazarac

    13. oktobar 2015 | 01:24

    A brejvik?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA