NEMAC SA SRPSKOM DUŠOM: Kako je Vajfert završio na novčanici od 1.000 dinara? (VIDEO)
Čuveni industrijalac, istraživač ruda i osnivač rudnika, poznati i priznati bankar, zadužbinar i kolekcionar Đorđe Vajfert predstavlja nezaobilaznu figuru privrednog života Srbije s kraja 19. i prvih decenija 20. veka.
Rođen je 15. juna 1850. u Pančevu. Osnovnu školu završio je u Nemačkoj, gimnaziju u Pančevu, da bi na Trgovačkoj akademiji u Budimpešti diplomirao 1869. Završio je i veliku pivarsku školu u Vajenstefanu kod Minhena.
Po povratku u Srbiju, zajedno s ocem Ignjatom (Ignaz G. Weifert) zida pivaru na Smutekovcu, današnjem Topčiderskom brdu, koja je u to vreme bila najmodernija na Balkanu i najveća po obimu proizvodnje.
Svu dobit ulagao je, gotovo avanturistički, u istraživanje i otkrivanje ležišta rude po Srbiji, postavši ujedno i vlasnik nekoliko rudnika: rudnika mrkog uglja kod Kostolca, bakra u Boru, žive na Avali.
Zahvaljujući mnogim rudarsko-istraživačkim radovima koje je pokrenuo, postaje tvorac modernog rudarstva u Srbiji.
Kao najpoznatiji guverner Narodne banke, Đorđe Vajfert biće upamćen i po dužini mandata i po zaslugama na mestu prvog čoveka ove institucije. Bio je guverner u dva navrata, prvi put od 1890. do 1902, a zatim od 1912. do 1926, kada je proglašen za doživotnog počasnog guvernera.
Tokom Prvog svetskog rata rukovodio je srpskom centralnom bankom iz Marseja, sačuvao je instituciju, njene osnovne funkcije i najveći deo njene imovine. Posle rata izvršio je pretvaranje Narodne banke Srbije u emisionu ustanovu Kraljevine SHS, kao i zamenu kruna u dinare.
Za života je bio i bogat i siromašan, ali nikad odvojen od svog naroda. Bio je poznat i kao veliki dobrotvor i zadužbinar. Sagradio je crkvu u Pančevu, Žensku bolnicu u Beogradu, brojne škole, ambulante, radničke stanove, poklanjao je imanja u dobrotvorne svrhe.
Darežljivi mecena kulturnih i humanitarnih ustanova, ostavio je Muzeju grada veliku kolekciju slika, a vrednu numizmatičku zbirku od preko 14.000 primeraka poklonio je Beogradskom univerzitetu.
Umro je u 1937. godine u Beogradu, u osamdeset sedmoj godini. U Srbiji je bilo i bogatijih ljudi od Vajferta, ali ne i privrednika s toliko preduzetničkog duha, koji bi novac i sticao i ulagao u nove privredne poduhvate.
(M. Batinić /nbs.rs)
Video: Ljiljana Habjanović Đurović objasnila zašto je roman "Ana Marija me nije volela" još uvek aktuelan
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Namcor
Bila nekad i pivara u Pančevu,po njegovom imenu i pivo.Jos od 1722 god.Prodase je strancima i preselise.Odavno puste zgrade a radnici na ulici.
Podelite komentar
Ladjar
Srecom nije doziveo 1945- inace bi bio na spisku narodnih neprijatelja, a ne na novcanici.
Podelite komentar
El Greco
Miskovic na novcanici od 1050 dinara, a Darko Saric na novcanici od 2500
Podelite komentar