≫ 

Odbrana iznela završne reči na suđenju za ubistvo Ćuruvije: Traže oslobađajuću presudu

Ćuruvija je praćen sve do samog ubistva, a naročito 10. i 11. aprila 1999., kada je, prema optužnici, likvidiran u haustoru zgrade u Svetogorskoj ulici gde je živeo

  • 0
Slavko Curuvija Printskrin: Youtube/Al Jazeera Balkans, Shutterstock

Branioci četvorice nekadašnjih radnika Državne bezbednosti u završnim rečima juče i danas na suđenju, zatražili su od Specijalnog suda da oslobodi njihove branjenike optužbi za učešće u ubistvu novinara i vlasnika "Dnevnog Telegrafa" Slavka Ćuruvije 1999. godine.

Svi advokati su složni u tvrdnjama da nema dokaza da su oni izvršili ili učestvovali u tom ubistvu.

Branilac drugookrivljenog Milana Radonjića i četvrtookrivljenog Ratka Romića, advokat Zora Dobričanin Nikodinović rekla je danas da i posle ponovljenog suđenja nema dokaza da su oni krivi za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije.

I za njih dvojicu, kao i za prvooptuženog i trećeoptuženog Radomira Markovića i Miroslava Kuraka, ona je zatražila oslobađanje od optužbi.

- Nismo imali od čega da se branimo, i posle 8 godina od pokretanja postupka, podjednako smo daleko od istine ko je ubio Slavka Ćuruviju - rekla je Dobričanin Nikodinović, napominjući da je u ovom slučaju odbrana pokušala da utvrdi istinu, a ne tužilac.

Slavko Ćuruvija Slavko Ćuruvija, Printskrin: Youtube/Al Jazeera Balkans

Ona smatra da su meta bile pozicije u RDB, kao i diskreditacija institucija države, kao i da tužilac u ovom postupku "pokušava da sruši vlast režima Slobodana Miloševića" i da je reč o posthumnom vođenju postupka nekadašnjem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću.

Pored ostalog, ukazala je i da je tužilac, uprkos medicinskim izveštajima, više puta pomerao vreme smrti Slavka Ćuruvije, zatim, nije utvrdio gde su bili Luka Pejović i Stevan Nikčević u vreme ubistva i odbijao je da se provere drugi pravci na koje su ukazivali dokazi.

Citirala je i skorašnju izjavu Ćuruvijine prijateljice koja je sa njim bila u trenutku ubistva Branke Prpe, u kojoj je medijima rekla da nije videla okrivljenog Kuraka na mestu ubistva, da je to rekla svima i da 20 godina traje njeno blaćenje i kompromitovanje.

Prpa je, prema rečima Dobričanin Nikodinović, sigurna da je videla Luku Pejovića, koji je ubijen 5. decembra 2020. godine.

- Kurak i Romić nisu neposredni izvršioci, to je sud utvrdio. Nijedan dokaz ne ukazuje na dva neposredna izvršioca. Svi dokazi upućuju na jednog izvršioca, kao i izjava Branke Prpe - rekla je Dobričan Nikodinović.

Tužilaštvo za organizovani kriminal svoju završnu reč iznelo je sredinom jula, i zatražilo da sud osudi optužene na maksimanlne zatvorske kazne od po 40 godina, a odbrana je najavila za Tanjug da će tražiti oslobađajuće presude, jer kako tvrdi, nije dokazano da su optuženi, naložili, organizovali niti izvršili ovo ubistvo.

Najpre osuđeni na 100 godina zatvora

Prvooptuženi u ovom slučaju je tadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković, tadašnji šef beogradskog centra RDR-a Milan Radonjić i operativac Ratko Romić.

Miroslav Kurak, optužen je kao neposredni počinilac ubistva, ali je u bekstvu i sudi mu se u odsustvu.

Njih četvorica su posle prvog suđenja bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta odlukom Apelacionog suds koji je naložio ponavljanje suđenja, jer je presudom u slučaj uvedeno NN lice kao neposredni izvršilac ubistva, što je suprotno optužnici.

Tužilaštvo je u završnoj reči tvrdilo da je motiv za ubistvo bilo Ćuruvijino istupanje u domaćoj i stranoj javnosti i kritika tadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića i njegove supruge Mirjane Marković.

Postupajući tužilac Milenko Mandić smatra da su njegove optužbe dokazane tokom suđenja, te da u svemu ostaje pri navodima optužnice i jer se činjenicno stanje nije promenilo u ponovljenom postupku.

Tvrdi da je tadašnji šef DB-a Marković, po nalogu vlasti, sačinio plan da se Ćuruvija ubije, pa je sa tim planom upoznao optuženog Milana Radonjića koji je organizovao Ratka Romića i Miroslava Kuraka da ubistvo izvedu.

Praćen do samog ubistva

Ono što je Miloševićevu vlast naročito iritiralo, kako smatra tužilaštvo, je to što je Ćuruvija imao i političkih ambicija, jer je planirao da osnuje političku stranku.

Ćuruvija je praćen sve do samog ubistva, a naročito intenzivno je praćeno njegovo kretanje 10. i 11. aprila 1999. godine, kada je, prema optužnici, on likvidiran u haustoru zgrade u Svetogorskoj ulici gde je živeo. Ubijen je između 16.39 i 16.45, dok je sa njim u društvu bila njegova prijateljica i očevidac ubistva Branka Prpa.

Sva trojica optuženih su na početklu ponovljenog suđenja negirala veze sa ubistvom i detaljno su izneli svoje odbrane.

Nasuprot ukinutoj presudi u kojoj je NN lice označeno kao neposredni izvršilac ubistva Ćuruvije, u optužinici, po kojoj se svima sudi, tvrdi se da je Ćuruviju ubio Kurak, a da mu je saučesnik bio Romić, koji je, navodno, drškom pištolja udario u glavu Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu.

Prema ukinutoj presudi, Ćuruviju je ubilo NN lice, a DB-ovci za to pripremili "teren".

Ubijen je na Uskrs 11. aprila 1999. godine, u dvorštu ispred ulaza u zgradu, gde su se nalazile prostorije marketing službe "Dnevnog telegrafa", a sa njim je tada bila Branka Prpa.

Prpa optužene nije prepoznala kao ubice.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA