U Hrvatskoj pala zabrana za presađivanje bubrega: Sumnjivi donori iz Srbije?

Foto: Shutterstock

Inspekcija hrvatskog Ministarstva zdravlja donela je rešenje o privremenoj zabrani presađivanja bubrega živih donora koji nisu u srodstvu sa obolelom osobom, zbog sumnje da se radi o trgovini organima, a kao primeri navode se jedan Pančevac i jedan stanovnik tzv. Kosova.

Rešenje je doneto nakon što su otkrivene povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije u obradi dva transplantacijska para u KBC-u Zagreb iz 2019. godine, a predmet je prosledila Hrvatskoj lekarskoj komori i Državnom tužilaštvu, prenela je regionalna televizija UNA.

Preporučujemo

Županijsko državno tužilaštvo u Zagrebu je ovoj televiziji prošle sedmice potvrdilo da od 2021. sprovodi istragu o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.

Izvori bliski Ministarstvu za televiziju Una tvrde da je Hrvatska lekarska komora promptno reagovala na nalaz Ministarstva i ocenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja, objavila je UNA, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslao u februaru ove godine, ali iz Komore to ne žele da potvrde, već samo šturo kažu da "na osnovu zakonskih propisa i opštih akata, Hrvatska lekarska komora postupa po svim primljenim prijavama da sarađuje sa ostalim nadležnim institucijama, u skladu sa ovlašćenjima".

Obe transplantacije obavljene su u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice, čiji je načelnik akademik dr Bojan Jelaković.

Ovo je, inače, prvi put da se Hrvatskoj sumnja u trgovinu organima u svrhu lečenja, piše UNA.

Iz dokumentacije koja je u posedu ove televizije vidljivo je da je prvi par prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vreme obavestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb. Primalac organa je mladi muškarac iz Hrvatske, ali njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa.

To je, dodaje se, za ovaj slučaj relevantno s obzirom na zakonsku proceduru koja je sastavljena tako da se smanji rizik od trgovine organima i zloupotrebe davalaca koji su socijalno ugroženi.

U psihološkom nalazu donora zapisano je tek da je sposoban da shvati postupak i da daje pristanak.

U drugom slučaju radi se o osobama s Kosova, pri čemu je primalac organa navodno državljanin Hrvatske. Svedoci tvrde da je hrvatska adresa primaoca ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu. Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, ali je odmah izazvao pažnju, rekavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana.

Njegov donor je, međutim, nekvalifikovani radnik s Kosova, pekar sa šestero dece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevodioca, primaoca bubrega. On je navodno bio smešten u hotelu Rebro, navodi UNA.

Psihijatar je u obradi bio potpuno fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na kraju zapisao da je reč o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg proseka. Nakon površnog pregleda zaključuje da nema kontraindikacija da pacijent bude donor organa.

(Telegraf.rs)