ZLOČIN BEZ KAZNE: Godišnjica ubistva rezervista JNA na Koranskom mostu

Danas se navršava 21 godina od zločina na Koranskom mostu u Karlovcu, gde je ubijeno 13 rezervista JNA, koji su napadnuti i pored dogovora sa hrvatskim snagama da će biti bezbedno propušteni, saopštio je dokumentaciono-informativni centar "Veritas".

Pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Hrvatske u Karlovcu su, ispred mosta na Korani, 21. septembra 1991. godine, zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište" prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, a koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje.

Po predaji, grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pešice preko Koranskog mosta.

Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i počeli "krvavi pir" u kom su trinaestorica likvidirana.

Od četvorice preživelih, trojica su se, među njima i jedan sa teškim povredama, spasli skokom sa mosta, dok se četvrti u toku noći sa teškim povredama iskobeljao ispod mrtvih saboraca.

Za ovaj zločin, pod pritiskom međunarodne zajednice, Okružno tužilaštvo u Karlovcu u maju 1992. podiglo je optužnicu protiv Mihajla Hrastova, pripadnika "posebne jedinice Policijske uprave Karlovac" zbog krivičnog dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava - protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.

Županijski sud u Karlovcu je tri puta - 1993, 2002. i 2007. godine optuženog oslobađao optužbe "zbog postupanja u nužnoj odbrani", dok ga je Vrhovni sud Hrvatske tri puta proglašavao krivim i osuđivao na kazne zatvora.

Prvi put ga je maja 2009. u drugom stepenu osudio na osam godina, drugi put novembra 2009. u trećem stepenu na sedam godina i treći put 7. septembra ove godine na četiri godine, iako je za ovo delo zaprećena minimalna kazna od deset godina zatvora.

Do ponovljenog suđenja pred VSH došlo je nakon što je Ustavni sud Hrvatske (USH) svojom dubioznom presudom 2010. ukinuo njegovu treću i jedinu pravosnažnu presudu zbog toga što nije javno objavljena, iako je optuženom pismeno uručena dan kasnije, podseća "Veritas".

Od "priznanja" da je sam likvidirao trinaestoricu pripadnika JNA, Hrastov je napredovao u službi i dobijao prizananja, pa ga je 1995. povodom Dana državnosti "za junački čin u ratu" odlikovao tadašnji vrhovni komadant oružanih snaga i predsednik Franjo Tuđman "Redom Nikole Šubića Zrinskog".

Karlovačka županija mu je 1996. dodelila "posebno priznanje kao jednom od šestorice zaslužnih građana", a nosilac je i mnogih drugih visokih državnih odličja - spomenice Domovinskog rata, medalje za "Oluju", spomenice Domovinske zahvalnosti.

Nadležno tužilaštvo se, kako navodi "Veritas", ne oglašava o pitanju proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce ovog, jednog od prvih ratnih zločina u ratu od 1991. do 1995. nad pripadnicima JNA, tada jedine legitimne vojske u SFRJ, u čijem sastavu je formalno pravno još uvek bila i Hrvatska.

Hrastov je nakon kraćeg boravka u zatvoru pušten na slobodu, na kojoj se nalazi i posle objavljivanja najnovije presude USH.

Iako ni ova poslednja presuda još nije pravosnažna, a obe su stranke najavile i žalbe protiv nje, ovaj proces je već sada u regionu apsolutni rekorder po dužini aktivnog trajanja jednog krivičnog sudskog procesa za ratne zločine.

(Telegraf.rs / Tanjug)