Borba protiv ISIS-a mogla bi da izazove i ovih 10 RATOVA. Evo da li je Srbija u opasnosti (FOTO)

Glavni razlog za nove ratove je strategija američke vojska koja se oslanja na regionalne saveznike koji su i sami veoma često u međusobnom sukobu

  • 7

Granice Islamske države se lagano smanjuju, a uporišta koja džihadisti imaju u Iraku i Siriji nestaju jedno po jedno. Međutim, analitičari predviđaju da nas nakon uništenje ISIS-a očekuje još ratova, a deset frontova koje ćemo pomenuti u nastavku se mogu otvoriti i brže nego što mnogi misle. U nastavku pogledajte da li je i Srbija među njima.

 

U Siriji zbog Kurban Bajrama postignuto primirje na nedelju dana!

 

Glavni razlog za nove ratove je strategija američke vojska koja se oslanja na regionalne saveznike koji su i sami veoma često u međusobnom sukobu.

 

Iako svi američki saveznici na području Iraka i Sirije smatraju Islamsku državu za neprijatelja, većina njih se i među sobom smatra protivnicima.

 

Kako se oslobađaju teritorije koje su bila pod kontrolom ISIS-a, tako ih ove militantske grupe preuzimaju, što može dovesti do sukoba sa drugim grupama koje takođe žele kontrolu nad određenim područjem.

 

1. Rat između sirijskih kurdskih sila koje pomaže Amerika i arapske sile koje pomažu Turci

 

Ovaj rat je zapravo već počeo i jedan je od komplikovanijih. Turska, koja vodi rat u svojoj zemlji protiv kurdskih separatista, je sa oprezom posmatrala kako Amerikanci pomažu sirijskim Kurdima da preuzmu kontrolu u severoistočnoj Siriji.

 

Kada je Turska pre dve nedelje intervenisala u Siriji kako bi pomogla sirijskim pobunjenicima da osvoje deo teritorije Islamske države, to je bio jasan znak da su im pored džihadista mete i Kurdi. Sukob je od tada samo eksalirao, a iako je Amerika obe strane savetovala da prekinu međusobnu vatru, i dalje nije poznato kako će se ovaj sukob završiti.

 

Na sledećoj strani pročitajte koja je šansa da izbije rat između Turske i Kurda u Siriji.

 

 

2. Rat između Turske i Kurda u Siriji

 

Foto-ilustracija: Tanjug/AP

Foto-ilustracija: Tanjug/AP

 

Ovaj rat bio bi sličan prethodnom, ali mnogo većih razmera. 

 

Za sada, Turska je svoj upad u Siriju ograničila samo na delove koji su okupirane od strane ISIS-a u kojoj živi uglavnom arapsko stanovištvo. Međutim, Turci se plaše kurdske države koja polako raste na njihovoj istočnoj granici.

 

Kurdi su proglasili nezavisnu teritoriju ranije ove godine, a Turska sada na granici gradi zid kako bi ih blokirala. Ukoliko tenzije nastave da rastu, direktna turska invazija je neminovna, a problem je što na toj kurdskoj teritoriji i dalje postoji mali broj američkih trupa koje su tamo stacionirane.

 

Na sledećoj strani pročitajte šta može doneti sukob sirijskih Kurda sa vladom ove zemlje.

 

 

3. Sirijski Kurdi protiv sirijske vlade

 

Foto-ilustracija: Tanjug/AP/SANA

Foto-ilustracija: Tanjug/AP/SANA

 

Sirijska vlada se takođe oseća ugroženom teritorijalnim ambicijama koje Kurdi imaju. Donedavno, ove dve struje su održavale određen vid saradnje, a sirijski predsednik Bašar Al-Asad u nekoliko navrata priznao je da njegova vlada snabdeva Kurde sa oružjem.

 

Međutim, saradnja je prestala od kada su Kurdi proglasili autonomiju, a od tada su počeli i međusobni sukobi.

 

Trenutno je prekid vatre između sirijske vlade i Kurda, ali se želja Kurda da sami vladaju određnom teritorijom kosi sa Bašarovom željom da zadrži suverenost čitave sirijske teritorije.

 

Na sledećoj strani pročitajte mogući rat između SAD i Sirije koji može eskalirati uništenjem Islamske države.

 

 

4. Amerika protiv Sirije

 

Foto: AP/Tanjug

Foto: AP/Tanjug

 

Ovo je sukob koji je mogao da eskalira veliki broj puta, još od kada je pre pet godina Barak Obama podržao svrgavanje Bašara Al-Asada. S obzirom na to da rat još uvek nije počeo, barem ne zvanično, je dovoljan dokaz koliko obe strane žele da izgube sukob. Međutim, krajnji sukob će po svemu sudeći biti neminovan.

 

Trenutno postoji nekoliko frontova na kojima bi sukob sa Islamskom državom mogao da Amerikance dovede u diretkan sukob sa Bašarovom vladom. Među tim frontovima je i grad Raka, gde su u junu i američka i sirijska vojska bile prisutne.

 

Na sledećoj strani pročitajte šta može doneti otvoren sukob Turske i Sirije.

 

 

5. Turska protiv Sirije

 

Foto: AP/Tanjug

Foto: AP/Tanjug

 

Turska intervencija u Siriji je za sada svedena na borbu sa džihadistima i Kurdima. Oni su ovu priliku takođe iskoristili za poboljšanje odnosa sa Rusijom i Iranom, Asadovim najbitnijim saveznicima, koji su turskoj intervenciji u severoistočnoj Siriji dali zeleno svetlo.

 

Ukoliko turska borba sa Islamskom državom prođe dobro, njihova vojska će se uskoro naći na liniji fronta sa sirijskom vladom koja se bori za grad Alepo. Tada bi stvari mogle da postanu problematične.

 

Na sledećoj strani pročitajte šta se može dogoditi ukoliko se sukobe irački Kurdi i vlada ove zemlje.

 

 

6. Irački Kurdi protiv vlade Iraka

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

U istočnoj Siriji gde se teritorija Islamske države graniči sa Irakom, situacija je stabilnija, ali i dalje veoma opasna i komplikovana. Kao što su sirijski Kurdi zauzeli teritorije koje otežavaju ujedinjenje Sirije, tako su i irački Kurdi istu stvar uradili u svojoj zemlji.

 

Iračka vlada koju podržavaju Amerikanci namerava da ove teritorije povrati odmah nakon što se reši pretnja pod imenom ISIS, a irački Kurdi poručuju da se bez borbe neće odreći tog područja.

 

Na sledećoj strani pročitajte o mogućem sukobu iračkih Kurda i šiitske vojske

 

 

7. Sukob iračkih Kurda i šiitske vojske

 

Šiiti u Iraku. Foto: AP/Tanjug

Šiiti u Iraku. Foto: AP/Tanjug

 

Uzrok ovog rata je isto kao i kod prethodnog, s tim što je ovaj već počeo da bukti lagano. Šiitska vojska, mnoga od njih podržana je od strane Irana, preuzela je vodeću ulogu u osvajanju određenih teritorija Islamske države, potiskujući militante severno od Bagdada. Na tom putu naišli su na kurdske vojnike koje podržava američka vojska, a jedan sukob se već dogodio kod mesta Tuz Kurmatu.

 

Međutim, Kurdi nisu ujedinjeni ni u Siriji, ni u Iraku, što dovodi do sledećeg rata o kojem možete pročitati više na sledećoj strani.

 

 

8. Kurdi protiv Kurda

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

Ovaj scenario je najkomplikovaniji od svih, ali je daleko od nemogućeg. Kurdi su međusobno jako podeljeni u vezi svih stvari, osim toga da žele da stvore kurdsku državu.

 

Kurdi u Iraku su podeljeni na dva dela, a međusobno su krvavi građanski rat vodili devedesetih godina. Jedna od tih frakcija je zakleti neprijatelj Kurda koji kontrolišu severnu Siriju, dok je druga pak u prijateljskim odnosima sa sirijskim Kurdima.

 

Konflikt između Kurda koje podržavaju Amerikanci je moguć i u Iraku i u Siriji.

 

Na sledećoj strani pročitajte više o ratu između Sunita, Šiita i Kurda.

 

 

9. Suniti protiv Šiita i/ili Kurda

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

U cilju uništenja Islamske države, gradovi i sela u kojima su Suniti većinsko stanovništo bivaju uništeni od strane Kurda ili Šiita. Mnogi Suniti se udružuju sa jednima ili drugima kako bi pobedili džihadiste.

 

Međutim, postoje izveštaji nasilja koje Šiiti i Kurdi sprovode nad Sunitima koje oslobode od džihadista, a koji uključuju prisilno raseljavanje i masovno pritvaranje muškaraca. S tim u vezi, pobuna Sunita je veoma moguća.

 

Na sledećoj strani pročitajte do čega bi moglo da dovedu ostaci uništene Islamske države.

 

 

 10. Ostaci Islamske države protiv svih

 

Foto: Wikipedia/High Contrast, Profimedia/Zuma Press - News

Foto: Wikipedia/High Contrast, Profimedia/Zuma Press - News

 

Islamska država i dalje kontroliše veliki deo teritorije Iraka i Sirije,a ofanziva za kontrolu Mosula i Rake će tek početi.

 

Ukoliko se saveznici koji treba da započnu ofanzivu međusobno bore, ova ofanziva bi mogla da bude odložena. Ako trenutni rat pokrene lanac ratova, Islamska država bi i te kako mogla da preživi i ojača.

 

(Telegraf.rs / Izvor: washingtonpost.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • ,Sumadinac

    12. septembar 2016 | 23:35

    Americka ekonomija je oslonjena na vojnu industriju i ako nema ratova oni su u krizi

  • Dragan

    13. septembar 2016 | 08:02

    Dobro je nema nasih cetnika protiv njihovih partizana

  • musa

    13. septembar 2016 | 06:17

    Ратови се не дешавају сами од себе,неко,коме је то у интересу их произведе.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA