BiH priprema tužbu protiv Hrvatske zbog radioaktivnog otpada

   
Čitanje: oko 7 min.
  • 0

Federalno ministarstvo životne sredine i turizma dostavilo je Vladi Federacije BiH informaciju o sprovođenju postupka procene uticaja na životnu sredinu projekta Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u opštini Dvor, u Hrvatskoj. Informacija se odnosi na obaveštenje Hrvatske o sprovođenju aktivnosti, odgovor Bosne i Hercegovine, kao i zaduženja institucija Federacije BiH u procesu procene uticaja ovog projekta na životnu sredinu, piše portal Vijesti.ba.

Javna rasprava

Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije Hrvatske objavilo je 7. maja 2026. godine na svojoj zvaničnoj internet stranici (https://mzozt.gov.hr/) informaciju pod brojem KLASA: UP/I-351-03/26-08/11 i URBROJ: 517-04-1-1-26-3 od 5. maja 2026. godine, kojom je javnost obaveštena o zahtevu nosioca projekta (Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško) za sprovođenje postupka procene uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u opštini Dvor, Sisačko-moslavačka županija.

Kako je navedeno u informaciji, zainteresovana javnost moći će da učestvuje u javnoj raspravi o Studiji uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koju je u aprilu 2026. godine izradio ovlašćeni Institut za energetiku i zaštitu životne sredine EKONERG iz Zagreba. Tokom javne rasprave, koja ne može trajati kraće od 30 dana, biće organizovani javni uvid u studiju i javno predstavljanje projekta. Obaveštenje o vremenu i mestu održavanja javnog uvida i javnog predstavljanja, načinu učešća javnosti, kao i o nacrtu rešenja i rešenju donetom povodom predmetnog projekta, biće objavljeno na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije. Ovo ministarstvo Hrvatske nadležno je za sprovođenje postupka procene uticaja planiranog projekta na životnu sredinu.

Planirani projekat nalazi se na administrativnoj teritoriji opštine Dvor, u Sisačko-moslavačkoj županiji, i obuhvata više katastarskih parcela u katastarskoj opštini Javornik. Ukupna površina obuhvaćena projektom iznosi 475.328 kvadratnih metara (47,53 hektara). Planirani kompleks nalazi se na području Čerkezovca, u okviru nekadašnjeg vojnog skladišnog kompleksa na južnim obroncima masiva Trgovska gora.

Planirane aktivnosti

U junu 2026. godine Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine primilo je obaveštenje Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije Hrvatske o planiranom projektu izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu i zatražilo izjašnjenje Bosne i Hercegovine, kao zemlje na koju bi projekat mogao da utiče, o nameri da učestvuje u prekograničnom postupku procene uticaja na životnu sredinu (PUŽS). Uz obaveštenje su dostavljene i određene informacije o planiranom projektu, kontakt-podaci tela odgovornog za koordinaciju aktivnosti u vezi sa procenom uticaja na životnu sredinu (Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije Hrvatske), kontakt osobe za ESPOO konvenciju, kao i informacije o postupku procene uticaja na životnu sredinu i učešću javnosti.

Obaveštenje je dostavljeno pozivanjem na član 3. Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). Bosna i Hercegovina je, kao zemlja na koju projekat može da utiče, odgovorila u ostavljenom roku, u skladu sa članom 3. ESPOO konvencije, potvrdila prijem obaveštenja i izrazila nameru da učestvuje u postupku procene uticaja projekta na životnu sredinu.

U odgovoru Bosne i Hercegovine navedeno je da je obaveštenje Hrvatske nepotpuno i neblagovremeno, kao i da su dostavljene informacije u određenoj meri nejasne i nedovoljne. Ukazano je na činjenicu da je obaveštenjem predviđeni rok od 45 dana za zemlju na koju projekat može da utiče, u kojem treba dostaviti komentare na Studiju uticaja na životnu sredinu i sprovesti javne rasprave, neodgovarajući za smislen postupak procene uticaja na životnu sredinu. Naime, Bosna i Hercegovina nije imala pristup istraživanjima, rezultatima istraživanja sprovedenih na Čerkezovcu, niti procesu izrade Studije uticaja na životnu sredinu, koji traje od 2021. godine.

Nadalje, navedeno je da je Bosna i Hercegovina potpuno spremna da u postupku konsultacija podeli sa Republikom Hrvatskom veoma značajnu količinu relevantnih podataka u vezi sa potencijalnim prekograničnim uticajem projekta. Obrazloženo je da je obaveštenje neblagovremeno jer je Hrvatska prvi put uključila Bosnu i Hercegovinu u trenutku kada se više nisu razmatrale alternativne lokacije, već je Trgovska gora, odnosno Čerkezovac, bila jedina lokacija razmatrana za odlaganje i skladištenje radioaktivnog otpada.

Ko je kome slao mejlove?

Pozivajući se na dopise od 16. februara 2024, 27. juna 2025, 9. septembra 2025. i 9. decembra 2025. godine, kojima je BiH, u skladu sa članovima 3. i 4. ESPOO konvencije, zahtevala dostavljanje određene dokumentacije i informacija iz postupka procene uticaja na životnu sredinu, u odgovoru je naglašeno da su svi zahtevi BiH ignorisani ili odbijeni. Ovom prilikom ponovo je zatraženo dostavljanje dokumentacije koja je tražena ranijim dopisima.

Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije Hrvatske, kao kontakt-tačka UNECE ESPOO konvencije za Hrvatsku, poslalo je 24. septembra 2026. godine mejl Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (kontakt-tačka za ESPOO konvenciju za BiH) i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, obaveštavajući ih o održavanju prve sednice Savetodavnog stručnog veća, koja je održana 30. septembra 2026. godine u Dvoru, u Hrvatskoj.

Sednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koordinator pravnog i ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru i predstavnik Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kontakt-tačke za ESPOO konvenciju u BiH, u svojstvu posmatrača.

Predstavnici Bosne i Hercegovine dostavili su izjašnjenje iz kojeg izdvajamo:

Slučaj Trgovska gora predstavlja pitanje koje direktno i nedvosmisleno zadire u interese Bosne i Hercegovine u pogledu zaštite životne sredine, teritorijalnog integriteta, kao i prava lokalnih zajednica i bezbednosti građana, koji su u proteklom periodu jasno izrazili protivljenje nameri Republike Hrvatske da na lokalitetu Čerkezovac, na Trgovskoj gori, izgradi i uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Bosna i Hercegovina je više puta zatražila zvanično sprovođenje zajedničkih istražnih radova na masivu Trgovska gora, s obzirom na to da je reč o jedinstvenoj celini koju deli granična reka Una. Republika Hrvatska je to odbila, dok su svi rezultati istraživanja pribavljeni za Studiju uticaja na životnu sredinu projekta na Čerkezovcu dobijeni bez uvida predstavnika BiH.

Studija uticaja na životnu sredinu koju Veće razmatra ne može biti celovita jer Republika Hrvatska od BiH nije zatražila nikakvu dokumentaciju relevantnu za ovu studiju, uključujući i najosetljivije podatke o izvorištima vode za piće, kao i dokumentaciju o sprovedenim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima koje je BiH namenski obavila radi utvrđivanja geoloških i hidrogeoloških uslova u pograničnom području, kako bi se procenio potencijalni uticaj nuklearnog objekta na Čerkezovcu na vode i životnu sredinu uopšte.

Studija ne može biti celovita ni zbog činjenice da su geološka i hidrogeološka istraživanja sprovedena 2022. godine, dok teren još nije bio deminiran.

Procena uticaja na životnu sredinu

Zaključci koji se odnose na teritoriju BiH, a doneti su bez sprovođenja istraživanja na teritoriji BiH, ne mogu biti prihvaćeni kao objektivni i svrsishodni. Nedostatak podataka i naučna neizvesnost ne smeju biti predstavljeni kao dokaz odsustva rizika.

Od Veća je zatraženo da se, pre nego što donese odluku o upućivanju Studije na javnu raspravu, upozna sa brojnim naučnim i stručnim radovima o Trgovskoj gori, objavljenim u zbornicima radova sa konferencija održanih u Banjaluci 2023. i 2025. godine, Bihaću 2025. godine, kao i u drugim domaćim i stranim časopisima.

Pre donošenja odluke o upućivanju Studije na javnu raspravu, Veće je obavešteno da je reč o projektu koji javnost i lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini ne prihvataju, o čemu su usvojene rezolucije i deklaracije na svim administrativnim nivoima u Bosni i Hercegovini. Takođe je ukazano na to da su institucije Bosne i Hercegovine uputile žalbe brojnim međunarodnim telima zbog postupka izbora lokacije, uključivanja javnosti i institucija BiH u proces donošenja odluka, uključivanja stručnjaka iz BiH u geološka istraživanja i drugih pitanja.

Zbog složenosti slučaja Trgovska gora, a u cilju zaštite bezbednosti i zdravlja stanovništva, pripreme odgovora i stručne osnove koja će biti korišćena kao argumentacija i odgovor na Studiju uticaja na životnu sredinu, ali i kao osnova za eventualnu buduću pravnu zaštitu Bosne i Hercegovine pred međunarodnim sudovima ukoliko Republika Hrvatska nastavi realizaciju spornog projekta, predloženo je uključivanje svih ostalih institucija koje bi, u skladu sa svojim nadležnostima, mogle da doprinesu rešavanju navedenih pitanja. U tu svrhu potrebno je pristupiti izradi odgovarajućih stručnih analiza i studija koje bi na sveobuhvatan način obradile problematiku Trgovske gore.

Na inicijativu Federalnog ministarstva životne sredine i turizma, Vlada Federacije BiH je 17. novembra 2026. godine, Zaključkom broj V. 1693/2026, zadužila sva ministarstva i ostale federalne institucije koje mogu da doprinesu zaštiti i bezbednosti građana FBiH i životne sredine da se, u okviru svojih nadležnosti, aktivno uključe u postupak procene uticaja na životnu sredinu. To podrazumeva i davanje mišljenja i komentara na Studiju uticaja na životnu sredinu projekta "Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada" na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora, u skladu sa informacijom.

U informaciji su definisani okviri za odgovarajuće delovanje pojedinih institucija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kako u pogledu pripreme odgovora na Studiju uticaja na životnu sredinu, tako i u pogledu eventualnog budućeg postupanja.

Takođe, Vlada Federacije BiH je istim zaključkom zatražila od Vlade Unsko-sanskog kantona da postupi u skladu sa ovim zaključkom i pripadajućom informacijom.

Federalno ministarstvo životne sredine i turizma obavestiće javnost kada Studija uticaja na životnu sredinu bude objavljena, što se očekuje u roku od dva meseca.

(Telegraf.rs)

Video: Udaren pešak na Vidikovcu: Policija i Hitna pomoc na licu mesta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA