Žigmanov podržao ideju pokretanja pozorišta na hrvatskom jeziku u Subotici

Narodno pozorište Subotica / Foto: Wikipedia/Tothasze

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov prisustvovao je večeras otvaranju izložbe „Hrvatsko narodno kazalište u Subotici (1945-1951-1980)“ u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, u okviru Noći muzeja u Subotici, saopštila je Kancelarija za saradnju s medijima Vlade Republike Srbije.

Izložba je posvećena Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici, a nastala je nakon što je vođstvo hrvatske zajednice, sredinom 2023. godine, predalo pokrajinskim telima vlasti i Gradu Subotici Inicijativu za ponovno osnivanje Drame na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom pozorištu.

Preporučujemo

Organizatori su podsetili da je Hrvatsko narodno kazalište u Subotici, osnovano 19. septembra 1945. godine, odlukom Predsedništva Narodne skupštine AP Vojvodina 1951. godine spojeno sa mađarskim u jednu ustanovu pod nazivom Narodno pozorište - Népszinház, sa odsecima za hrvatsku i mađarsku dramu, te za muzičko-scensku delatnost, a sredinom pedesetih godina prošloga veka preimenovano je u Srpsko-hrvatsku dramu.

Jedan od razloga za izložbu je i najavljeno svečano otvaranje nove zgrade Narodnog pozorišta - Narodnog kazališta - Népszinház, a ministru su organizatori izložbe rekli kako do sada odgovora na njihovu Inicijativu za ponovno osnivanje Drame na hrvatskom jeziku nije bilo.

Ministar Žigmanov je podržao ideju stvaranja uslova za pokretanje Drame na hrvatskom jeziku pri subotičkom Narodnom kazalištu, budući da u Subotici živi najveći broj pripadnika ove zajednice, a i kulturna istorija beleži vrlo razvijenu pozorišnu praksu na hrvatskom jeziku. Prva predstava na ovom jeziku u Subotici odigrana je 1747. godine u Gramatikalnoj školi koju su vodili franjevci.

Ministar Žigmanov je izjavio da, u području ostvarivanja prava na vlastitu kulturu manjinskih zajednica, beležimo nejednaku razvijenost uživanja ovog prva, među kojima Hrvati u Vojvodini, kao nova nacionalna manjina, spadaju u zajednicu koja ima manje razvijenu institucionalnu infrastrukturu.

Ministar je rekao da valja podsetiti da sve tzv. stare manjine na području Vojvodine - mađarska, slovačka, rumunska i rusinska - imaju svoja profesionalna pozorišta, te ne postoji nijedna prepreka da se isto ne realizuje i za hrvatsku zajednicu. Tim pre što već postoji obrazac za osnivanje i rad ovakvih kulturnih institucija nacionalnih manjina, a s druge strane postoji i dobro razrađena inicijativa za osnivanje jednog ovakvog pozorišta iza koje stoje ključne institucije hrvatske zajednice.

"U tom smislu očekujem da suosnivači Narodnog pozorišta - Narodnog kazališta – Népszinház, Pokrajinska vlada i Grad Subotica, pozitivno odgovore na ovu Inicijativu. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog će nastaviti da se zalaže za to da sve nacionalne zajednice u Republici Srbiji imaju podjednako razvijen institucionalni okvir i ostvarene prakse u realizovanju manjinskih prava", istakao je ministar Žigmanov.

Autor izložbe je istoričar umetnosti Branimir Kopilović, a otvorila ju je autorka Inicijative za ponovno osnivanje Drame na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom pozorištu, master dramaturgije Nevena Baštovanović.

(Telegraf.rs/Tanjug)