Zbog uspeha dvojice kolega napravila se bolja slika od realne: Državni sekretar o padu Univerziteta

Beogradski univerzitet pao na Šangajskoj listi

  • 2

Plasman Univerziteta u Beogradu na ovogodišnjoj Šangajskoj listi između 401. i 500 mesta je realna pozicija za najstariji univerzitet u Srbiji, smatra državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. Vladimir Popović i dodaje da je u ovakvom sistemu organizacije nauke to "objektivno ostvariv rezultat".

Na pitanje koje se nameće kako je Univerzitet u Beogradu uspeo da se 2016. i 2017. godine nađe među 300 najboljih u svetu, prof. Popović pojašnjava da su za to bila najviše zaslužna dva matematičara, profesori u penziji Stojan Radenović i Zoran Kadelburg koji su bili na listi 100 najcitiranijih istraživača u svetu.

- Zahvaljujući uspehu dvojice kolega napravila se bolja slika UB od onoga što je stvarno realno - rekao je Popović i dodao da se prof. Kadelburg više ne nalazi na listi najcitiranijih, a da je prof. Radenovića angažovao Univerzitet kralja Sauda u Saudijskoj Arabiji.

Pojašnjava da druge države imaju budžete samo za te namene - za dovođenje najboljih istraživača iz sveta. Tako je Univerzitet kralja Sauda u Saudijskoj Arabiji uspeo da dovede dvadesetak uticajnijih naucnika iz Poljske, Italije, Kine, Srbije...

Zahvaljujući njima ove godine taj univerzitet se našao među 200 najboljih na Šangajskoj listi. Sa druge strane Univerzitet u Beogradu je ostao bez naučnika koji se nalaze na listi najcitiranijih u svetu, a taj kriterijum utiče sa 20 odsto na ukupan skor svakog univerziteta.

- Mora da se promeni sistem organizacije rada nauke, ne mogu svi istraživači da prođu na pozivima. Novac se razliva na veliki broj ljudi, a ne nagrađuju se oni koji su najbolji. Zato smo formirali Fond za nauku i usvojili novi Zakon o nauci - naveo je Popović za Tanjug.

Smatra da je potreban i novi zakon o finsiranju visokog obrazovanja, jer ništa nije menjano poslednjih 20 godina. Na tome će zajedno raditi Ministarstvo prosvete sa univerzitetima.

Kriterijumi po kojima se obavlja rangiranje univerziteta na Šangajskoj listi su broj dobitnika Nobelove nagrade i Fildsove medalje, broj naučnih radova objavljenih u časopisima Science i Nature, citiranost istraživača i broj radova u časopisima sa SCI i ŠCI liste. Univerzitet u Beogradu u svojim redovima nema dobitnike Nobelove nagrade ili Fildsove medalje, što predstavlja 30 odsto poena, nema više ni najcitiranije naučnike u svetu što nosi 20 odsto poena, loše je pozicioniran i po broju radova u najprestižnijim časopisima Nature i Science što predstavlja još 20 odsto poena.

Odlično je kotiran po broju radova objavljenih u časopisima sa SCI i ŠCI liste.

- Kada se pogleda ukupna naučna produkcija radova, mi smo čak ove godine nešto bolji nego prošle godine. Po broju radova na SCI listi UB je od prvih 100 univerziteta bolji čak od njih 20, ali nemamo bodove u drugim oblastima koje se vrednuju - zaključio je Popović.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Studeni

    17. avgust 2019 | 10:48

    Bitno da su studenti nikakvi :) Kad bi imali rezultata kao studenti naši, možda bismo bili i u top 200. Evo malo hladnog tuša za profesore. Velika većina sebe smatra OGROMNIM stručnjacima, a nemaju nikakve radove niti doprinos nauci, a čak i svoj profesorski posao obavljaju traljavo, jer imaju bitnija posla! Najbitniji su im projekti. Živeo nepotizam na Mašinskom fakultetu!

  • Dejan

    16. avgust 2019 | 19:49

    Tuga!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA