DIJALOG SRPSKIH I KOSOVSKIH NOVINARA: Nedostatak informacija vodi ka pristrasnosti

Najveći problemi u izveštavanju o srpsko-kosovskim odnosima su teško pronalaženje informacija, indiferentnost ključnih aktera za terenska istraživanja, strah od objavljivanja činjenica, ali i nedostatak novinarske smelosti

  • 0

U Hotelu "Palas" u okviru projekta "Novinari to mogu", koji organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava, održana je diskusija više od 20 novinarki i novinara na temu saradnje medija iz Srbije i s Kosova, a bilo je reči i o objektivnom izveštavanju o dijalogu Beograda i Prištine.

Radi uspešnije saradnje projekat je organizovan u dve etape koje uključuju posetu novinara iz Srbije Prištini i dolazak kosovskih novinara u Beograd, kako bi zajednički radili na uspostavljanju nepristrasnog izveštavanja o temama bitnim za oba društva. Uočeno je da građani jako malo znaju o dijalogu Beograd - Priština i primeni dogovorenih odredbi, da se izveštava većinom površno, postoji problem upotrebe određene terminologije i nema relevantnih informacija o uticaju politike na svakodnevni život ljudi.

Kada je reč o dijalogu Beograd - Priština jedini sagovornici, koji se pominju u medijima koje smo analizirali, na osnovu kriterijuma relevantnosti, uticaja na publiku i sa aspekta strukture vlasništva bili su Borko Stefanović i Edita Tahiri, istakla je Tamara Kaliterna iz Inicijative.

- U osam rundi pregovora koliko ih je bilo, svi izveštaji imaju samo dve fotografije, što pokazuje indiferentnost prema pregovorima. Runde su bile prikazane jedna po jedna a ne u kontinuitetu i sa podsećanjem, tako da ne znamo da li je neka runda bila pomak napred ili nazad u pregovorima. Takođe, kao akteri se pojavljuju Borko Stefanović, Međunarodna zajednica i Edita Tahiri, ali niko nije pozvao nekog u Briselu za izjavu, što ukazuje na egoizaciju uloge Srbije kao najvažnije strane u pregovorima - rekla je ona.

O dešavanjima na severu Kosova malo se zna, jer kosovski novinari gotovo da nemaju pristup tom delu, a novinari iz Srbije često imaju probleme u radu i nalaženju sagovornika.

Kosovski novinari su generalno upoznati sa činjenicama na tom delu teritorije, ali nedostaje terensko istraživanje. Za kosovske predstavnike medija neophodna je promena registarskih tablica pri ulasku na severni deo, ponekad i lažne legitimacije ili poseta u okviru neke od stranih novinarskih ekipa.

U diskusiji su navedeni i problemi nedostatka kreativnosti u izveštavanju, istraživačkog novinarstva, zauzimanje "našeg" ili "njihovog " ugla,  prisutnost govora mržnje, naročito vidljivog u elektronskim medijima, gde ne postoji kultura editovanja komentara čitalaca.

Projekat "Novinari to mogu" sprovodi se uz podršku ambasade Kraljevine Holandije i fondacije "Robert Boš" (Robert Bosch Stiftung).

(Lj. Vučetić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA