VERNICIMA SREĆNA SLAVA: Danas je Sveti Nikola
Sveti Nikola, jedan od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitinik putnika, moreplovaca, ribara i dece, najčešća je krsna slava u srpskom narodu.
Na Zapadu se Sveti Nikola proslavlja 6. decembra po starom, dok je na Istoku uvek istog datuma - 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je svetitelj preminuo.
Obično se kaže da gotovo polovina pravoslavnog stanovništva slavi ovog sveca, dok je druga polovina tog dana u gostima. Sveti Nikola je i hramovna, manastirska slava SPC-a, a ime ovog svetitelja nosi više od 600 crkava u Srbiji.
U Bariju se nalazi najveći hram posvećen Svetom Nikoli, stecište hodočasnika i vernika koji se mole za pomoć i zaštitu. Neki hrišćani proslavljaju ovaj dan 22. maja u znak sećanja na prenos njegovih moštiju 1096. godine iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari u Italiji, zbog čega Svetog Nikolu nazivaju arhiepiskopom mirlikijskim, a u Italiji svetiteljem iz Barija.
U zemljama zapadne Evrope veruje se da je Sveti Nikola Deda Mraz, zaštitnik dece koji mališanima donosi poklone. Kako ni sam svetac nije darivao javno, deci se tokom noći u čarape stavljaju pokloni. Zaštitnik je grada Amsterdama.
Stari moreplovci su verovali da se na ovaj dan ne isplovljava a u čast svetitelja brodovi su ostajali usidreni u lukama.
Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana. Još kao dete Nikola je pokazivao sklonost ka duhovnom svetu. Kada je završio školu, želeo je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, "proizveo" za sveštenika grada Mira.
Zamonašio se u manastiru Novi Sion, a kako je bio izuzetno milosrdan nakon smrti roditelja, razdelio je siromašnima svu nasleđenu imovinu.
Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.
Na trpezi su obavezni žito, kolač i slavska sveća. Domaćice pripremaju posna predjela, većinom povrće u raznim varijantama, salate, a obavezne su posne sarmice, prebranac, podvarak sa sušenom ribom (većinom šaran kao pržena riba) i po nekoliko vrsta posnih sitnih kolača.
(Lj. V.)
Video: "Trebalo je ranije da kaže" Dinča otkrio što nije došao na koncert Baneta Mojićevića
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Goran Paracin
Da je sretna slava i jos mnogo vekova da je slavimo
Podelite komentar