Džoni Dep u srpskom filmu o NATO bombardovanju 1999. godine?

Film će obuhvatiti stradanje: kako onih koje su zaustavile bombe, tako i onih koji umiru i umiraće od odloženog dejstva projektila sa kancerogenim osiromašenim uranijumom

  • 12

Početkom marta, na više od 100 lokacija u Srbiji sa Kosovom i Metohijom, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, ali i širom Balkana, odnosno svuda gde su mogle da stignu čestice osiromašenog uranijuma i hemijsko zagađenje, počeće snimanje dokumentarnog filma o posledicama bombardovanja 1999. godine.

Film će biti preveden na osam jezika, a pregovara se da se u filmu pojave Nikita Mihalkov i Džoni Dep. Posle premijere u Srbiji, na 20. godišnjicu agresije, 24. marta 2019. godine, planirano je prikazivanje širom sveta, pa i u zemljama NATO alijanse.

CELA PORODICA JE MENTALNO OBOLELA OD NATO BOMBI: Potresna priča o Stojanovićima sa Kosova o kojima brine dečak ima srećan kraj (FOTO) (VIDEO)

Neće to biti klasičan dokumentarac sa faktima i svedocima 78 dana agresije, već priča sa više slojeva. Film će obuhvatiti stradanje, životne priče žrtava bombardovanja, kako onih koje su zaustavile bombe, tako i onih koji umiru i umiraće od odloženog dejstva projektila sa kancerogenim osiromašenim uranijumom, ili izlivanja piralena u našu zemlju i vodu.

Foto: Profimedia/TASS

- Želim da svet kroz ovaj film vidi koga su bombardovali, da mi nismo ni "loši momci", ni "divljački narod" na Balkanu, nego narod stare kulture koji je svetu dao Teslu, Pupina, Milutina Milankovića - objašnjava producent filma, Nemanja Nedeljković.

U filmu će biti predstavljeni dokazi o ekološkoj katastrofi, ne samo u Srbiji, već na prostoru čitavog Balkana, a uključiće se i stručnjaci iz nekih od najpoznatijih svetskih naučnih institucija.

Jedan od ciljeva filma je da se, makar i sa zakašnjenjem od dve decenije, ogoli tadašnja agresorska propaganda i razbije predstava o Srbima kao divljačkom narodu, u svetlu u kojem su u svetu tada prihvatana objašnjenja da se ubijanje dece može podvesti pod kolateralnu štetu.

- Zasad postoje argumentovane i osnovane sumnje zašto bi trebalo ispitati posledice agresije, koje se, pre svega, ogledaju u povećanom broju obolelih od malignih bolesti, leukemije, steriliteta, autoimunih bolesti za koje ne postoji drugo objašnjenje osim nekog velikog incidenta kao što je NATO agresija. Smrtnost od leukemije je povećana za 139 odsto, duplo je veći broj obolele dece od malignih bolesti od proseka u Evropi - kaže proferoska Nada Grujučić.

Daljinac

(Telegraf.rs/Večernje novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA