Skandal na Pelješkom mostu! Vredi 420 miliona, a već puca! Projektant očajan: Upozoravao sam ih pre otvaranja

M. L.
M. L.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 4

Uprkos tvrdnjama predsednika Uprave Hrvatskih cesta Ivice Budimira da su nedostaci Pelješkog mosta sasvim uobičajeni za takve objekte, sve ukazuje na to da most vredan 420 miliona evra, koji je otvoren 2022. i projektovan da traje najmanje 100 godina, ne bi već sada smeo da ima pukotine zbog kojih se planira uklanjanje površinskog sloja betona do glavne armature.

Budimir je, podsetimo, nedavno rekao da pukotine, koje su navodno otkrivene redovnim pregledom još krajem 2025. godine, ne ugrožavaju nosivost i stabilnost mosta, te da će nakon turističke sezone biti otklonjene na trošak izvođača radova China Road and Bridge Corporationa. Pelješki most, naime, ima desetogodišnju garanciju za uklanjanje nedostataka u gradnji.

Mikropukotine na površini betona

"Reč je prvenstveno o mikropukotinama površinskog sloja betona na pojedinim stubovima, odnosno pilonima Pelješkog mosta. Utvrđene su na zaštitnom sloju betona, dok nosiva konstrukcija mosta nije ugrožena. Predviđeno je uklanjanje površinskog sloja betona na mestima pojave pukotina, do nivoa glavne armature, nakon čega će se izvesti obnova i dodatna zaštita betonskog sloja. Na pojedinim delovima mosta uočeni su i manji nedostaci poput lokalne pojave korozije na delovima čelične konstrukcije, kao i potreba za manjim injektiranjem na donjim delovima stubova", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta na upit Indexa.

Hrvatske ceste su pitane i koliko su takva oštećenja uobičajena i očekivana kod velikih mostova izloženih soli, vlazi, vetru i temperaturnim promenama.

Pelješki most Foto: Tanjug/HINA/Damir Senčar

"Kod velikih infrastrukturnih objekata u izrazito zahtevnom morskom okruženju, kakav je i Pelješki most, pojava određenih površinskih oštećenja nije neuobičajena. Takvi objekti kontinuirano su izloženi delovanju soli, vlage, jakog vetra i temperaturnih oscilacija, što dugoročno zahteva redovno održavanje i preventivne zahvate zaštite konstrukcije. Važno je naglasiti da se u konkretnom slučaju ne radi o konstruktivnim oštećenjima niti o bilo kakvom ugrožavanju stabilnosti mosta ili bezbednosti saobraćaja. Uklanjanje nedostataka sprovodi se radi dugoročne zaštite i trajnosti konstrukcije, odnosno kako bi se sprečio eventualni prodor soli i vlage do armature tokom dugog razdoblja. Lokacija Pelješkog mosta specifična je zbog izrazite izloženosti soli i vrlo snažnih udara vetra, a dodatno se nalazi i na seizmički aktivnom području", navode iz Hrvatskih cesta.

Međutim, čini se da ipak nije reč samo o ograničenom, očekivanom i rutinskom zahvatu. Sama činjenica da se kao razlog navodi prodor soli i vlage prema armaturi pokazuje da problem nije samo estetski.

Slovenački projektant mosta Marjan Pipenbaher, koji ističe da je njegovom nastajanju posvetio deset godina života, za Index je rekao kako takva oštećenja nisu baš uobičajena i dodao da je na to upozoravao kineskog graditelja još pre otvaranja mosta.

"Reč je o površinskim pukotinama, dubine dva do pet centimetara, koje je trebalo sanirati još pre otvaranja mosta. To je greška kineskog izvođača radova. Pukotine su nastale zbog plastičnog skupljanja betona, odnosno zbog nedovoljne zaštite mladog betona. U te pukotine ulazi so i to je problem", govori Pipenbaher.

"Beton treba dodatno zaštititi poliuretanskim premazom, što garantuje otpornost i trajnost. Tokom projektovanja smo baš trajnosti mosta posvetili najviše pažnje. I mene kao projektanta jako boli kad vidim takva oštećenja. Nije mi svejedno. Pa most je nov! Ali to je život. Ne mogu reći da su takva oštećenja uobičajena, ali dešavaju se", dodaje on.

Pipenbaher je dodao da će sanacija potrajati nešto manje od godinu dana i da će biti dugoročno rešenje, kao i da uz redovno održavanje na Pelješkom mostu neće biti potrebni dodatni zahvati najmanje 25 godina.

Šta je plastično skupljanje betona?

Plastično skupljanje betona o kojem Pipenbaher govori jeste skupljanje svežeg betona pre nego što se potpuno veže i očvrsne. Najčešće nastaje kada voda sa površine betona isparava brže nego što voda iz unutrašnjosti može da dođe na površinu. Tada se gornji sloj betona steže, ali ga donji slojevi i armatura u tome ograničavaju, pa nastaju plitke površinske pukotine.

Kod mostova i drugih velikih betonskih konstrukcija takve pukotine ne moraju odmah značiti problem za nosivost, ali mogu biti problem za trajnost.

Pipenbaherovo viđenje potvrdio je i jedan nezavisni hrvatski stručnjak za mostogradnju i penzionisani univerzitetski profesor koji je želeo da ostane anoniman. Naglasio je kako se, prema njegovom mišljenju, ne radi o konstrukcijskom propustu, te da atmosferske prilike u ovom slučaju nisu bile presudne.

"Ne znam detalje o Pelješkom mostu, ali verovatno se radi o grešci izvođača radova ili propustu nadzornog tela. So, vetar, vlaga i sunce nisu presudni faktori, znalo se da će tako biti. Most je projektovan da traje 100 godina, naravno uz odgovarajuću pripremu i održavanje", rekao je za Index.

"Ugovorna pitanja se i dalje rešavaju"

Kineski izvođač radova takođe je potvrdio da bezbednost saobraćaja na Pelješkom mostu ni u jednom trenutku nije bila narušena.

"Planirane mere sanacije namenjene su osiguravanju dugoročne trajnosti i zaštite konstrukcije u zahtevnim uslovima morskog okruženja. Budući da su rasprave i tehničke procene između relevantnih strana još uvek u toku, ugovorna i komercijalna pitanja vezana za radove na sanaciji i dalje se rešavaju u skladu sa ugovornim postupcima", tvrde iz kineske kompanije.

Iz poslednje rečenice saopštenja CRBC-a moglo bi se zaključiti da nije sasvim izvesno koja će strana snositi troškove sanacije. Iako se zvanično ne izjašnjavaju, nezvanično se saznaje da se o tome intenzivno pregovara.

(Telegraf.rs/Index.hr)

Video: Održano Brainfinity takmičenje u ITS školi: Đaci iz cele Srbije rešavali zabavne izazove

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dalibor

    16. maj 2026 | 09:19

    Rimske građevine TAKOĐE od betona stoje 2000+ godina bez ikakvih mikropukotina...ali Rimljani nisu gradili po sistemu 2 dinara za mene,jedan za beton....ne treba ni ići do Rimljana već samo 36 godina do Juge....

  • Гаргамел

    16. maj 2026 | 12:04

    Хрватска јесте у ЕУ али је такође и даље на Балкану.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA