≫ 

Umesto pin kodom kreditne kartice ćemo uskoro aktivirati otiskom prsta: Jelena Ristić o planovima kompanije Masterkard za Srbiju

Ljudi sve više koriste svoje kartice za plaćanje doručka u pekarama, da plate kafu u pokretu, kartu u javnom prevozu ili vožnju taksijem...

  • 3

Svake godine u Srbiji je sve više ljudi koji koriste kreditne i platne kartice, a sve je više i mesta na kojima je plaćanje njima moguće. Koliko je korišćenje "plastike" bezbedno, koliko smo zaštićeni i kada ćemo i mi u Srbiji moći da zaboravimo na postojanje pin kodova i da plaćanje odobrimo otiskom prsta, pitanja su na koja nam je, na marginama Kopaonik biznis foruma, odgovarala jedna od učensika "Srpskog Davosa", Jelena Ristić, direktorka Masterkarda za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U 2018. godini u Srbiji je bilo izdato 7,4 miliona kartica, a taj broj se povećao u odnosu na godinu pre kada je bilo 7,06 miliona kartica, tako da definitivno možemo govoriti o povećanju broja kartica na tržištu. Ono što je još važnije od broja je njihova stvarna upotreba i u tom pogledu, naše tradicionalno istraživanje pokazalo je da je broj ljudi koji koriste svoje kartice najmanje jednom nedeljno porastao sa 76 odsto u 2017. na 83 odsto u 2018. godini.

Ne moramo čak ni da gledamo brojke, dovoljno je da sagledamo naše svakodnevne navike - ljudi koriste svoje kartice za plaćanje doručka u pekarama, da plate kafu u pokretu, kartu u javnom prevozu ili vožnju taksijem - to je siguran znak da gotovinu postepeno iz upotrebe istiskuju elektronska plaćanja i da smo na pravom putu bezgotovinskog razvoja.

  • Da li Srbi više koriste debitne ili kreditne kartice?

Srbi zapravo vole obe vrste kartica i odlučuju se za jednu ili drugu opciju u zavisnosti od situacije. Debitne kartice, kao siguran, praktičan i elegantan način za pristup sredstvima dostupnim na računu korisnika, uglavnom se koriste za kupovinu hrane (74%), benzina (35%) i odeće (33%). S druge strane, kreditni proizvodi, kao pogodan način za dobijanje dodatnih sredstava ili plaćanje na rate, uglavnom se koriste za veće kupovine, kao što je kupovina nameštaja i kućnih aparata (62%).

Jelena Ristić na Kopanik biznis forumu, Foto: Tanjug/Tanja Valić

Takođe, vidimo da su kartice pouzdan pratilac ljudi prilikom onlajn kupovine ili kada putuju u inostranstvo, a to je prvenstveno rezultat multi-funkcionalnosti „plastike“ i njene masovne globalne prihvaćenosti - u slučaju kompanije Masterkard, to je na više od 50 miliona lokacija širom sveta.

  • Bezbednost kartičnih plaćanja je prioritet za korisnike kartica. Koliko smo zaista zaštićeni?

Masterkard koristi najsavremenija sigurnosna rešenja, kako ona ugrađena u obradnu mrežu, tako i rešenja u svakom pojedinačnom proizvodu, kako bi se osiguralo da korisnik, njegovi lični i finansijski podaci budu sigurni, bezbedni i privatni bilo kada i bilo gde. Da bismo to postigli, oslanjamo se na čipove ugrađene u svaku od naših platnih kartica, jer su čipovi industrijski standard za autentifikaciju i zaštitu.

Čipovi osiguravaju da se tokom transakcije prenose samo neophodni podaci i to u šifrovanom obliku kako bi se osiguralo da čak i ako bi neko presreo te podatke, apsolutno ne bi mogao da ih upotrebi. Transakcije čip karticama se verifikuju PIN kodom koji samo pravi korisnik kartice zna kao način da se osigura integritet podataka.

Masterkard uvodi nove tehnologije, Foto-ilustracija: Tanjug/AP

Beskontaktne transakcije su slične u smislu da su svi podaci šifrovani, a pored toga se za svaku transakciju kreira jedinstveni kod koji garantuje da se jedna transakcija naplaćuje samo jednom čak i ako se kartica slučajno prisloni na čitač više puta. Osim toga, kartične transakcije se mogu izvršiti samo na registrovanim POS terminalima, što ih čini transparentnim i lakim za praćenje. Takođe bih želela da napomenem da Masterkard nudi dodatne mehanizme zaštite korisnika u saradnji sa finansijskim institucijama.

To su Politika nulte odgovornosti kojom se korisnik kartice oslobađa odgovornosti za neovlašćene transakcije preko 150 evra u slučaju nestanka kartice od trenutka kada prijavi nestanak kartice svojoj banci, i povraćaj sredstava ili chargeback, postupak u slučajevima kada su korisniku kartice neopravdano skinuta sredstva prilikom onlajn plaćanja ili kada roba poručena onlajn ne odgovara opisu ili uopšte nije isporučena, a trgovac osporava zahtev.

  • Da li Mastercard razvija neke nove metode plaćanja?

Kao tehnološka kompanija, mi smo tamo gde naši korisnici žele da budemo, u ovom trenutku to je digitalni prostor. Širom sveta implementiramo rešenja za mobilna plaćanja sa bankama, telekom operaterima i drugim velikim tehnološkim igračima i primenjujemo ih ne samo na pametnim telefonima, već i na prenosivim uređajima.

Jelena Ristić, Masterkard, Foto: Tanjug/Rade Prelic

Drugi važan trend je upotreba biometrije za autentifikaciju korisnika kao način da se stvori jednostavnije i praktičnije korisničko iskustvo, i da se ispune očekivanja potrošača u pogledu dobijanja sigurnih rešenja za plaćanja u skladu sa sve „digitalnijim“ životnim stilom. U našem regionu, biometrija je već implementirana u nekim rešenjima za mobilno plaćanje u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini i radimo na tome da se Srbija ubrzo priključi ovom masovnom globalnom trendu.

  • Koji su planovi kompanije za predstojeći period?

Na nivou Evropske unije, očekuje nas uvođenje biometrijskog mandata za onlajn kupovinu od aprila 2019. godine. Na lokalnom nivou, fokusirani smo na proširenje prihvatne mreže za plaćanje karticama na netradicionalnim lokacijama i potpuno ispunjenje obaveze za beskontaktni prihvat. Balkan je već krenuo u pravcu korišćenja beskontaktnih mobilnih plaćanja, a sa trenutnom stopom rasta upotrebe beskontaktne tehnologije u Srbiji od 154 odsto možemo očekivati da će se beskontaktna mobilna plaćanja proširiti i na lokalnom tržištu.

Na kraju, istakla bih i da smo veoma uzbuđeni što ćemo uskoro pokrenuti nacionalnu društveno-odgovornu kampanju sa veoma značajnim ciljem za našu zemlju. Ova kampanja je produžetak inicijative Stavi ono do čega ti je stalo na prvo mesto koju smo realizovali tokom decembra i januara. Mastercard je već dugo deo srpske zajednice i bićemo ovde i u godinama koje dolaze, tako da je ovo naš način da podstaknemo ljude da grade svest o problemima koji pogađaju čitavu zajednicu, kako bismo zajedno mogli da pokrenemo značajne promene.

(Gorica Avalić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Čiča

    7. mart 2019 | 14:42

    Nije nama problem tehnologija kartica već iznos na njima

  • Ccc

    7. mart 2019 | 14:32

    Još kada bi imali šta da podignemo sa kreditnih kartica bilo bi dobromali do toga neće uskoro doći ,bar do trenutka korenitih promena.

  • FANTOM

    7. mart 2019 | 15:01

    Blago nepismenima. Sad da palac iskoriste i za svoje dobro a ne samo kad glasaju. E sad smo sve u kompletu!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA