Hrvatska blokirala Crnoj Gori još jedno poglavlje za ulazak u EU
Hrvatska je ponovo zaustavila napredak Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, blokirajući zatvaranje još jednog poglavlja. Ovoga puta na meti je Poglavlje 15, koje se odnosi na energetiku, a kao mogući razlozi navode se spor oko istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru ili pitanje energetskog kabla.
Zagreb je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) sprečio zatvaranje Poglavlja 15, ali je ponovo zaustavio i napredak u vezi sa Poglavljem 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku, saznaju Vijesti.
Hrvatska od decembra 2024. godine blokira i zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvata spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku, zbog nerešenih bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Dok iz Zagreba poručuju da neće odustati od svojih zahteva dok ih Podgorica ne ispuni, crnogorski zvaničnici ističu da bilateralna pitanja ne bi smela da budu prepreka za napredovanje države u procesu evropskih integracija.
Prema jednom izvoru Vijesti, razlog nove blokade je pitanje istraživanja nafte i gasa u delu podmorja u kojem granica između dve države još nije utvrđena. Drugi sagovornik tvrdi da je sporan energetski kabl.
Međutim, redakcija Vijesti nije uspela zvanično da potvrdi nijednu od ovih informacija, dok je jedan neimenovani sagovornik iz crnogorske vlade negirao da je energetski kabl razlog za blokadu.
Spor oko istraživanja nafte i gasa traje godinama
Crna Gora i Hrvatska već duže vreme imaju nesuglasice oko granica svojih isključivih ekonomskih pojaseva i mogućnosti istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima. Problem je nastao zbog činjenice da morska granica između dve države nikada nije konačno utvrđena.
Hrvatska je još 2014. godine tvrdila da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja pripadaju njenoj teritoriji. Godinu dana kasnije, Crna Gora je uputila protestnu notu Odeljenju Ujedinjenih nacija za pitanja okeana i pravo mora (DOALOS), nakon što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Spor oko granice u području poluostrva Prevlaka traje još od raspada bivše Jugoslavije. Ovo poluostrvo nalazi se na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, zbog čega ima poseban strateški značaj.
Nakon ratnih sukoba devedesetih godina, kontrolu nad spornim područjem preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija, koji su tamo bili raspoređeni od 1996. do 2002. godine. Po njihovom povlačenju, dve države utvrdile su Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom sporazumu, Hrvatskoj pripada kopneni deo poluostrva, kao i morski pojas širine 550 metara na ulazu u Boku Kotorsku, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu Prevlake ostavljen u statusu takozvanog "ničijeg mora". Takav režim na snazi je i danas.
(Telegraf.rs)
Video: Počelo zasedanje
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.