Beograđanin koji je napisao prvu naučno-fantastičnu dramu na svetu, rođeni je brat našeg velikog umetnika (FOTO)

Za vreme Prvog svetskog rata otišao je u Rusiju gde je vodio propagandu o borbi Srbije, a u Odesi prikupljao jugoslovenske dobrovoljce

  • 0

Dragutin J. Ilić, srpski književnik, dramaturg, novinar i političar, rođen je 14. februara 1858. godine, u Beogradu. Potekao je iz poznate pesničke porodice Ilić: otac mu je bio Jovan Ilić, a brat Vojislav Ilić. Počeo je da piše još od gimnazijskih dana, sarađujući u časopisima "Javor" i "Otadžbina".

Aleksa Šantić: Otkako sam bolje upoznao ovaj pošteni srpski narod u Nevesinju, verujem u vaskrs domovine!

Očiju tvojih da nije, ne bi bilo neba u malom našem stanu: Prošlo je 26 godina od smrti Vaska Pope (FOTO)

Najviše zanimanja u pisanju pokazao je za poeziju i dramu.

Narodno pozorište u Beogradu je 1. marta 1881. godine izvelo njegovu dramu "Vukašin". Pisao je i pesme, romane, pripovetke, putopise i pozorišne kritike.

Napisao je 13 drama, najčešće sa motivima prolaznosti i tragičnosti života. Ipak, ovaj Beograđanin će svoj pečat svetskoj dramaturgiji dati time što je 1889. godine napisao prvu naučno-fantastičnu dramu na svetu – "Posle milijon godina".

Na povlačenje iz književne javnosti dobrim delom uticalo je to što ga Jovan Skerlić nije uvrstio u svoju Istoriju nove srpske književnosti. Pred kraj života Ilić se potpuno povukao provodeći buran život i negirajući grupu okupljenu oko Srpskog književnog glasnika, što je dodatno uticalo na rani književni zaborav.

Foto: Wikimedia/Milan Jovanović Foto: Wikimedia/Milan Jovanović

Od 1901. u Bukureštu je pokrenuo list Pravoslavni istok koji je izlazio na ruskom i francuskom jeziku, a bio je namenjen ruskoj publici za obaveštavanje o propustima ruske politike na Balkanu. List je ubrzo bio zabranjen, a Ilić se vratio u Srbiju i ponovo se bavio književnim radom.

Za vreme Prvog svetskog rata otišao je u Rusiju gde je vodio propagandu o borbi Srbije, a u Odesi prikupljao jugoslovenske dobrovoljce. Već zaboravljen u književnoj stvarnosti, umro je 1926. godine.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA