VERNICIMA SREĆNA SLAVA: Danas je Sveti Nikola

Sveti Nikola, zaštitnik putnika, moreplovaca i dece, najčešća je krsna slava u srpskom narodu, gde, kako se kaže, jedna polovina slavi, a druga ide u goste

  • 1

Sveti Nikola, jedan od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitinik putnika, moreplovaca, ribara i dece, najčešća je krsna slava u srpskom narodu.

Na Zapadu se Sveti Nikola proslavlja 6. decembra po starom, dok je na Istoku uvek istog datuma - 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je svetitelj preminuo.

Obično se kaže da gotovo polovina pravoslavnog stanovništva slavi ovog sveca, dok je druga polovina tog dana u gostima. Sveti Nikola je i hramovna, manastirska slava SPC-a, a ime ovog svetitelja nosi više od 600 crkava u Srbiji.

U Bariju se nalazi najveći hram posvećen Svetom Nikoli, stecište hodočasnika i vernika koji se mole za pomoć i zaštitu. Neki hrišćani proslavljaju ovaj dan 22. maja u znak sećanja na prenos njegovih moštiju 1096. godine iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari u Italiji, zbog čega Svetog Nikolu nazivaju arhiepiskopom mirlikijskim, a u Italiji svetiteljem iz Barija.

U zemljama zapadne Evrope veruje se da je Sveti Nikola Deda Mraz, zaštitnik dece koji mališanima donosi poklone. Kako ni sam svetac nije darivao javno, deci se tokom noći u čarape stavljaju pokloni. Zaštitnik je grada Amsterdama.

Stari moreplovci su verovali da se na ovaj dan ne isplovljava a u čast svetitelja brodovi su ostajali usidreni u lukama.

Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana. Još kao dete Nikola je pokazivao sklonost ka duhovnom svetu. Kada je završio školu, želeo je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, "proizveo" za sveštenika grada Mira.

Zamonašio se u manastiru Novi Sion, a kako je bio izuzetno milosrdan nakon smrti roditelja, razdelio je siromašnima svu nasleđenu imovinu.

Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu. 

Na trpezi su obavezni žito, kolač i slavska sveća. Domaćice pripremaju posna predjela, većinom povrće u raznim varijantama, salate, a obavezne su posne sarmice, prebranac, podvarak sa sušenom ribom (većinom šaran kao pržena riba) i po nekoliko vrsta posnih sitnih kolača.

(Lj. V.)

 

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Goran Paracin

    19. decembar 2012 | 07:59

    Da je sretna slava i jos mnogo vekova da je slavimo

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA