"NE MOGU DA DIŠEM!" Smrt čoveka nakon intervencije policije izazvala polemike u Sloveniji: Ko je kriv?

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

"Umreću, molim vas, ne mogu da dišem." To su neke od poslednjih reči 37-godišnjaka, zabeležene policijskom telesnom kamerom, koji je pre nešto više od godinu i po dana, nakon višeminutnog davljenja tokom policijskog hapšenja, izgubio svest, a tri dana kasnije umro u bolnici.

Snimak pokazuje kako su ga policajci držali na zemlji i nekoliko minuta ostavili da nepomično leži bez pomoći. Upravo taj snimak odbrana jednog od šest policajaca kojima se sada sudi želi da izuzme iz dokaznog materijala, piše 24ur.com.

Kako je moguće da se nešto takvo dogodi usred slovenačke prestonice? O kakvom je prekoračenju ovlašćenja reč? Da li je ispravno da policajci koji su učestvovali u hapšenju koje je dovelo do smrti i dalje rade na svojim radnim mestima? U emisiji 24UR ZVEČER gostovali su Igor Toplak iz sindikata policajaca i Miroslav Žaberl sa Fakulteta bezbednosnih nauka.

Žaberl se slaže da je reč o veoma tužnom slučaju, kako za pokojnika i njegovu porodicu, tako i za policajce koji su sproveli postupak. Na osnovu snimka ocenjuje da nema nikakve sumnje da je reč o nestručnoj upotrebi sredstva prinude, odnosno stručnog zahvata, kao i o nesrazmernosti.

"Najmanje vremenska srazmernost nije bila ispoštovana", smatra on.

Stručni zahvat davljenja, prema njegovim rečima, izuzetno je efikasan u slučajevima kada su osobe prema kojima se postupa fizički snažne ili pod uticajem droge, alkohola ili psihoaktivnih lekova i ne osećaju bol.

"To je veoma efikasno sredstvo prinude, ali je i opasno ako se primenjuje nestručno i bez dovoljno osećaja", jasan je Žaberl.

Policajac, naime, uvek mora da vodi računa da osobu previše ne stegne za vratne krvne sudove i u predelu grla.

Smatra da je upravo to bio problem u ovom slučaju.

"Najverovatnije je stisak bio prejak, trajao je predugo, a policajac nije primetio da osoba već neko vreme više ne diše. Nakon toga vidim policajce koji nisu odmah reagovali."

Pri tome naglašava da policajci moraju da pruže pomoć čak i kada je ugrožena osoba koja je sama izazvala opasnost.

Da li policajci poznaju znake životne ugroženosti?

Toplak, međutim, smatra da policajci do okončanja sudskog postupka ne moraju da se izvine porodici. Kaže da mu se u celom slučaju najpre nameće pitanje da li osoba koja se opire policijskom postupku može da umre pod uticajem droge i da ne oseća sopstveni bol. Pita se i da li bi trenutna pomoć toj osobi bila korisna ili ne.

"Ljudi koji se opiru ne osećaju sopstveni bol. Policajci su u ovom slučaju imali osobu koja se opirala do poslednjeg trenutka, policajci su morali da je drže dok se nije smirila", komentariše postupanje policajaca.

Veruje i da su u trenutku kada je muškarac prestao da se opire prestali da koriste svoje zahvate.

Dodatno se pita da li su policajci dovoljno, odnosno uopšte, obučeni da prepoznaju znake da je osoba životno ugrožena.

"Policajci uče da reanimiraju kada su ljudi povređeni u saobraćajnim nesrećama, kada je reč o požarima i slično. Ovde je, međutim, bila reč o intervenciji u kojoj je osoba bila privedena. Da li policajci poznaju te znake životne ugroženosti?" pita se on.

"Sačekajmo, neka sudski veštaci procene, a sud neka donese odluku", rekao je.

I Žaberl se slaže da će o tome morati da odluči sud, ali je ipak uveren da se već na snimku vide određene stručne greške.

Policajci, kako je upozorio, veoma dugo nisu utvrđivali šta se događa sa osobom prema kojoj je primenjeno sredstvo prinude, što je prema njegovom mišljenju stručna greška koju je teško opravdati.

Slaže se, međutim, da treba postaviti pitanje da li su policajci adekvatno obučeni za prepoznavanje takvih znakova i za pružanje efikasne prve pomoći.

"Tadašnji ministar unutrašnjih poslova je nakon događaja naredio da policajci moraju dodatno da se obuče za prepoznavanje znakova životne ugroženosti tokom postupanja. Policajci do tada nisu imali tu obuku", rekao je Toplak.

Šta se može naučiti iz ovog slučaja?

Žaberl je jasan da ovaj slučaj pokazuje koliko je policijski posao zapravo težak.

"Bio je to interventni događaj, narušavanje javnog reda i mira, koji se zatim pretvorio u intervenciju, hapšenje, upotrebu sile sa tragičnim krajem. Policajac tokom obrazovanja mora da stekne dovoljno znanja kako bi svoje zadatke mogao da obavlja zakonito i stručno."

Naglasio je i da slučaj pokazuje da policajce treba posebno pažljivo obučavati za stručni zahvat davljenja, ali i za pružanje prve pomoći - od prepoznavanja znakova koji su opasni po život do pružanja prve pomoći u posebnim situacijama.

(Telegraf.rs)

Video: 20 godina saradnje Srbije i Nacionalne garde Ohaja

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA