≫ 

Vreme čitanja: oko 4 min.

U Vrnjačkoj Banji otvoreno godišnje savetovanje sudija Srbije

J. P.

Vreme čitanja: oko 4 min.

Popović je istakla da su otvorene zgrade pravosudnih organa u Ubu, u Novom Sadu i najavila da za tri dana otvaraju zgradu pravosudnih organa u Nišu

  • 0
Vrnjačka Banja, sudije Foto: Tanjug/ Marko Crnoglavac/Vrhovni sud

Ministarka pravdeMaja Popović istakla je danas da su normativne aktivnosti Ministarstva pravde koje se odnose na pripremu Akta o promeni Ustava Srbije i donošenje seta pravosudnih zakona, ojačale vladavinu prava u Srbiji i dovele do otvaranja novih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.

Ona je, na otvaranju dvodevnog godišnjeg savetovanja sudija Srbije u Vrnjačkoj Banji, najavila donošenje podzakonskih akata za primenu pravosudnih zakona, kao i izradu novog Zakona o Pravosudnoj akademiji, čime će proces pravosudne reforme biti zaokružen.

Naglasila je da Ministasrtvo pravde radi i na unapređenju krivičnog zakonodavstva i na njegovom usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, saopštilo je resorno ministarstvo.

"Radimo na izmeni krivičnog zakonodavstva i u tom smislu, imajući veliki broj zakona koji se sada rade, što poboljšanje krivično-pravnog zakonodavstva, što njegovo usklađivanje sa principima EU, neophodno nam je i dalje vaše angažovanje u svim tim radnim grupama", istakla je ona.

Istakla je da se nastavlja rad i na izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, čije će usvajanje dovesti do povećanja efikasnosti sudova, bržeg postupanja u parničnim predmetima, kao i ravnomernije opterećenosti sudova u Srbiji.

Ona je ukazala i na aktivnosti Ministarstva pravde u sprovođenju infrastrukturnih projekata, koji se odnose na izgradnju novih objekata za potrebe pravosudnih organa, kao i na unapređenje postojećih smeštajnih kapaciteta za sudove.

Popović je istakla da su otvorene zgrade pravosudnih organa u Ubu, u Novom Sadu i najavila da za tri dana otvaraju zgradu pravosudnih organa u Nišu.

"Pored toga imamo planove za rekonstrukcije mnogih objekata u Kraljevu, u Beogradu, čuvenog trećeg suda i trećeg tužilaštva, ali ćemo gledati da proširimo kapacitete iz svih sudova u Beogradu, jer je zaista tu neophodna takva aktivnost", kazala je ona.

Popović je izjavila da Ministarstvo pravde planira dalji razvoj i unapređenje informaciono-komunikacionih tehnologija, jačanje kadrovskih kapaciteta zaposlenih u pravosuđu i poboljanje materijalnog položaja sudija i sudskog osoblja.

Navela je da je ministarstvo, prvi put u poslednjih 20 godina, nabavilo i 210 automobila koje će koristiti sudovi, a u narednoj godini su planirali nabavku još 45 suda.

"Radimo i na digitalizaciji svih postupaka u pravosuđu i to je nešto što će biti akcenat rada Ministarstva u narednom periodu", zaključila je Popovićeva.

maja popović, ministarstvo pravde Foto: Ministarstvo pravde

Ocenila je da je održavanje ovog savetovanja važno jer će na njemu sudije biti u mogućnosti da dođu do eventualnih zaključaka za neophodne izmene zakona, kao i za izjednačavanje sudske prakse.

Napomenula je da je neophodno da predmeti u Srbiji budu ravnomerno raspoređeni, da sve sudije budu ravnomerno opterećene tim predmetima, a to će svakako podići efikasnost u radu sudova.

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre istakao je značaj rada na ubrazanju pristupanje Srbije EU.

"Ulazak u EU ne zavisi isključivo od vašeg rada, ali svakako je jačanje vladavine prava u Srbiji od vitalnog značaja za ovaj cilj, kao što je od vitalnog značaja za građane Srbije", rekao je Žiofre.

Prema njegovim rečima, napredak u reformama vladavine prava i osnovnih prava su ključni faktori koji određuje ukupni tempo pristupanja.

Istakao je da se nezavisnost pravosuđa meri ne samo usvajanjem ustavnih i zakonskih promena, već i stepenom implementacije.

"Sudije i tužioce više ne bira Skupština kao posledica ustavnih promena, time se smanjuju rizici od političkog mešanja, a sada imamo Visoki savet koji ima ovu važnu ulogu u regulisanju karijere i imenovanju sudija", rekao je Žiofre.

Poručio je da na rad sudija i tužilaca, istraga koje su u toku, kao i postupke u sudovima ne smeju da komentarišu spoljni akteri, jer to može da ima efekta na rad sudija i tužilaca i može negativno da utiče na poverenje.

Prema njegovim rečima, zadatak nezavisnih sudija je da pravdu učine dostupnom svima, a da sudije odlučuju u predmetima na osnovu zakona.

Žiofre je zaključio da je važno da se promovišu prava građana, ali i da se olakša poslovanje i ulaganja u Srbiji.

Predsednica Vrhovnog suda Jasmina Vasović ukazala je, na ulogu koju ujednačena praksa ima za pravnu sigurnost, ugled i poverenje u pravosuđe.

Ona je izrazila nadu da će nadmetanje sudija u znanju iz godine u godinu biti sve masovnije i sve sadržajnije.

"Posvećeni smo istom cilju, da uspostavimo pravosuđe koje pruža pravnu sigurnost građanima, koje se zasniva na savremenim standardima uz uvažavanje domaće pravne tradicije", navela je Vasović, saopšteno je iz Vrhovnog suda.

Predsednica Visokog saveta sudstva Zorana Delibašić navela je da je znanje moć, uslov opstanka i osnova trajanja, putokaz i smernica budućeg razvoja, garant jačanja i prosperiteta profesije i minimum neophodan za lični i kolektivni uspeh u svakoj oblasti.

"Decenijama u nazad organizuju se su savetovanja sudija Srbije u organizaciji Vrhovnog suda", navela je ona.

Prema njenim rečima, u stručnoj literaturi svakog sudije, svakako najznačajnije mesto zauzimaju upravo bilteni Vrhovnog suda Srbije, i to oni koje nazivamo banjski.

"Od sudije se očekuje da bude nezavistan, samostalan, a to može sudija koji je ne samo hrabar, pošten i dostojan, već i sudija koji svakodnevno radi na svom stručnom usavršavanju", poručila je ona.

Na Savetovanju sudija, učestvuju u i sudije iz Srbije, sudije Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovnog suda Republike Češke, Vrhovnog suda Republike Slovenije, Vrhovnog suda Republike Severne Makedonije, Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije BiH, Vrhovnog suda Republike Srpske, Vrhovnog suda Crne Gore i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Organizaciju Savetovanja su pomogli projekti „Podrška reformi pravosuđa u Srbiji” i „Unapređivanje zaštite ljudskih prava u Srbiji” koje finansira Evropska unija a sprovodi Savet Evrope, Misija OEBS-a u Srbiji, Svetska banka, USAID-ov projekat „Pravda za sve” i Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona, pri američkoj ambasadi u Beogradu (INL).

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA