Jevrejsko blago koje su oteli nacisti i dalje čeka svoje vlasnike

Od dolaska Hitlera na vlast pa sve do kraja Drugog svetskog rata ukradena imovina bogatih Jevreja, i to u prvom redu nakit i umetnički predmeti, deljeni su nacional-socijalističkim čelnicima i do dan-danas nisu vraćeni vlasnicima

  • 0

Adolf Hitler došao je na vlast 30. januara 1933.godine. Ubrzo su usledili progoni Jevreja i neistomišljenika čija je imovina konfiskovana. Oduzeti umetnički predmeti i dan-danas se nalaze u nemačkim muzejima i čekaju na svoje vlasnike.

Sat sa dragim kamenjem bio je poklon Evi Braun za njen 27. rođendan. "Za 6. 2. 1939, najsrdačnije, A. Hitler", piše na stražnjoj strani sata koji je deo nasledne mase dugogodišnje Hitlerove ljubavnice kojom se oženio neposredno pre izvršenog samoubistva.

Taj sat je, zajedno s drugim nacističkim blagom, već decenijama sklonjen daleko od očiju javnosti u Novoj pinakoteci u Minhenu. Tu se nalaze i drugi vredni predmeti koji su nekad pripadali nacional-socijalističkim čelnicima, npr. zlatne manžetne, zlatni bokal za šampanjac i vredan nakit Hermana Geringa.

NEPOZNATO POREKLO BLAGA

Odakle potiče zlatni sat za Evu Braun, nije poznato. Možda ga je Hitler naručio od nekog umetnika, a možda je pripadao i nekoj jevrejskoj porodici. Od dolaska Hitlera na vlast 30. januara 1933. pa sve do kraja Drugog svetskog rata ukradena imovina bogatih Jevreja, i to u prvom redu nakit i umetnički predmeti, redovno su deljeni nacional-socijalističkim čelnicima.

Od kraja Drugog svetskog rata protekle su decenije, ali i dalje za brojne predmete nije moguće utvrditi kome su nekada pripadali, ili drugim rečima, kome bi trebalo da budu vraćeni.

U stvari, to pitanje barem je teoretski rešeno u izjavi iz Vašingtona iz 1998. godine. Nju je potpisalo 40 država, među kojima i Nemačka. One su se obavezale da će identifikovati ukradene umetničke i vredne predmete i pronaći prave vlasnike kojima će njihova imovina biti vraćena ili će biti pronađeno "pravedno rešenje". Zvuči logično, ali problem je u tome što se u praksi pojam "pravedno rešenje" različito tumači.

NEDOSTAJE NOVCA I VREMENA

Oko slike Pabla Pikasa "Madam Soler" vodila se dugogodišnja pravna bitka između minhenske Nove pinakoteke i naslednika židovskog kolekcionara Paula fon Mendelson-Bartoldija. U Diseldorfu naslednici židovskog trgovca umetničkim predmetima Alfreda Fleštajma traže povraćaj dela "Federpflanze" Paula Klea koje se nalazi u umetničkoj zbirci "Nordrhein-Westfalen".

Za utvrđivanje porekla oduzetih vrednih predmeta često nedostaje novca. Zato bivši savezni ministar kulture Mihael Nauman u nemačkom nedeljniku "Der Špigl", a koji prenosi "Dojče vele", koji o povraćaju oduzetih predmeta donosi opširan članak, traži veća finansijska sredstva za istraživanje porekla ukradenih i oduzetih predmeta koji se sada nalaze u nemačkim muzejima.

Samo u Bavarskim državnim zbirkama slika postoji 4.400 slika i 770 skulptura koje su tu stigle nakon dolaska nacional-socijalista na vlast 1933. godine i čije je poreklo još nejasno. Za istraživanje sudbine tih dela je zadužena istoričarka umetnosti Andrea Bambi. Ona kaže da je za utvrđivanje porekla za svako delo nužno šest meseci do godinu dana. To znači da bi u najboljem slučaju njen rad bio okončan 2585. godine.

(M. R. / Izvor: Deutche welle)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA