DAN MUZEJA NIKOLA TESLA: Kako je osnovan i kako su stvari velikog naučnika stigle iz Njujorka u Beograd? (FOTO)
Danas se obeležava Dan Muzeja Nikole Tesle, jedinstvene institucije nauke i kulture u Srbiji, a i u svetu. Ovaj muzej postoji više od šest decenija i jedini je koji čuva originalnu i ličnu zaostavštinu Nikole Tesle.
ZAVIRITE prvi u TAJNI DOSIJE FBI i DRAGOCENU zaostavštinu velikog MIHAJLA PUPINA!
U njemu se nalazi više od 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, ali i više od 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata, više od 1.500 fotografija i staklenih fotoploča originalnih tehničkih predmeta, instrumenata i uređaja i više 1.000 planova i crteža.

Podestimo, Muzej Nikole Tesle u Beogradu je otvoren za javnost 20. oktobra 1955. godine i bio je prvi tehnički muzej u Jugoslaviji. Ovom prilikom predstavljena je stalna postavka na kojoj su posetioci mogli posmatrati verno izrađene modele po Teslinim nacrtima. Jedan od njih, možda i najčuveniji, pokazuje dejstvo obrtnog magnetnog polja. Isto ono jaje koje je zadivilo posetioce Svetske izložbe u Čikagu 1893. godine je predstavljeno i beogradskoj publici. Izloženi su i prvi Teslini indukcioni motori, maketa hidrocentrale koja ilustruje Teslin polifazni sistem prenošenja, razni generatori, transformatori i teledirigovana maketa broda.

Za posetioce je danas svakako najatraktivniji Teslin transformator sa antenom na kome se zasniva fluorescentno svetlo.
Kako su Tesline stvari dospele iz Njujorka u Srbiju?
Posle smrti Nikole Tesle, staranje o njegovoj imovini je prema sudskoj odluci američkih vlasti iz januara 1943. godine, pripalo Savi Kosanoviću, sinu Tesline najmlađe sestre Marice. Sava Kosanović srpski političar, publicista i diplomata je u to vreme bio član Vlade Kraljevine Jugoslavije u izbeglištvu i boravio je u Njujorku.

Celokupna imovina Nikole Tesle je posle njegove smrti zapakovana, zapečaćena i predata Službi za čuvanje imovine stranaca. Iz hotela Njujorker ona je preneta u "Magacine i skladišta Menhetn" u kome su se od ranije već nalazile smeštene neke Tesline stvari.
Zalaganjem Save Kosanovića 1951. godine su konačno svi lični predmeti i spisi Nikole Tesle preneti u Beograd. Sava Kosanović ih je potom poklonio državi.
Upakovana u 60 različitih "paketa", kofera, metalnih sanduka, bačvi, zaostavština Nikole Tesle je brodom "Srbija" uplovila u luku Rijeka septembra 1951. godine. Potom je vozom preneta u Beograd gde je smeštena na Elektrotehnički fakultet. Juna 1952. godine, sa Elektrotehničkog fakulteta, ona je preneta u "Genčićevu vilu" u tadašnjoj ulici Proleterskih brigada 51, u kojoj se i danas nalazi Muzej.

Kako je osnovan Muzej Nikole Tesle
Na predlog Saveta za nauku i kulturu Vlade, vlada FNRJ donela je 5. decembra 1952. godine Rešenje o osnivanju Muzeja Nikole Tesle. Ovo rešenje potpisao je Josip Broz Tito. Iste godine, za prvog direktora je izabran profesor Filozofskog Fakulteta Veljko Korać, stoji na sajtu nikolateslamuseum.org.
Nakon osnivanja Muzeja i sređivanja arhivskog materijala započete su pripreme za izvedbu stalne postavke koje su trajale u periodu od 1953. do 1955. godine. Projekat preuređenja prizemlja Genčićeve vile je 1955. godine uradio arhitekta Slobodan M. Vasiljević Macoka, student profesora Nikole Brašovana. Organizovanjem prizemlja u tri celine, povezane kružnim tokom, korišćenjem svedene geometrije, uvođenjem kontrasta plafonskih i zidnih obloga uspeo je da ostvari utisak ozbiljnosti izložbenog prostora a ujedno i da se značajno afirmiše kao arhitekta.

Godinu 1957. možemo smatrati početnom godinom muzeološke delatnosti Muzeja Nikole Tesle jer je tek tad, urnom koja je doneta u Muzej, bila upotpunjena stalna postavka. Od 9. oktobra 1969. Muzej je u vlasništvu grada Beograda jer su, odlukom objavljenom u Službenom listu SFRJ, sporazumno preneta osnivačka prava i obaveze sa Federacije na grad Beograd.

(Telegraf.rs / nikolateslamuseum.org)
Video: Porfirije: Sazvežđe srpskih mučenika rasuto je po svim krajevima naše zemaljske postojbine
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Goca
Lepo je saznati nesto više o našem velikana, muzeju i svemu bitnom vezano za njega.
Podelite komentar
NAPOLEON
Lepa prica o coveku koji zasluzije vise od memoara,ali na zalost klima u nasem drustvu su starlete i silikoni.Da je tekst posvecen muzeju seksualnih pomagala bilo bi na stotine komentara.Dakle,potencija ne manjka u Srbiji,a sve drugo -pa cak i Tesla su eto,clanak vise na portalu.
Podelite komentar